DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 88 <-- 88 --> PDF |
području Istre, Slovenskog Primorja i Trsta pošumljeno preko 6 500 ha (Šum. enciklopedija, II, str. 29). Za Dalmaciju takav zakon nije donesen. Vjerojatno iz razloga što se, prema Wessly-ju, SI. 1879., str. 180/, »u glavnoj kraškoj zemlji Dalmacij i okrenula stvar na bolje zakonom od g. 1876.« Za Hrvatsku pak takav zakon nije donesen, vjerojatno stoga, što su šumari, i preko Hrv.-slav. šumarskog društva, smatrali, da Zakon o šumama iz 1852. godine treba zamijeniti novim. *) Kako je već navedeno pojedini govornici govorili su i o vrstama, koje bi trebalo koristiti za obnovu šuma na kršu. Preporučivane su listače, a Malin je crni bor odbacio kao nepodesan, jer »pokazuje slab uspjeh i rastenje«. Ailanthus je imao i zagovornika i protivnika (F. Dolenča). Vrijeme je pokazalo, da i Malin i zagovornici Ailanthusa nisu bili u pravu. Crni bor se naime pokazao kao vrlo dobra vrsta za pošumljavanje i potpunih kamenjara na području šume hrasta medunca (hrvatske bjelograbove šume te šume crnog graba i jesenje šašike) ne samo kao pionirska nego i kao ekonomska vrst. Danas se crni bor ne samo prirodno obnavlja u kulturama (u kolko ponik i podmladak imaju dovoljno svjetla) nego se širi i izvan kultura kako na kamenjarima i pašnjacima tako i u sastojine listača. Uspjeh pošumljavanja s listačama, uglavnom sjetvom — sadnjom sjemena, do sada samo je izuzetno zadovoljio. Ailanthus također nije opravdao nade onih koji su ga smatrali pogodnom vrstom za pošumljavanje kraških kamenjara, u koliko se izuzme njegova biološka otnornost. Naime, pajasen živi i na teškom kamenjaru (npr. u predjelu — brda Vlaška kod Trogira), ali kao skromni grm, od kojeg je čak i slaba zaštita tla. O vrijednosti crne topole za Kraško područje, koju je preporučio J. Salzer, pozitivno je ocijenio u naše vrijeme i J. Š a f a r . r>) 3. O šumarskoj skupštini odnosno Savjetovanja o problematici obnove šuma na kršu bila je opširno obavještena i najšira javnost u Hrvatskoj. To nam dokazuju zagrebačke i sušačke novine. Od zagrebačkih novina to su bili »Agramer Zeitung«, »Narodne novine« i »Obzor«, a u Sušaku poludnvnik »Sloboda«. Dalmatinske novine, zadarski »Narodni list« i »Katolički list« te splitski »L´Avenire«, o Savjetovanju nisu ništa pisali, pa ni obavijestili. Također nije ga registrirao ni zagrebački »Gospodarski list«, koji je inače donosio i priloge iz šumarstva. Organizatori Savjetovanja, tj. naprijed navedena tri Šumarska društva, poslali su novinama zajednički »Potank i program« . Taj Program u cijelosti (i s potpisom sviju triju Društava) objavile u Narodne novine (u br. od 4- rujna) i Obzor (u br. od 5. rujna) i to u rubrici »Narodnog gospodarstvo« i Agramer Zeitung (u broju od 3. rujna također u rubrici »Narodno gospodarstvo«) ali bez potpisa sazivača. Sušačka Sloboda objavljuje taj program pod naslovom »Šumarska skupština« s dodatkom, da je ona »naročito urečena za razpravljanje o zagajivanj u krša« (naglašeno u originalu). Također upozorava na predavanje dra Seckendorf-a, koje će »biti tim zanimivije, jer će biti razjašnjeno nacrti i fotografijimi, koje će slike i kroz slideća dva dana biti u istih prostorijah za običnih uredovnih satovah izložene štov. občinstvu na ogled.« Također je objavljen i »Proglas Gradskog odbora (u Senju) za doček učesnika velike šumarske skupštine na hrvatskom Krasu«. O samom Savjetovanju objavljeni su ovi izvještaji: AGRAMER ZEITUNG u broju od 12. IX pod naslovom »R e i c h s f o r s t v e- r e i n« objavljuje iz Rijeke »primljenu vijest«, koja sadrži izvještaj o dolasku skupštinara u Rijeku, o otvaranju Savjetovanja i sažetaka predavanja Sackendorf- a te o izlasku 9. na teren u Senju. NARODNE NOVINE u br. od 12. IX na prvoj stranici i 1—2 stupcu objavljulju pod naslovom »Šumarski sastanak na Krasu« o tome, da se održava »šumarski sastanak« uz komentar, da s »ljubopitnošću izčekujemo izvještaj o razpravah vođenih na tih sastancih, koja će se po programu držati u primorskih gradovih Senju, Rieci i Trstu« kao i to, da je »porast šumski počeo sam od sebe 4 Vidi i »Povijest šumarstva Hrvatske. . .«, Zagreb, 1976. 5 J. ŠAFAR: Nalazišta i razmnažanja topola na mediteranskom području, Sum. list, 1964, br. 3—4. |