DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 115     <-- 115 -->        PDF

b) P 1 an prihod a i rashod a Savez a za 197 9. g.
A) Prihodi
I. ViastitiII. Dotacije
prihodi 1,808.540.— din.
230.000.— din.
Svega prihodi: 2,038.540.— din.


B) Rashodi


I. Materijalni troškovi 414.300.— din.
II. Amortizacija 60.000.— din.
III. Funkcionalni rashodi 1,126.000.— din.
IV. Porez i doprinosi 50.000.— din.
V. Osobni dohoci 388.240.— din.
Svega rashodi: 2,038.540.— din.


1.5 Diskusija i zaključci
Nakon podnesenih društvenih izvještaja o radu Saveza od zadnjeg Plenuma
(Senj) do danas, u proteklih zadnjih 5,5 mjeseci rada, Završnog računa za 1978.
g., Plana rada i financijskog predračuna prihoda i rashoda za 1979. g., prešlo se
ie na diskusiju u kojoj su sudjelovali: M. C v i t ić (Vinkovci), J. Kula š (Osijek),


E. Tomas (Varaždin), B. Vujasinović (Gospić), te B. Č o p, V. F a š i ć, N.
Goger, B. Prpić, VI. Špoljarić, Vanjković (svi Zagreb) i dr.
U kritičkom osvrtu na društveni rad Saveza i terenskih društava (DIT-ova)
naglašena je nedovoljna aktivnost terenskih društava, zanemaren rad na učlanjivanju
i okupljanju šumara i drvara, napose IT drvne industrije, veoma slaba
povezanost društava i Saveza uz časne iznimke, naša višegodišnja anemičnost
i nepokretnost, zatvorenost od javnosti i nepovezanost s društveno-političkim
radnicima i si.


Međutim, u ovom času, klima je veoma povoljna za ovaj naš rad, pogotovo
uslijed prodiranja i rasta ekološke svijesti, proširenih zadataka i napete stručne
problematike, potreba na drvu, širenja turizma, prostornog planiranja, ozelenjavanja,
rekreacijskog momenta i si.


Istodobno mi smo se ogradili od kontakata s javnošću, izolirali smo se i
ne povezujemo sa društveno-političkim radnicima i ne upoznajemo ih s našom
stručnom problematikom i tako šumarstvo ostaje po strani. U mnogim raspravama,
komisijama i ključnim zbivanjima nema naših stručnih predstavnika, pa
bi se trebalo — tamo gdje nas ne zovu — nametnuti!


Druge se struke (arhitekti, urbanisti, agronomi, vodoprivrednici i si.) snažnije
bore i nameću, pa i na onom području gdje nisu pozvani da vode glavnu
riječ!


Mi često puta nismo ni svjesni kako smo »jaki« i cijenjeni, pa nas često
puta nema ni tamo gdje bi zaista trebali biti i uzeti riječ!


241