DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1979 str. 102 <-- 102 --> PDF |
cidnih pripravaka, koje dijelimo na oso bito opasne pripravke (OOP), opasne pri pravke (OP) i relativno neškodljive pri pravke (RNP). Od pripravaka za uništavanje glodavaca upotrebljavanih u ČSSR spada među osobito opasne pripravke Endin, među opasne pripravke Grazin, K — Koeder Klein, Niva zrnaca, među relativno neškodljive Arrex E, Arrex patrone i Phostoxin. LOCHMAN, J. — BENDOVA, E.: Razvoj intenzivniho chovu zvere v oboräch (2 čast´) Razvoj intenzivnog uzgoja divljači u zvjerinjacima) (2. dio), str. 17 — 32. Za svaki zvjerinjak u češkim zemljama dostavljen je´ prijedlog njegovog razvoja i njegovog razvrstavanja u kvalitetnu skupinu prema sastojinskim odnosima. Propisivana su željena stanja divljači prema vrsti i broju i određivan je odnos spolova i udio odstrela od proljetnog osnovnog stanja. Uveden je također limit vrijednosti bodova trofeja, koji bi trebao biti u određenom zvjerinjaku postignut nakon realiziranja svih mjera. Propisivano je učešće površina za prehranu i potrebu krmiva po jednom komadu divljači željenog stanja u metričkim centima godišnje. FIŠER, Z. — HANÜS, V.: Zvvšovani produkce vajec ve volierovem chovu bužantfl selektivnim vyberem (Povećanje proizvodnje jaja u uzgoju fazana u volijerama selektivnim odabiranjem), str. 33 — 58. Svrha rada je bila provjeriti u uslovima proizvodnje pogodnu metodu selekcije uzgajane fazanske divljači prateći kvantitativno povećanje produkcije jaja za nasad. Selekcija fazana se provodila ponavljanim izborom najkvalitetnijih pokusnih rodova i njihovih potomaka nakon vrednovanja rezultata nošenja i leženja jaja. Nakon četverogodišnjeg rada na oplemenjivanju postignuto je prosječno nošenje po jednoj fazanki 49,4 jaja i 29,7 izleglih pilića. Pokazalo se, da je dosljednom selekcijom uzgojnog jata moguće povisiti produktivnost uzgoja fazana (Phasianus colchichus colchicus) u voli j erama. PRUDIĆ, Z.: Pfičinv promenlivosti rüstu nekteryh 2 letych kultivarü topolü v rozdilnych podminkäch stfedni Evropv (Uzroci promjenljivosti rasta nekojih 2 godišnjih kultivara topola u različitim uvjetima srednje Evrope), str. 59 — 72. Tokom 1972. i 1973. godine bio je na pokusnim plohama u Mađarskoj, Poljskoj, Slovačkoj i Moravskoj praćen dnevni rast kultivara topola »Brabantica«, »Gelrica«, »I — 214«, »Kernik 24«, i »Robusta «. U članku se analiziraju postignuti rezultati s gledišta uzroka promjenljivosti rasta pomoću analize različitosti. Pokazalo se, da na promjenljivosti rasta više utječu različiti uslovi staništa nego različiti kultivari. Budući da temperaturne i oborinske razlike među pokusnim plohama nisu značajne, utvrđene razlike uslovljavaju daljnji utjecaji (dužina obasjavanja suncem, uslovi tla i t. d.). Članak skuplja dobivene rezultate u 18 tabela i 1 karti. ŠINDELAR, J.: Klonove archivv smrku ztepileho — Pieea abies Karst. (Arhivi klonova smreke obične — Picea abies Karst.), str. 73 — 87. U članku su sabrane osnovne informacije o dva arhiva klonova smreke obične, koji su bili posađeni u godini 1970. i 1972. na šumskim pokusnim objektima Naučno istraživačkog instituta šumarstva i lovstva Zbraslav na Vltavou. U oba arhiva klonova je sabrano 243 klonskih potomstava elitnih stabala. Klonski arhiv I posađen u proljeće 1970. je cvao u 1971 godini. Od ukupnog broja 163 klona i 1579 cijepova (7 — 9 godina starih) pojavili su se muški cvjetovi i češeri kod 93 klona (57%) i 689 cijepova (44%). Muški cvijetovi su bili ustanovljeni kod većine cijepova. Iz oljuštenog sjemena je bilo odgojeno nekoliko tisuća sadnica, koje će biti upotrebljene za osnivanje pokusne sadnje. DRESSLER, M.: Vysledky a aplikace kratkych sortimentü v podminäch podrostniho hospodäfstvi. (Rezultati i primjena kratkih sortimenata u uslovima sastojinskog gospodarenja), str 89 — 102. U Čehoslovačkoj je bila provjeravana metoda kratkih sortimenata u uslovima dovršenih sječa i to pri gospodarenju na malim površinama. Tokom dugoročnih provjeravanja u privlačenju na srednje teškim terenima postignut je utrošak 0,20 sati/l ms. Provjeravane naprave su nakon privlačenja nastavljale s odvažanjem na udaljenost do 6 km. Ukupan utrošak rada na privlačenje i odvoz iznosio je 0,28 — 0,425 sati/m3. ZAVADiL, Z.: Hodnoceni zträt a rüstu generativniho potomstva douglasky tisoliste z jednotlivych stromü do veku 10 |