DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 91 <-- 91 --> PDF |
TRI POSLIJERATNE SPECIJALIZIRANE INSTITUCIJE ZA POŠUMLJIVANJE I MELIORACIJU KRŠA Dr Duško JEDLOWSKI, đipl. ing. šum. — SPLIT Oskar PIŠKORIĆ, dipl. inž. šum. — ZAGREB Velike, revolucionarne, političke promjene u društvu redovno imaju i značajne promjene i u ostalim društvenim područjima. Tako je i pobjedonosni završetak NOB-e 1945. godine imao za posljedicu i radikalne promjene u društveno- političkim odnosima pa i u našem šumarstvu. ´) Vlasništvo šuma svedeno je na dvije kategorije: društvene i u vlasništvu pojedinaca (privatnika) uz ograničenje površine na maksimalno 5 (za nezemljoradnike) do 15 ha (za zemljoradnike — seljaka). U korišćenju šuma društvenog sektora uvedena je jednakost za sve građane tj. brisana su prava ovlaštenika (u instituciji b. zemljišnjih zajednica) ili pravoužitnika (u krajiškim imovnim općinama) ili s kojeg drugog naslova (u općinskim ili seoskim šumama, prava služnosti). Za osposobljavanje stručnih kadrova osnivaju se novi šumarski fakulteti kao i srednje šumarske te drvarske škole. Proširuju se kapaciteti za istraživanja u šumarstvu, koja su do tada vršena samo u sklopu šumarskih fakulteta (a izvan njih sporadično po pojedincima iz operative), osnivanjem posebnih ustanova — šumarskih instituta (1944. u Skopju, 1945. u Zagrebu, 1946. u Beogradu a 1947. u Ljubljani i u Sarajevu). Svaka Republika je (s izuzetkom Crne Gore), kako vidimo, osnovala svoj institut za istraživanja u šumarstvu (u Hrvatskoj i u lovstvu) što ima određeno opravdanje i u činjenici da su i prirodni i nasljeđem uslovi šumske privrede različiti. Ali u Jugoslaviji postoji i znatno područje (oko 1/4 ukupne površine) na kojem su ti uslovi jednaki bez obzira na republičke granice, a to je Kraško područje. Jednaki na tom području, ali različiti od ostalog dijela, kako pojedine Republike koja zahvaća i Kras (Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Crne Gore) tako i Jugoslavije kao cjeline. Stoga je prirodno da se Kraško područje tretira posebno od ostalih dijelova zemlje i dosljedno tome osnuju posebne institucije. Također je prirodno, da se ono i ne cjepka nego pojedinim institucijama obuhvati u cjelini odnosno ustanovama saveznog značaja i na teret saveznih sredstava (budžeta). Tako Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Vlade FNRJ (ministar Dr Vaso Čubrilović, pomoćnik ministra za šumarstvo, Dr Miran Brinar) 1947. godine osniva naučno-istraživačku ustanovu — Institut za za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu te Saveznu srednju šumarsku školu za krš, također u Splitu. Za obnovu šuma (pošumljavanjem, melioracijom) na degradiranom dijelu Kraškog područja također se osnivaju posebne ustanove. U SR Hrvatskoj to su Uprave za pošumljavanje i uređenje bujica, osnovane 1947. godine u Rijeci i u Splitu. Postojanje Uprava za pošumljavanje i uređenje bujica do sada uopće nije registrirano u našem stručnom tisku, dok se o ostalim dvjema ustanovama do određenog datuma nalaze podaci u Šumarskom listu, u knjizi »Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860 — 1960, u »Zborniku Društva inžinjera i tehničara« izdanom u Splitu 1958. godine te u publikaciji »Krš Hrvatske«, Zagreb 1957. 1 Više o tim odnosima vidi u knjizi »STO GODINA ŠUMARSTVA BILOGORSKO-PODRAVSKE REGIJE«, Bjelovar, 1974, str. 39. i 387. 89 |