DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 82 <-- 82 --> PDF |
program u jednoj privrednoj oblasti radi boljeg korištenja opreme, mehanizacije i kadrova. Dakle vidljivo je da je na Savjetovanju u Splitu mnogo konkretnije postavljena ova problematika, ali od toga do danas vrlo malo je učinjeno. Navodim podatak za izvršeno pošumljavanje na Kršu od Oslobođenja (1945 g.) do 1976. g. koji iznosi oko 12.200 ha, a u Splitu (1958. g.) predloženo je kako je to naprijed navedeno da se samo za jednu godinu izvrši 10.640 ha. Za obnovu Krša — na održavanju, obnovi i proširenju šumske vegetacije potrebno je odgovarajuće obrazovanje radnih ljudi i kadrova za taj rad, konstatirano je u Zadru i predloženo: da se obnovi rad Škole za krš u Splitu, koja je ukinuta 1963. godine, a 1965. g. izašli su zadnji učenici te škole. Na savjetovanju u Splitu naglašena je potreba: specijalizacije visoko stručnih kadrova za Krš (postdiplomski studij-specijalizacija), srednje šumarske škole i tečajevi za kvalificirane radnike. Nadalje potrebno je naglasiti da treba i dalje vršiti istraživanja i proučavanja obnove krša te da nužno za uređenje izgradnje nekog prostora na Kršu da bude prisutan »šumar-biolog« — rečeno je u Zadru, dok je u Splitu ta problematika šire razrađena i preloženo je da se naučno-istraživačka služba na Kršu skoncentrira na cijelo područje Jugoslavije u jedan specijalni institut, koji bi pored naučnog istraživanja imao i operativan karakter tj. izrađivao bi kompleksne planove i projekte za melioraciju degradiranog područja Krša (na bazi iskustava po pitanju kompleksne melioracije: poljoprivredne, šumarske i vodoprivredne i dr.). Financiranje ovih studijskih i istraživačkih radova vršilo bi se putem privrednih grana za koje su rađene, a za radove koji služe za više privrednih grana i neprivrednu oblast vršiti iz saveznih sredstava preko koordinatnog tijela. Međutim godinama neriješeni materijalni položaj šumarstva na Kršu dovodi do ukidanja i raspadanja osnovnih stručnih šumarskih organizacija i osipanja stručnih kadrova. Tako ne postoji potpuna šumarska služba u općinama Korčula, Hvar, Lastovo, Vis, Vrgorac, Sinj, Lošinj, a stručnih kadrova je sve manje, konstatirano je u Zadru. Prijedlog za poboljšanje stanja je u skladu s Informacijom PK za Dalmaciju i to: da osnivači radnih organizacija budu općine, da financiranje šumarstva na kršu vrše općine iz općinskih izvora i izvora ostalih zainteresiranih za obnovu Krša na bazi samoupravnog dogovora i to za održavanje i zaštitu postojećeg stanja na ovome području. Predvidjeti mogućnost udruživanja šumarskih radnih organizacija na području zajednice općine (uređivanje šuma, zaštita šuma-rasadnicinpošumljavanje itd.) Za veća područja zajednica općina osnivati SlZ-a za svrhu koordinacije rada svih zainteresiranih privrednih grana i društvenih pol. organizacija na čelu sa šumarstvom (zadaci od planiranja do financiranja). Sredstva financiranja: Šumarstvo — Republika — ostali (Elektroprivreda — vodoprivreda — poljoprivreda — DIP-ovi — promet drvom — lovstvo — cestogradnja — željeznica — turizam) po ključu na bazi samoupravnog dogovora (kao što je to već provedeno u SR BiH)4. Slične konstatacije i prijedlozi donjeti su u Splitu gdje je navedno da je zbog pomanjkanja financijskih sredstava ukinuta šumarija u Korčuli, a u pitanju je i Šumarija u Dubrovniku. Zatim da se ne vrši nadzor nad privatnim šumama, da su poteškoće u organizaciji! itd. Predlaže se osnivanje koordinacijskog tijela za rješavanje cjelokupne problematike krša, a budući da je »problem krša stvar cijele zajednice« prema čemu bi izvori za financiranje trebali biti: iz dotacija društvenih zajednica (Saveznih, republičkih i općinskih) na bazi dugoročnog plana. Iz doprinosa vodoprivrede i elektroprivrede. Iz opsega investicionog fonda putem dugoročnog zajma uz povoljne uslove otplate i posebnih kratkoročnih zajmova. U vezi unapređenju na kršu riješiti i pripadajući privatni sektor, koji je znatan. U međuvremenu je šumarstvo stavilo prijedlog da bi se za obnovu krša svake godine odvojio tzv. »turistički dinar«! Vrlo dobra i korisna zamisao, ali koja nije ostvarena nego se je izgleda rasplinula u magli morskog prostranstva — kao i mnoge druge! 4 Društveni dogovor za realizaciju programa pošuml javan ja degradiranih šuma i goleti u SR BiH od 1976. do 1985. godine, koji je objavljen u stručnom časopisu »ŠUMARSTVO I PRERADA DRVETA « Sarajevo br. 1—3 XXXII — 1978. god. 80 |