DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 79     <-- 79 -->        PDF

OSVRT NA ZAKLJUČKE SAVJETOVANJA ODRŽANIH 1958. GODINE


U SPLITU I 1976. GODINE U ZADRU


Srećko VANJKOVIĆ, dipl. inž. šum. — ZAGREB


Savjetovanje u Splitu (Savjetovanje o kršu Jugoslavije) organizirali su Savez
inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Jugoslavije, zatim Savez društava
poljoprivrednih inženjera i tehničara Jugoslavije, Savez poljoprivredno-šumarskih
komora Jugoslavije i Društvo ekonomista Jugoslavije, a održano je od


31. VI—3. VII 1958. g. »)
Organizatori Savjetovanja u Zadru (Uloga šume i šumske vegetacije u zaštiti
čovjekove okoline u odnosu na jadransko područje) su bili Savez IT Šumarstva
i drvne industrije Hrvatske u zajednici sa Šumarskim fakultetom sveučilišta
u Zagrebu, Republičkim zavodom za zaštitu prirode SR Hrvatske i Šumarskim
institutom u Jastrebarskom, a održano je od 4.—6. III 1976. g. 2)


Na oba »Savjetovanja« koja su veoma uspjela, uz prisutnost naših istaknutih
političara, priznati znanstvenici i stručnjaci iznijeli su referate koji se odnose
na problematiku Krša, potkrepljeni novim dokazima i činjenicama, ekološkim
promjenama, vrednovanju općekorisnih funkcija šumske vegetacije, brigom
oko uzgoja, čuvanja, zaštite i šuma itd.


Nakon plodnih i konstruktivnih diskusija na oba Savjetovanja konstatirano
je nepovoljno stanje na Kršu, te u vezi toga stavljeni prijedlozi odnosno zaključci
za rješavanje problematike Krša.


Veoma je zanimljivo razmotriti važnije »Prijedloge i zaključke«
spomenutih Savjetovanja , koja su donesena u razmaku od 18 godina, a
u kojima se očituje približna istovjetnost što ukazuje na činjenicu, da se nepovoljno
stanje na kršu nije do danas mnogo promjenilo na bolje, što svakako
zabrinjava!


Predhodnih nekoliko općenitih riječi o Kršu, o pojmu koji sadrži toliko
problema u sebi, koji se problemi već dugim decenijama rješavaju, ali se uspijeva
samo dio od predviđenih zadataka, i to čak djelomično, riješiti. Ovdje se
radi o Kršu ili tzv. »Jadransko-dinarskom kraškom području«, području koje je
u davnini bilo obraslo šumom što potvrđuju povijesni dokumenti.


Sad nastaje pitanje kako i zašto je nestala u većini šuma i otvorila put ogoljelim
površinama i kamenjarima? Odgovor je u uzrocima historijskim, ekonomskim
i prirodnim. Svaki od ovih uzroka ima svoje obrazloženje i za svako
to obrazloženje plaćala je šuma i povlačila se u unutrašnjost kontinenta, a ostavljala
ogoljele površine.


Kao raskrsnica puteva između Istoka i Zapada ovo je područje napadano
od Grka, Rimljana, Mlečana i odvažano drvo za gradnju brodova, a stanovnici
(domoroci) ovoga kraja da bi spriječili taj harač i zadržali drvo za svoje potrebe
išli su drugim, također lošim putem, te su prevršivali živa stabla i stvarali
šume »čulače« i time pod krošnjama tih stabala osiguravali travu za ispašu,
lisnik za brst, a postepeno ogranke za ogrjev.


Ako dodamo prednjem još i najveće zlo, a to je palenje šuma za dobivanje
pašnjačkih površina, a stvarno su ogolili šumske površine, tada su ti negativni
utjecaji čovjeka i stoke pospješili negativno djelovanje čitavog niza prirodnih
elemenata, koji su ubrzali proces devastacije i dogradacije Krša kao što su; jake


1 Materijali savjetovanja objavljeni su u 6 knjiga pod naslovom »KRŠ JUGOSLAVIJE«, a mogu
se nabaviti u SITSID Hrvatske u Zagrebu, Mažuranićev trg 11.
2 Većina materijala ovog Savjetovanja objavljena je u »ŠUMARSKOM LISTU« 1977. i 1978.
godine.


77




ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 80     <-- 80 -->        PDF

sunčane žege, raznošenje zemlje jakim vjetrovima (bura), ogoljelost terena, nepovoljan
raspored oborina, velika propusnost kamene podloge i si. i stvorili —
kamenje.


Istini za volju potrebno je navesti, da je i u prošlosti bilo pozitivnih nastojanja
da se sačuva šuma i šumska vegetacija na Kršu, a posebno početkom
XIX stoljeća u doba francuske vladavine u Dalmaciji. Nosioc tog razumnog nastojanja
bio je Vicko Dandola glavni providur za Dalmaciju, koji je propisao
mjere za očuvaje i proširenje šumskih površina, regulirao ispašu, zabranio izvoz
drva itd. To se smatra kao početak organizirane djelatnosti šumarstva na Kršu.
Svrha je svega toga od navedenih prvih početaka pa sve do danas, da se zaustavi
devastacija šuma na kršu kao primarno biološkog, tehničko-tehnološkog
i ekonomskog problema, a što šumarstvo objedinjuje i zbog toga je organiziranje
— specifično.


Pa kad znamo da šumarstvo ima specifične zadatke na Kršu, tada se ne bi
smjelo dogoditi da doživljava tako česte reorganizacije (osobito u posljednje
vrijeme), koje uvjetuje da šumarstvo nije u stanju izvršavati svoje zadatke, da
je stavljeno na začelje, da je neprestano u borbi za financijska sredstva, da doživljava
da struku napuštaju visoko-stručni kadrovi, bez kojih nema pravilnog
rada. To se događa i danas kad je mnogo lakše šumu obnavljati i proširivati
šumske površine i na kraškom području nego prije, obzirom na cjelokupni ekonomski
preobražaj toga kraja. Danas je mnogo lakše i s mnogo manje novčanih
sredstava obnoviti i proširiti šumske površine na kršu koristeći se u prvom
redu stručnim zahvatima u postojećim šikarama raznih stadija.


Nadalje treba naglasiti općekorisne funkcije šume, kao zaštita zemljišta od
erozije, rezervoarima vode, značaj šume za rekreaciju i turizam, pročišćavanje
zagađenosti zraka, za obranu zemlje itd. Da bi se postigli što povoljniji uvjeti
za izvršenje naprijed postavljenih zadataka, održana su brojna savjetovanja, gdje
su se uz postojeće zakonske propise donosili određeni zaključci i smjernice za
što bolji rad na obnovi krša, koji se nažalost samo djelimično realizira.


Da pogledamo kako to izgleda u vezi glavnih zaključaka i prijedloga donijetih
na Savjetovanju u Splitu 1958. g. i u Zadru 1976. g., a što je svrha ovoga
»Osvrta«.


Pođimo jednim redosljedom:
Na Zadarskom savjetovanju konstatirano je da se na Kršu ponovno
pojavljuj u koze , iako je Zakon o zabrani držanja koza (donesen 1954. g.)
na snazi. Slično je konstatirano i u Splitu, te je donijet zaključak, da se navedeni
Zakon mora striktno provesti na čitavom području Krša.
Upravo začuđenje da se danas, nakon toliko godina ponovno poteže to isto
pitanje, iako je konkretno uočeno, da su se znatne površine Krša vidno zazelenile
otkako je sa tih predjela otstranjena koza! Naglašavam da dana s za držanj e
koza ma još manje opravdanja nego što se to prije iznosilo
. Danas se život na Kršu mijenja, te žitelji napuštaju udaljene predjele
i odlaze u veća gradska sjedišta, gdje koriste blagodati većeg standarda — odnosno
izgradnjom prometnica, elektrifikacijom terena, dovodom vode, plina, podizanjem
tvornica, ekspanzijom turizma — zabačeni predjeli postaju nova sjedišta
života na višem nivou, gdje ni u kojem slučaju neće spašavati opstanak
pojedinih obitelji koza na stihijskom uzgoju pašom, brstom u šumskim predjelima.


Stoga odstupanja od provedbe Zakona o zabrani držanja
koza je nacionalna šteta. Iako tako tako to shvaćamo, a drugačije se i
ne može, tada nema opravdanja za bilo kakovo drugo obrazloženje, nego striktno
sprovesti taj Zakon.


U vezi toga potrebno je ukopčati u propagandu o ulozi i značenju šume i
šumske vegetacije na Kršu sva sredstva informiranja kao: tisak, radio, televiziju,
te izdavati prigodna uputstva (brošure) za rad na pošumljavanju Krša, kako bi
se stanovništvo što bolje upoznalo s korisnim funkcijama šume.


Može se napomenuti da je potpuna primjena tog Zakona provedena potpuno
na pr. u SR Bosni i Hercegovini!


78




ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 83     <-- 83 -->        PDF

ZAKLJUČAK


U prvom redu da navedem, koja je svrha ovome »Osvrtu«. Mišljenja sam da
je stvar potpuno jasna tj. da se ovim »Osvrtom« želilo ukazati da se unutar
proteklog godišnjeg razdoblja nije problematika obnove krša promijenila na bolje!
Da su osnovna pitanja kao organizacija, financiranje, kadrovi i dalje ostala
otvorena; da se nakon 18 godina na Savjetovanju u Zadru ponovno konstatiralo
mnogo činjenica i stavljeni prijedlozi za obnovu krša, koji su i pred 18 godina u
Splitu, ako ne baš isti ali skoro veoma sadržajno slični; da se prijedlozi ponavljaju,
a problemi i krš ostaju!


Stoga sam mišljenja — ako se ne postavi određena organizacija šumarstva
na kršu i ne riješi financijsko pitanje, te formira koordinaciono tijelo koje će
objedinjavati zadatke i kontrolirati provedbu istih, te postaviti određene rokove


— da će sve opet ostati kao i dosada na entuzijazmu nekolicine šumarskih stručnjaka
sa velikom željom za dugoročan rad na obnovi Krša, ali koji je bez učešća
šire zajednice nemoguće ostvariti!
Moguće će ovaj »Osvrt« pripomoći barem malom dijelu aktivizacije obnove
krša u sadašnjoj eri zaštite čovjekove okoline ili će možda opet proći vremenski
period sa dosadašnjom nerješenom problematikom Krša, koja će uvjetovati ponovno
saziv »Savjetovanja o Kršu« na kojem bi ovaj »Osvrt« mogao poslužiti kao
podsjetnik dobrih ali i nerealiziranih zadataka za obnovu Krša, a što, ipak smatramo,
da do toga neće doći pogotovo kad je novi, iz 1977. godine, ZAKON 0 ŠUMAMA
obuhvatio stoljetnu problematiku krša i odredio zakonske mjere i smjernice
za njeno rješenje.


Mnogo se očekuje u korist obnove šume na Kraškom području od novog Zakona
o šumama i ponavljam očekuje!


Srećko VANJKOVIĆ,


dipl. inž. šum.,


Zagreb




ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 81     <-- 81 -->        PDF

Da su požari na Kršu uzeli velikog maha navedeno je u Zadru; Zadnjih 5
godina prosječno izgori oko 4.500 ha šumskih površina, (a po šumi oko 500 ha)
ali to je napomenuto i u Splitu. A što je do danas učinjeno za sprečavanje požara?


Prijedlog je savjetovanja u Zadru da općinska skupština za svoje područje
osigurava čuvarsku službu a SIZ šumarstva (na nivou Republike) osigurava sredstva
za nabavu protupožarne opreme i pošumljavanje opožarenih površina. Takav
je i prijedlog privredne komore za Dalmaciju. 3)


Budući da se na obalskom području sve više izgrađuju industrijski i turistički
objekti, koji uvjetuju nove degradirane površine, da turizam ugrožava održanje
šuma na obalnom području zaštićene i nezaštićene prirodne ljepote, kao
što je: otok Mljet, kanjon Zrmanje, Velika i Mala Paklenica itd., pa se predlaže —
u Zadru — da se jedan dio Jadranske obale hitno stavi pod zakonsku zaštitu, te
da se šume povjere na brigu šumarskoj organizaciji, kako bi se tom zlu stalo
na kraj. U Splitu su doneseni također zaključci u vezi prednjeg problema, ali
mnogo konkretnije, to se predlaže: Izvršiti rajonizaciju Krša na glavne privredne
grane i oblasti: poljoprivreda — šumarstvo — vodoprivreda — elektroprivreda


— transport — industrija i odrediti prioritete radova. Načiniti predhodno studije
i istraživanja za prednje oblasti i grane te na bazi toga izraditi kompleksne
privredne osnove za svaku prirodnu ekonomsku jedinicu usklađujući pri
tom njihove interese za optimalne rezultate.
U gospodarskim osnovama integralne melioracije pojedinog Kraškog rajona
izdvojiti kontinentalne šumske površine prema njihovoj osnovnoj namjeni i to:



šume. namjenjene proizvodnji drva (ekonomske šume s prebornim načinom
sječe ili dugim podmladnim razdobljem)

šume isključivo zaštitnog karaktera

šume namjenjene turizmu

prioritet dati melioraciji svih degradiranih šuma (na prvom mjestu: zaštitnim)
— izlučiti pašnjačke površine
U Zadru je utvrđeno da opseg dosadašnjih radova na ozelenjavanju Krša ne
zadovoljava nigdje, da se do danas manje radilo nego u ranijih 100 godina. Predlaže
se (u skladu s Informacijom PK za Dalmaciju Split 1975. g.) da Republički
sekretarijat za poljoprivredu i šumarstvo propiše minimum obaveznih mjera i
radnji, koje u gospodarenju šumama treba osigurati te ostvariti određene planove
za podizanje, uzgoj i zaštitu šuma na Kršu, kako je predviđeno prostornim
planovima: »Južni Jadran«, »Gornji Jadran« i Jadran III«.


U Splitu je po spomenutoj problematici zaključeno slijedeće: »U cilju rješavanja
tehničkih i ekonomskih zadataka šumskih melioracija na degradiranom
Kršu na bazi Društvenog plana razvoja privrede Jugoslavije od 1957—61. g. izraditi
dugoročnu šumsko-privrednu osnovu Krša«. U vezi toga donijeti odgovarajuće
zakonske propise koji bi osigurali izvođenje te dugoročne akcije. Nadalje predviđa
se za 30 godina (od 1958—1988 g.) u SR Hrvatskoj izvršiti:


— pošumljavanje: 319.200 ha ili godišnje 10.640 ha
— melioracija: 638.400 ha ili godišnje 21.280 ha (Napomena: prednji podatak
dobiven je na bazi površine krša na području SRH koji iznosi 45,6% od Jadransko-
dinarskog kraškog područja. Taj je postotak primijenjen na cjelokupni predviđeni
zadatak obnove krša Jugoslavije kojj iznosi: pošumljavanje 700.000 ha, a melioracija
1.400.000 ha prema referatu sa Savjetovanja o Kršu Jugoslavije, Split 1958. g.
Prof. dr Z. Potoči ć smatra 1958. g. da bi se u prvom planu trebalo u narednih
15 godina riješiti problem vodoopskrbe na kršu i melioracije kraških
polja, uz sadnju zaštitnih pojaseva i ozelenjavanje turističkih naselja. Tek po
dovršenju radova prešlo bi se na novo pošumljavanje.


Da bi se prednji zadatak mogao izvršiti predloženo je nadalje u Splitu da se
osnuju sekcije, kao privredne organizacije za sliv, područje ili utvrditi akcioni


3 Informacija o problemima šumarstva na kraškom području SRH s prijedlogom njihova rješenja,
ŠUMARSKI LIST, 1975. br. 7—10.


79




ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 82     <-- 82 -->        PDF

program u jednoj privrednoj oblasti radi boljeg korištenja opreme, mehanizacije
i kadrova. Dakle vidljivo je da je na Savjetovanju u Splitu mnogo konkretnije postavljena
ova problematika, ali od toga do danas vrlo malo je učinjeno. Navodim
podatak za izvršeno pošumljavanje na Kršu od Oslobođenja (1945 g.) do 1976.


g.
koji iznosi oko 12.200 ha, a u Splitu (1958. g.) predloženo je kako je to naprijed
navedeno da se samo za jednu godinu izvrši 10.640 ha.
Za obnovu Krša — na održavanju, obnovi i proširenju šumske vegetacije
potrebno je odgovarajuće obrazovanje radnih ljudi i kadrova za taj rad, konstatirano
je u Zadru i predloženo: da se obnovi rad Škole za krš u Splitu, koja
je ukinuta 1963. godine, a 1965. g. izašli su zadnji učenici te škole.


Na savjetovanju u Splitu naglašena je potreba: specijalizacije visoko stručnih
kadrova za Krš (postdiplomski studij-specijalizacija), srednje šumarske škole i
tečajevi za kvalificirane radnike.


Nadalje potrebno je naglasiti da treba i dalje vršiti istraživanja i proučavanja
obnove krša te da nužno za uređenje izgradnje nekog prostora na Kršu da bude
prisutan »šumar-biolog« — rečeno je u Zadru, dok je u Splitu ta problematika
šire razrađena i preloženo je da se naučno-istraživačka služba na Kršu skoncentrira
na cijelo područje Jugoslavije u jedan specijalni institut, koji bi pored naučnog
istraživanja imao i operativan karakter tj. izrađivao bi kompleksne planove
i projekte za melioraciju degradiranog područja Krša (na bazi iskustava
po pitanju kompleksne melioracije: poljoprivredne, šumarske i vodoprivredne i
dr.). Financiranje ovih studijskih i istraživačkih radova vršilo bi se putem privrednih
grana za koje su rađene, a za radove koji služe za više privrednih grana
i neprivrednu oblast vršiti iz saveznih sredstava preko koordinatnog tijela.


Međutim godinama neriješeni materijalni položaj šumarstva na Kršu dovodi
do ukidanja i raspadanja osnovnih stručnih šumarskih organizacija i osipanja
stručnih kadrova. Tako ne postoji potpuna šumarska služba u općinama Korčula,
Hvar, Lastovo, Vis, Vrgorac, Sinj, Lošinj, a stručnih kadrova je sve manje,
konstatirano je u Zadru. Prijedlog za poboljšanje stanja je u skladu s Informacijom
PK za Dalmaciju i to: da osnivači radnih organizacija budu općine, da
financiranje šumarstva na kršu vrše općine iz općinskih izvora i izvora ostalih
zainteresiranih za obnovu Krša na bazi samoupravnog dogovora i to za održavanje
i zaštitu postojećeg stanja na ovome području. Predvidjeti mogućnost udruživanja
šumarskih radnih organizacija na području zajednice općine (uređivanje
šuma, zaštita šuma-rasadnicinpošumljavanje itd.) Za veća područja zajednica općina
osnivati SlZ-a za svrhu koordinacije rada svih zainteresiranih privrednih
grana i društvenih pol. organizacija na čelu sa šumarstvom (zadaci od planiranja
do financiranja). Sredstva financiranja: Šumarstvo — Republika — ostali (Elektroprivreda
— vodoprivreda — poljoprivreda — DIP-ovi — promet drvom — lovstvo
— cestogradnja — željeznica — turizam) po ključu na bazi samoupravnog
dogovora (kao što je to već provedeno u SR BiH)4. Slične konstatacije i prijedlozi
donjeti su u Splitu gdje je navedno da je zbog pomanjkanja financijskih
sredstava ukinuta šumarija u Korčuli, a u pitanju je i Šumarija u Dubrovniku.
Zatim da se ne vrši nadzor nad privatnim šumama, da su poteškoće u organizaciji!
itd. Predlaže se osnivanje koordinacijskog tijela za rješavanje cjelokupne
problematike krša, a budući da je »problem krša stvar cijele zajednice« prema
čemu bi izvori za financiranje trebali biti: iz dotacija društvenih zajednica (Saveznih,
republičkih i općinskih) na bazi dugoročnog plana. Iz doprinosa vodoprivrede
i elektroprivrede. Iz opsega investicionog fonda putem dugoročnog zajma
uz povoljne uslove otplate i posebnih kratkoročnih zajmova. U vezi unapređenju
na kršu riješiti i pripadajući privatni sektor, koji je znatan.


U međuvremenu je šumarstvo stavilo prijedlog da bi se za obnovu krša svake
godine odvojio tzv. »turistički dinar«! Vrlo dobra i korisna zamisao, ali koja nije
ostvarena nego se je izgleda rasplinula u magli morskog prostranstva — kao i
mnoge druge!


4 Društveni dogovor za realizaciju programa pošuml javan ja degradiranih šuma i goleti u SR
BiH od 1976. do 1985. godine, koji je objavljen u stručnom časopisu »ŠUMARSTVO I PRERADA DRVETA
« Sarajevo br. 1—3 XXXII — 1978. god.


80