DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 75 <-- 75 --> PDF |
program, proširivao ga postupno i stručno rukovodio njenim radom, sve do svoje prerane smrti, prof. Božidar Kirigin rukovodilac meteorološko-klimatološkog odjela Republičkoga hidrometeorološkoga zavoda SR Hrvatske u Zagrebu (v. Šumarski list, 11—12, 1978., str. 569.). Za uzorni rad ove stanice prvenstveno su zaslužni Nikola Miškulin, koji je bio met. motritelj od osnutka do srpnja 1966. godine i njegov nasljednik sadašnji voditelj glavne met. stanice Drago Vukušić. Program rada tijekom 26 godina postojanja stanice nije se ograničio samo na sinoptička, klimatološka i fenološka mjerenja, motrenja i obradu podataka, nego je bio proširen na specijalna istraživanja snijega i snježnog pokrivača, fizikalna svojstva oblaka, mjerenja količina oborina pomoću različitih tipova kišomjera i si. S obzirom na položaj i rad, met. stanica Zavižan vrlo je važna za poznavanje klime Velebita i prognozu vremena, a osobito u proučavanju promjena meteoroloških elemenata s visinom, jer se u Hrvatskoj kompletna visinska mjerenja u slobodnoj atmosferi izvode samo u Zagrebu. Ona ujedno služi kao središnja za sve ostale kišomjerne stanice i totalizatore u Velebitu. Meteorološka stanica Zavižan nalazi se nedaleko granice dviju markantnih biljnogeografskih regija sjevernoga umjerenog pojasa: eurosibirsko-sjevernoameričke i mediteranske. Zato se tamo pojavljuju srednjeevropski i mediteranski florni elementi i biljne zajednice u razmjerno malenom prostoru. Zavižanski se okoliš odlikuje osobitim biotopima i pojavljivanjem mnogih biljnih i životinjskih endema. Kao osobitost valja naglasiti, da je met. st. Zavižan jedina, podaci koje prezentiraju klimatske prilike nižega pretplaninskog (subalpinskog) područja, a kojeg karakterizira klimatskozonska zajednica pretplaninske šume bukve (Aceri-Fagetum illyricum Horv., syn. Fagetum croaticum subalpinum Horv.). Preostale malobrojne meteorološke stanice u našim visokim alpsko-dinarskim predjelima se nalaze u drugim vegetacijskim područjima: Bjelašnica (2067 m) i Lička Plješivica (1560 m) u višem pretplaninskom području s klimatogenom zajednicom klekovine bora krivulja (Pinetum mughi illyricum Horv., syn. Pinetum mughi croaticum Horv.), a Kredarica (2515 m) u pravom planinskom (alpinskom) području, koje karakterizira nekoliko fitocenoza razvijenih iznad gornje prirodne granice šume (Potentilletum nitidae Wikus, Gentiano terglouensis- Caricetum jirmae T. Wrab., Papaveri julici-Thlaspeetum rotundifolii T. Wrab.). Ne možemo a da i ovdje ne zaželimo obnovu i rad naše najjužnije i najviše planinske meteorološke stanice na Titovom vrhu (2714 m) u Šari, koju smo pred 20 godina zatekli napuštenu. Dugogodišnji nizovi podataka met. stanice Zavižan posebice su važni jer su omogućili prve poredbene studije — sa zemljopisnoga, specijalnog ili primijenjenog meteorološko-klimatološkog pa fitocenološkog, pedološkog, šumarskog i nekih drugih prirodoznanstvenih i gospodarskih gledišta — koje su bile temeljene na konkretnim meteorološkim podacima i klimatološkim spoznajama iz pretplaninskog dijela sjevernog Velebita. Postojanje meteorološke stanice Zavižan bio je, uz ostale prirodne odlike, jedan između glavnih razloga što sam zavižanski okoliš izabrao za ključni objekt (reprezentant) i godine 1961. započeo s ekipnom provedbom suvre |