DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 85 <-- 85 --> PDF |
PROBLEMATIKA OBNOVE ŠUMA NA KRŠU NA SAVJETOVANJU ODRŽANOM 1879. GODINE U RIJECI I U SENJU Oskar PIŠKORIĆ, dipl. inž. šum. — ZAGREB 1. U »Povijesti šumarstva Hrvatske 1846 — 1976...« ´) (str. 122) saznajemo, da je 1879. godine na našem području održana XII skupština »ondašnjeg Austrijskog šumarskog društva, u savezu s Hrvatsko-slavonskim i Kranjsko-primorskim šumarskim društvom« te da »Šumarski list 1879. godine donosi opširan izvještaj i tiskane stručne referate s te Skupštine«. Kako se održavanje ove skupštine gotovo poklapa i s početkom djelovanja »Kr. nadzorništva za pošumljenje primorskog krasa« vrijedno se bar u osnovnim crtama upoznati s tadašnjim gledištima na kompleksnost problematike devastacije i obnove šumskog pokrova na Kraškom području kao i s mišljenjima, pa i smjernicama, o tehnici obnove šuma. Skupština po današnjoj terminologiji i savjetovanje, trajala je 4 dana, od 7. do 10. rujna 1879. god., s polaskom iz Divače, a glavnim radom u Rijeci i u Senju. Ovo nije bilo prvo savjetovanje o, ukratko, kršu na hrvatskom području, jer je deset godina prije, tj. 1869. god., isto Austrijsko šumarsko društvo održalo skupštinu na području Otočca i Senja. Na skupštini 1879. godine bilo je ukupno 95 učesnika, od kojih su 33 bila izvan Hrvatske. Među 95 učesnika 22 nisu imale posebne veze sa šumarstvom kao npr. N. Mandette, profesor u Osijeku, N. Hoffman, c. i kr. major u Rijeci, N. Ouaraldi, pomorski poručnik i drugi. Več ovi podaci pokazuju široko zanimanje javnosti za obnovu šuma na kršu, a još više činjenica, da su oba grada, i Rijeka i Senj, prihvatili ovu skupštinu kao značajan događaj za svoje mjesto. Održavanje skupštine u Rijeci i u Senju bio je, kako rekosmo, značajan događaj za ta mjesta. U Rijeci več na željezničkoj stanici dočekuje i pozdravlja učesnike skupštine zamjenik gradskog načelnika Antun Frankovič , a samoj skupštini prisustvuje i načelnik Ivan Ciotta. Skupštini su prisustvovali i brojni građani, jer je »grad dijelio za ulaz na galerije karte«, kako bilježi D. Hlava u svom službenom izvještaju o skupštini. Za doček u Senju obrazovan je poseban doček s gradskim načelnikom losipom Jovanoviče m kao predsjednikom (»poslovođa« je bio Virgil D e v č i ć, »sveučilišni slušatelj iz Senja«). I »na senjskom morskom gatu budu iskrcavši se šumari i šumoznanci pozdravljeni rek bi od cieloga stanovničtva svetčano nakićenog Senja, na čelu štovano obćinsko vieće sa gradskim načelnikom pl. Jovanovičem . .. « U Rijeci je prvu vevečer »pred upravo velegradskim hotelom ´Europa´ ... do kasne noći« učesnicima skupštine svirala gradska glazba, a u Senju je »u velikoj dvorani družtva ´Posiela´ održan koncert nakon kojeg »je sliedio vienčić, radi kojega su mnogi mlađi članovi od gostova ostali ondje skupa do jutra, dapače i do polaska na ekskurziju« (jer je bio prisutan i »odlični krasni sviet grada«). Učesnici Savjetovanja krenuli su 7. rujna iz Divače u Rodik pregledavajući usputne kulture te rasadnik u Rodiku. Iz Rodika su preko Škocjanske jame doš 2) li u, današnju, Pivku, a odatle »posebnim vlakom južne željeznice« u Rijeku. Sljedeći dan, 8. rujna, prije podne održano je prvo zasjedanje, a poslije podne su učesnici Savjetovanja, također posebnim, brodom otputovali u Senju, »na ko 1 POVIJEST ŠUMARSTVA HRVATSKE 1846—1976. kroz stranice Šumarskog lista, Zagreb, 1976. 2 U prošlom stoljeću u Austro-ugarskoj monarhiji željeznice su građene i uz pomoć privatnog kapitala. Tako je sagrađena i pruga Beć—Graz—Ljubljana—Trst—Rijeka s odvojkom iz Zidanog mosta u Zagreb i Sisak, koja je bila poznata pod nazivom »južna željeznica«. 8.? |