DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 79 <-- 79 --> PDF |
OSVRT NA ZAKLJUČKE SAVJETOVANJA ODRŽANIH 1958. GODINE U SPLITU I 1976. GODINE U ZADRU Srećko VANJKOVIĆ, dipl. inž. šum. — ZAGREB Savjetovanje u Splitu (Savjetovanje o kršu Jugoslavije) organizirali su Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Jugoslavije, zatim Savez društava poljoprivrednih inženjera i tehničara Jugoslavije, Savez poljoprivredno-šumarskih komora Jugoslavije i Društvo ekonomista Jugoslavije, a održano je od 31. VI—3. VII 1958. g. ») Organizatori Savjetovanja u Zadru (Uloga šume i šumske vegetacije u zaštiti čovjekove okoline u odnosu na jadransko područje) su bili Savez IT Šumarstva i drvne industrije Hrvatske u zajednici sa Šumarskim fakultetom sveučilišta u Zagrebu, Republičkim zavodom za zaštitu prirode SR Hrvatske i Šumarskim institutom u Jastrebarskom, a održano je od 4.—6. III 1976. g. 2) Na oba »Savjetovanja« koja su veoma uspjela, uz prisutnost naših istaknutih političara, priznati znanstvenici i stručnjaci iznijeli su referate koji se odnose na problematiku Krša, potkrepljeni novim dokazima i činjenicama, ekološkim promjenama, vrednovanju općekorisnih funkcija šumske vegetacije, brigom oko uzgoja, čuvanja, zaštite i šuma itd. Nakon plodnih i konstruktivnih diskusija na oba Savjetovanja konstatirano je nepovoljno stanje na Kršu, te u vezi toga stavljeni prijedlozi odnosno zaključci za rješavanje problematike Krša. Veoma je zanimljivo razmotriti važnije »Prijedloge i zaključke« spomenutih Savjetovanja , koja su donesena u razmaku od 18 godina, a u kojima se očituje približna istovjetnost što ukazuje na činjenicu, da se nepovoljno stanje na kršu nije do danas mnogo promjenilo na bolje, što svakako zabrinjava! Predhodnih nekoliko općenitih riječi o Kršu, o pojmu koji sadrži toliko problema u sebi, koji se problemi već dugim decenijama rješavaju, ali se uspijeva samo dio od predviđenih zadataka, i to čak djelomično, riješiti. Ovdje se radi o Kršu ili tzv. »Jadransko-dinarskom kraškom području«, području koje je u davnini bilo obraslo šumom što potvrđuju povijesni dokumenti. Sad nastaje pitanje kako i zašto je nestala u većini šuma i otvorila put ogoljelim površinama i kamenjarima? Odgovor je u uzrocima historijskim, ekonomskim i prirodnim. Svaki od ovih uzroka ima svoje obrazloženje i za svako to obrazloženje plaćala je šuma i povlačila se u unutrašnjost kontinenta, a ostavljala ogoljele površine. Kao raskrsnica puteva između Istoka i Zapada ovo je područje napadano od Grka, Rimljana, Mlečana i odvažano drvo za gradnju brodova, a stanovnici (domoroci) ovoga kraja da bi spriječili taj harač i zadržali drvo za svoje potrebe išli su drugim, također lošim putem, te su prevršivali živa stabla i stvarali šume »čulače« i time pod krošnjama tih stabala osiguravali travu za ispašu, lisnik za brst, a postepeno ogranke za ogrjev. Ako dodamo prednjem još i najveće zlo, a to je palenje šuma za dobivanje pašnjačkih površina, a stvarno su ogolili šumske površine, tada su ti negativni utjecaji čovjeka i stoke pospješili negativno djelovanje čitavog niza prirodnih elemenata, koji su ubrzali proces devastacije i dogradacije Krša kao što su; jake 1 Materijali savjetovanja objavljeni su u 6 knjiga pod naslovom »KRŠ JUGOSLAVIJE«, a mogu se nabaviti u SITSID Hrvatske u Zagrebu, Mažuranićev trg 11. 2 Većina materijala ovog Savjetovanja objavljena je u »ŠUMARSKOM LISTU« 1977. i 1978. godine. 77 |