DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 94 <-- 94 --> PDF |
vrste i načine intervencija u kulturama; vrste i načine regeneracije devastiranih šuma, šikara i makija; načine i mogućnosti racionalizacije svih šumskih radova na terenu. Sekcija za istraživanja u šumama na kršu ima zadatak da ispituje i prou čava: prirodno pomlađivanje šuma; uređenje gospodarstva i iskorišćavanje proizvoda u šumama i na melioriranim površinama; drvnu masu i prirast šuma, kultura i regeneriranih šikara; tehnološka svojstva drveta i drugih proizvoda u šumama na degradiranim melioriranim šumama. Sekcija za zaštitu bilja ima zadatak da ispituje i eksperimentalnim putem utvrđuje preventivne i represivne mjere protiv biljnih bolesti, štetnih insekata i drugih životinja u rasadnicima, šumama, šikarama i kulturama svih vrsta, kao i mjere protiv požara. Osim ovih sekcija, direkcija ima još tri samostalne grupe: fitocenološku, pedološku i meteorološku. Kako se razabire iz ove sheme organizacije, rad Instituta je zamišljen na vrlo širokoj osnovi. On bi trebao da duboko zadre u krašku problematiku, posebno radom svoje prve sekcije koje je težište u ispitivanju ekonomske strukture kraškog područja u vezi sa degradacijom vegetacije i tla. Zamišljeno je, osim toga, da Institut posluži kao centar za specijalizaciju šumarskih stručnjaka u naučno-istraživačkom radu, kao i za potrebe šumarske operative na kršu. Kako je prije napomenuto, Institut je započeo s radom 1948. godine. Tada je dobiveno zemljište za osnutak stanice Instituta u Bijelom Polju kod Mostara, na kojem je slijedeće godine podignuta jednospratna zgrada za stanicu i osnovan rasadnik. Isto tako je 1948. dobiven u Trstenu kod Dubrovnika bivši posjed Gučetić- Gozze sa zgradom koja je slijedeće godine popravljena. Tu se osniva Arboretum Trsteno. U Splitu, u sjedištu direkcije, podiže se 1949. drvena baraka za smještaj i osniva rasadnik u Špinutu, a iste godine osniva se i stanica na Rijeci s rasadnikom na Sv. Katarini te opitni punkt u Sent Petru ob Krasu. Godine 1949. osniva se u sklopu Instituta i Zavod za planinske šume u Ljubljani, kojemu NR Slovenija dodjeljuje u istraživačke svrhe šumski kompleks od 22.000 ha na području Snežnik-Javornik. Namjeravano osnivanje stanice u Titogradu nije ostvareno. Ovako organizirani Institut djelovao je samo do polovine 1950. godine. Naime, sredinom 1950- godine ukida se Savezno ministarstvo poljoprivrede i šumarstva a Institut za pošumljavanje i melioraciju u Splitu jednim dijelom preuzima Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu koja osniva Institut za eksperimentalno šumarstvo sa sjedištem u Zagrebu i stanicama u Splitu, na Rijeci i u Trstenu; stanicu u Bijelom Polju (Mostar) preuzeo je Institut za naučna šumarska istraživanja u Sarajevu, a Zavod za planinske šume priključen je Gozdarskom institutu Slovenije u Ljubljani. Institut za eksperimentalno šumarstvo JAZU-a djeluje do kraja svibnja 1957. godine, kada je JAZU postavljen zahtjev da svoje Institute »privrednog karaktera «, između kojih i Institut za eksperimentalno šumarstvo, samo dijelom dotira iz svojih budžetskih sredstava, dok bi se ostatak ostvarivao njihovom zaradom, odnosno da Instituti navedenog karaktera pređu na samostalno financiranje. Pod ovakvim uslovima nije više bio moguć opstanak Instituta u okviru Akademije, to više što njegovo djelovanje nije bilo usmjereno u pravcu namicanja sredstava. U ovakvoj situaciji došlo je do reorganizacije: centar Instituta za eksperimentalno šumarstvo u Zagrebu se ukida, a stanice u Splitu i na Rijeci pripajaju se Institutu za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu, dok Arboretum Trsteno i dalje ostaje objekt Akademije. Šest godina kasnije tj. 1963. godine Stanica u Splitu ulazi u sastav Naučno-istraživačkog Instituta za jadranske kulture u Splitu, koji proširuje djelatnost na obimnije istraživačke radove iz problematike erozije i melioracije i rješenjem Skupštine općine Split od 24. kolovoza 1964. godine mijenja naziv u »INSTITUT ZA JADRANSKE KULTURE I MELIORACIJU KRŠA«. Taj Institut smješten je danas istočno od Splita u predjelu Duilovo. 92 |