DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Da su požari na Kršu uzeli velikog maha navedeno je u Zadru; Zadnjih 5 godina prosječno izgori oko 4.500 ha šumskih površina, (a po šumi oko 500 ha) ali to je napomenuto i u Splitu. A što je do danas učinjeno za sprečavanje požara? Prijedlog je savjetovanja u Zadru da općinska skupština za svoje područje osigurava čuvarsku službu a SIZ šumarstva (na nivou Republike) osigurava sredstva za nabavu protupožarne opreme i pošumljavanje opožarenih površina. Takav je i prijedlog privredne komore za Dalmaciju. 3) Budući da se na obalskom području sve više izgrađuju industrijski i turistički objekti, koji uvjetuju nove degradirane površine, da turizam ugrožava održanje šuma na obalnom području zaštićene i nezaštićene prirodne ljepote, kao što je: otok Mljet, kanjon Zrmanje, Velika i Mala Paklenica itd., pa se predlaže — u Zadru — da se jedan dio Jadranske obale hitno stavi pod zakonsku zaštitu, te da se šume povjere na brigu šumarskoj organizaciji, kako bi se tom zlu stalo na kraj. U Splitu su doneseni također zaključci u vezi prednjeg problema, ali mnogo konkretnije, to se predlaže: Izvršiti rajonizaciju Krša na glavne privredne grane i oblasti: poljoprivreda — šumarstvo — vodoprivreda — elektroprivreda — transport — industrija i odrediti prioritete radova. Načiniti predhodno studije i istraživanja za prednje oblasti i grane te na bazi toga izraditi kompleksne privredne osnove za svaku prirodnu ekonomsku jedinicu usklađujući pri tom njihove interese za optimalne rezultate. U gospodarskim osnovama integralne melioracije pojedinog Kraškog rajona izdvojiti kontinentalne šumske površine prema njihovoj osnovnoj namjeni i to: — šume. namjenjene proizvodnji drva (ekonomske šume s prebornim načinom sječe ili dugim podmladnim razdobljem) — šume isključivo zaštitnog karaktera — šume namjenjene turizmu — prioritet dati melioraciji svih degradiranih šuma (na prvom mjestu: zaštitnim) — izlučiti pašnjačke površine U Zadru je utvrđeno da opseg dosadašnjih radova na ozelenjavanju Krša ne zadovoljava nigdje, da se do danas manje radilo nego u ranijih 100 godina. Predlaže se (u skladu s Informacijom PK za Dalmaciju Split 1975. g.) da Republički sekretarijat za poljoprivredu i šumarstvo propiše minimum obaveznih mjera i radnji, koje u gospodarenju šumama treba osigurati te ostvariti određene planove za podizanje, uzgoj i zaštitu šuma na Kršu, kako je predviđeno prostornim planovima: »Južni Jadran«, »Gornji Jadran« i Jadran III«. U Splitu je po spomenutoj problematici zaključeno slijedeće: »U cilju rješavanja tehničkih i ekonomskih zadataka šumskih melioracija na degradiranom Kršu na bazi Društvenog plana razvoja privrede Jugoslavije od 1957—61. g. izraditi dugoročnu šumsko-privrednu osnovu Krša«. U vezi toga donijeti odgovarajuće zakonske propise koji bi osigurali izvođenje te dugoročne akcije. Nadalje predviđa se za 30 godina (od 1958—1988 g.) u SR Hrvatskoj izvršiti: — pošumljavanje: 319.200 ha ili godišnje 10.640 ha — melioracija: 638.400 ha ili godišnje 21.280 ha (Napomena: prednji podatak dobiven je na bazi površine krša na području SRH koji iznosi 45,6% od Jadransko- dinarskog kraškog područja. Taj je postotak primijenjen na cjelokupni predviđeni zadatak obnove krša Jugoslavije kojj iznosi: pošumljavanje 700.000 ha, a melioracija 1.400.000 ha prema referatu sa Savjetovanja o Kršu Jugoslavije, Split 1958. g. Prof. dr Z. Potoči ć smatra 1958. g. da bi se u prvom planu trebalo u narednih 15 godina riješiti problem vodoopskrbe na kršu i melioracije kraških polja, uz sadnju zaštitnih pojaseva i ozelenjavanje turističkih naselja. Tek po dovršenju radova prešlo bi se na novo pošumljavanje. Da bi se prednji zadatak mogao izvršiti predloženo je nadalje u Splitu da se osnuju sekcije, kao privredne organizacije za sliv, područje ili utvrditi akcioni 3 Informacija o problemima šumarstva na kraškom području SRH s prijedlogom njihova rješenja, ŠUMARSKI LIST, 1975. br. 7—10. 79 |