DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 9 <-- 9 --> PDF |
UVODNA RIJEČ NA PROSLAVI STOGODIŠNJICE OSNIVANJA NADZORNIŠTVA ZA POŠUMLJIVANJE KRŠA U SENJU Prof. Dr Branimir PRPIĆ, dipl. inž. šum. predsjednik Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske Mi smo se danas sastali da održimo društveni plenum članstva Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske te da proslavimo 100-godišnjicu osnivanja Inspektorata za pošumljivanje primorskog Krasa. Mi ćemo ovom prilikom raspraviti i cjelokupnu problematiku našeg kraškog područja koje u ovoj Republici zauzima preko 2,000.000 ha i to posebno onog njegova dijela koji predstavlja kraške pustoši. Veći dio kraškog područja SR Hrvatske zauzimaju različiti degradacijski stadiji šuma hrasta medunca i hrasta crnike od makija i submediteranske šikare do ljutih kamenjara u mediteranu i submediteranu. Takvo stanje degradacije prirode posljedica je narušavanja ekološke ravnoteže što je prouzročio čovjek. Ta čovjekova rabota nije započela jučer. Ona datira duboko u prošlosti i u različitim povijesnim razdobljima njen se intenzitet mijenjao. Još i danas kad se nalazimo na zavidno visokom stupnju tehničke civilizacije mi nesmiljeno nastavljamo s degradacijom. Zahvaljujući nekim popratnim pojavama tehničkog napretka, kao što su korišćenje ugljena, plina i električne energije u kućanstvima i drugdje, iskorišćivanje tih šuma za ogrjev je svedeno na minimum. Ali što idemo dalje u razvoju turizma to su degradirane šume Jadranskog područja sve više plijen šumskih požara. To zlo pogađa posebno mučno podignute kulture četinjača toga područja. Jedan poseban način grube devastacije jadranske vegetacije predstavlja stalan pratilac čovjeka toga područja domaća koza (Capra domestica). Dovoljno je spomenuti da jedna domaća koza obrsti godišnje 1,25 ha asimilacijske površine svoga ispasišta koje nalazi u oporavljenoj submediteranskoj šikari. Prema službenim podacima, ispravljenim izjavama poznavalaca te problematike, danas se u području jadranskih šuma napasuje oko 70.000 koza što predstavlja 87.500 ha obrštenih površina. Ovdje je dovoljno spomenuti da je šumarstvo ovoga područja predvođeno ovim Inspektoratom čiju stogodišnjicu danas slavimo uspjelo prije rata i poslije oslobođenja zemlje podignuti, prema gruboj procjeni okolo 25.000 ha kultura. Pokušaji zaustavljanja degradiranja šumske vegetacije ovoga područja datiraju tek nekoliko stotina godina unazad. Mjere za to zaustavljanje bile su zabrane sječa i puštanje koza. Te mjere nisu, međutim, dale vidnije rezultate, što je i razumljivo kada se uzme u obzir ondašnji stupanj razvoja i ekonomski položaj življa u tome području. |