DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 117     <-- 117 -->        PDF

Mi bi željeli da na stranicama Šumarskog lista stvorimo jedan normalni
i prirodni dialog između redakcije Šumarskog lista i terenskih stručnjaka, a po
mogućnosti i ljudi iz političkih struktura naše republike, koje kreiraju politiku
u našem samoupravnom društvu!


Šumarski list ima međunacionalnu i evropsku dimenziju već godinama, takoreći
od početka njegovog izlaženja tj. od 1877. g. kad je izašao njegov prvi
broj! Po pozitivnoj ulozi i smislu riječi Šumarski list spada u evropsku i svjetsku
elitu- To nije pretjerano reći, jer Šumarski list traže i pretplaćeno je na njega
52 inozemne i stručne organizacije. U druge se naše republike razašilje na 178
adresa, pa je stoga i razumljivo da Šumarski list mora donositi i evropsku,
kao i svjetsku problematiku, i tako često — gledajući na inozemstvo — postiže
prilično visok domet našeg stručnog djelovanja.


Šumarski list ima danas tiražu od 1.400 primjeraka od kojih se razašilja
diljem Jugoslavije i u inozemstvo oko 1150 primjeraka. Šumarski list ima vlastiti
dohodak i tek najnužnije materijalne uvjete, te svoje tzv. terenske redakcijske
savjete, osposobljenu generaciju stručnjaka-šumara i drvaraca, kao i zanstvenika.


Već je u tajničkom izvještaju rečeno da stagnira broj pretplatnika na
Šumarski list, i ako čl. 21. Statuta Saveza kaže »Članom DIT-Šumarstva i drv.
ind. postaje se pristupanjem i upisom, plaćanjeg godišnje članarine i PRETPLATOM
NA »ŠUMARSKI LIST« odnosno, DRVNA INDUSTRIJA«! Šumarski list bi
morao imati veću tiražu i veći broj pretplatnika kao i zdravu ekonomsku bazu,
jer je u SRH — kako smo već rekli — zaposleno preko 2.500 inženjera i tehničara
šumarstva i drvne industrije.


Međutim je neophodno potrebno da se stvore što homogeniji i organiziraniji
urednički savjeti i takav suradnički kolektiv, koji će se trsiti i uspjeti
da se pojača terenska suradnja i pisanje, da se pojača radno i konstruktivno,
i da se poveže s terenskom problematikom i društvenom sredinom u kojoj
djeluje, kao i sa svima čitateljima lista. Nama manjka kolektivni napor, napose
terenskih redakcijskih savjeta, kako bi se povećao broj terenskih, operativnih
članaka, te se tako Š. L. što više približio čitalačkoj publici, a istodobno i
povećao broj pretplatnika.


Sadašnja organizacija Redakcijskih savjeta, koja se nije mjenjala niz godina,
morala bi još više proraditi da potakne što veći broj terenskih stručnjaka na
pisanje stručnih članaka iz sredine u kojoj rade i djeluju, jer će ovako Šumarski
list i nadalje ostati kabinetski i znanstveni list.


Ponovno apeliramo i pozivamo naše kolege s terena, napose članove redakcijskih
savjeta, da pišu i dostavljaju svoje stručne sastavke i iznose problematiku
iz svoje sredine te tako podignu sadržaj lista. Ukoliko bude potrebno uredništvo
lista će takove članke i dorađivati.


Ipak u cijelosti uzeto Šumarski list postiže dobre rezultate i današnja vaša
kritika i ostvrt neće predstavljati umanjene vrijednosti i ugleda lista, dapače
će nam kritika i pomoć koristiti!


2.2 Diskusija i preporuke
U diskusiji, koja je vođena nakon referata prof. dr. B. Prpića, glavnog i
odgovornog urednika Š. L. o radu oko uređivanja i izlaženja lista, sudjelovali su:


B. Cop, A. Frković, O. Piškorić, B. Prpić, S. Vanjković i B. Vujasinović, konsta243