DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 80 <-- 80 --> PDF |
sunčane žege, raznošenje zemlje jakim vjetrovima (bura), ogoljelost terena, nepovoljan raspored oborina, velika propusnost kamene podloge i si. i stvorili — kamenje. Istini za volju potrebno je navesti, da je i u prošlosti bilo pozitivnih nastojanja da se sačuva šuma i šumska vegetacija na Kršu, a posebno početkom XIX stoljeća u doba francuske vladavine u Dalmaciji. Nosioc tog razumnog nastojanja bio je Vicko Dandola glavni providur za Dalmaciju, koji je propisao mjere za očuvaje i proširenje šumskih površina, regulirao ispašu, zabranio izvoz drva itd. To se smatra kao početak organizirane djelatnosti šumarstva na Kršu. Svrha je svega toga od navedenih prvih početaka pa sve do danas, da se zaustavi devastacija šuma na kršu kao primarno biološkog, tehničko-tehnološkog i ekonomskog problema, a što šumarstvo objedinjuje i zbog toga je organiziranje — specifično. Pa kad znamo da šumarstvo ima specifične zadatke na Kršu, tada se ne bi smjelo dogoditi da doživljava tako česte reorganizacije (osobito u posljednje vrijeme), koje uvjetuje da šumarstvo nije u stanju izvršavati svoje zadatke, da je stavljeno na začelje, da je neprestano u borbi za financijska sredstva, da doživljava da struku napuštaju visoko-stručni kadrovi, bez kojih nema pravilnog rada. To se događa i danas kad je mnogo lakše šumu obnavljati i proširivati šumske površine i na kraškom području nego prije, obzirom na cjelokupni ekonomski preobražaj toga kraja. Danas je mnogo lakše i s mnogo manje novčanih sredstava obnoviti i proširiti šumske površine na kršu koristeći se u prvom redu stručnim zahvatima u postojećim šikarama raznih stadija. Nadalje treba naglasiti općekorisne funkcije šume, kao zaštita zemljišta od erozije, rezervoarima vode, značaj šume za rekreaciju i turizam, pročišćavanje zagađenosti zraka, za obranu zemlje itd. Da bi se postigli što povoljniji uvjeti za izvršenje naprijed postavljenih zadataka, održana su brojna savjetovanja, gdje su se uz postojeće zakonske propise donosili određeni zaključci i smjernice za što bolji rad na obnovi krša, koji se nažalost samo djelimično realizira. Da pogledamo kako to izgleda u vezi glavnih zaključaka i prijedloga donijetih na Savjetovanju u Splitu 1958. g. i u Zadru 1976. g., a što je svrha ovoga »Osvrta«. Pođimo jednim redosljedom: Na Zadarskom savjetovanju konstatirano je da se na Kršu ponovno pojavljuj u koze , iako je Zakon o zabrani držanja koza (donesen 1954. g.) na snazi. Slično je konstatirano i u Splitu, te je donijet zaključak, da se navedeni Zakon mora striktno provesti na čitavom području Krša. Upravo začuđenje da se danas, nakon toliko godina ponovno poteže to isto pitanje, iako je konkretno uočeno, da su se znatne površine Krša vidno zazelenile otkako je sa tih predjela otstranjena koza! Naglašavam da dana s za držanj e koza ma još manje opravdanja nego što se to prije iznosilo . Danas se život na Kršu mijenja, te žitelji napuštaju udaljene predjele i odlaze u veća gradska sjedišta, gdje koriste blagodati većeg standarda — odnosno izgradnjom prometnica, elektrifikacijom terena, dovodom vode, plina, podizanjem tvornica, ekspanzijom turizma — zabačeni predjeli postaju nova sjedišta života na višem nivou, gdje ni u kojem slučaju neće spašavati opstanak pojedinih obitelji koza na stihijskom uzgoju pašom, brstom u šumskim predjelima. Stoga odstupanja od provedbe Zakona o zabrani držanja koza je nacionalna šteta. Iako tako tako to shvaćamo, a drugačije se i ne može, tada nema opravdanja za bilo kakovo drugo obrazloženje, nego striktno sprovesti taj Zakon. U vezi toga potrebno je ukopčati u propagandu o ulozi i značenju šume i šumske vegetacije na Kršu sva sredstva informiranja kao: tisak, radio, televiziju, te izdavati prigodna uputstva (brošure) za rad na pošumljavanju Krša, kako bi se stanovništvo što bolje upoznalo s korisnim funkcijama šume. Može se napomenuti da je potpuna primjena tog Zakona provedena potpuno na pr. u SR Bosni i Hercegovini! 78 |