DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 73 <-- 73 --> PDF |
ULOGA METEOROLOŠKE STANICE »ZAVIŽAN« U ISTRAŽIVANJU I ZAŠTITI PRIRODE VELEBITA Izv. prof, dr STJEPAN BERTOVIĆ, dipl. inž. šum. Katedra za uzgajanje šuma Šumarski fakultet Sveučilišta, Zagreb, Šimunska c. 25 SAŽETAK. Autor opisuje početak i slijed meteoroloških motrenja u Velebitu. Naglašava ulogu i višestruku važnost glavnemeteorološke stanice Zavižan za obavljena i predviđena različita istraživanja, koja su neposredno povezana sa šumskogospodarskim djelatnostima, a osobito sa zaštitom prirode i predviđenomjunkcijom rezervata biosfere u Velebitu. Među raznolikim djelatnostima čovjeka gotovo nema takve, u kojoj bi se moglo zanemariti odlučujući utjecaj podneblja. Poznavanje i uvažavanje klimatskih prilika višestruko je važno za uspješno rješavanje različite znanstvene i praktične problematike pa tako i one šumarske. Zato nije čudno što se je usporedno s osnutkom i početkom rada »Nadzorništva za pošumljivanjc primorskog krasa u Senju« ubrzo pristupilo meteorološkim mjerenjima i motrenjima u raznim predjelima Velebita. Aktualno je i zanimljivo spomenuti neke najistaknutije iz slijeda tih zbivanja. Dana 1. 2. 1894. godine osnovana je prva kišomjerna stanica na Velebitu, u Baškim Oštarijama (924 m), koja s nekoliko prekida radi i danas. Dne 1. 4. 1897. godine započela je s mjerenjima prva klimatološka stanica u Velebitu — Sv. Mihovil (595 m) koja, nakon prekida, radi od 1946. godine kao kišomjerna. Od 1. 1. 1908. do 31. 8. 1942. godine i ponovo od 1. 11. 1945. godine radi kišomjerna stanica Biljevine (500 m). Dana 1. 10. 1949. godine osnovana je kišomjerna stanica Krasno (714 m), koja nakon više prekida radi kontinuirano od 1.7. 1958. godine. Dne 4. 8. 1952. godine podignuti su totalizatori uz Rossijevo sklonište (1620 m) i uz obnovljenu Krajačevu kuću (1594 m) podno Vučjaka, postavljanjem kojih su započela prva mjerenja količine oborina u pretplaninskim predjelima sjevernog Velebita. Istovremeno je uspostavljena i kišomjerna stanica na Oltarima (860 m). Meteorološka stanica »ZAVIŽAN« osnovana je 1. 10. 1953. godine uz istoimeni planinarski dom, na 1594 m nadmorske visine južnog obronka vrha Vučjak (1645 m).* Započela je radom kao obična meteorološka stanica ali je s vremenom, nadopunom instrumenata i uvođenjem novih mjerenja, od 1. 9. 1964. godine nastavila radom kao sinoptička stanica, a od 1.2. 1969. godine kao glavna meteorološka stanica. Ovu visinsku stanicu je postavio, dao joj * Met. stanica Zavižan označena je u priloženim ilustracijama imenom Vučjak, podno kojega se vrha stvarno nalazi. 71 |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 74 <-- 74 --> PDF |
O yLMrt u ni Nnj w. kl >H 3 « u « « s C/5 ^ E E C KT3 81S « l 3.3 3 -L rt 3 C S " 3 P 6´S E o.g. S.S sa S.§ I I 3fiO o o -´SJ B rt §U3 v* inifi o ´BB.an S ^ ÖD´—´ s 3 I < o g lujd´s ffl ^Sj ? u, ,« u.ga^S 0 Č^c/3 Si -.oni u -a s—g g, H rt a.-s U nj —> > -^ J -*ft u L N ni P> >-i «-> rt;3O 00 JO IO 00 l. > 13 E 1* rt u „ö S ft^j u3 ft3 Sli & o « E~ 2 ni ´ ! o E cu rt^B u 3 I M s -´ hri H 03 nj L H u: BBj3 . 3> ni´ u u w Ö" O Ü ^o 2 a u rt E.o a.L, rt 5 6ß . 0 M ft(U 0) :s> u u u -Hni 1) (H 0> rrt I« SS ESS 72 |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 75 <-- 75 --> PDF |
program, proširivao ga postupno i stručno rukovodio njenim radom, sve do svoje prerane smrti, prof. Božidar Kirigin rukovodilac meteorološko-klimatološkog odjela Republičkoga hidrometeorološkoga zavoda SR Hrvatske u Zagrebu (v. Šumarski list, 11—12, 1978., str. 569.). Za uzorni rad ove stanice prvenstveno su zaslužni Nikola Miškulin, koji je bio met. motritelj od osnutka do srpnja 1966. godine i njegov nasljednik sadašnji voditelj glavne met. stanice Drago Vukušić. Program rada tijekom 26 godina postojanja stanice nije se ograničio samo na sinoptička, klimatološka i fenološka mjerenja, motrenja i obradu podataka, nego je bio proširen na specijalna istraživanja snijega i snježnog pokrivača, fizikalna svojstva oblaka, mjerenja količina oborina pomoću različitih tipova kišomjera i si. S obzirom na položaj i rad, met. stanica Zavižan vrlo je važna za poznavanje klime Velebita i prognozu vremena, a osobito u proučavanju promjena meteoroloških elemenata s visinom, jer se u Hrvatskoj kompletna visinska mjerenja u slobodnoj atmosferi izvode samo u Zagrebu. Ona ujedno služi kao središnja za sve ostale kišomjerne stanice i totalizatore u Velebitu. Meteorološka stanica Zavižan nalazi se nedaleko granice dviju markantnih biljnogeografskih regija sjevernoga umjerenog pojasa: eurosibirsko-sjevernoameričke i mediteranske. Zato se tamo pojavljuju srednjeevropski i mediteranski florni elementi i biljne zajednice u razmjerno malenom prostoru. Zavižanski se okoliš odlikuje osobitim biotopima i pojavljivanjem mnogih biljnih i životinjskih endema. Kao osobitost valja naglasiti, da je met. st. Zavižan jedina, podaci koje prezentiraju klimatske prilike nižega pretplaninskog (subalpinskog) područja, a kojeg karakterizira klimatskozonska zajednica pretplaninske šume bukve (Aceri-Fagetum illyricum Horv., syn. Fagetum croaticum subalpinum Horv.). Preostale malobrojne meteorološke stanice u našim visokim alpsko-dinarskim predjelima se nalaze u drugim vegetacijskim područjima: Bjelašnica (2067 m) i Lička Plješivica (1560 m) u višem pretplaninskom području s klimatogenom zajednicom klekovine bora krivulja (Pinetum mughi illyricum Horv., syn. Pinetum mughi croaticum Horv.), a Kredarica (2515 m) u pravom planinskom (alpinskom) području, koje karakterizira nekoliko fitocenoza razvijenih iznad gornje prirodne granice šume (Potentilletum nitidae Wikus, Gentiano terglouensis- Caricetum jirmae T. Wrab., Papaveri julici-Thlaspeetum rotundifolii T. Wrab.). Ne možemo a da i ovdje ne zaželimo obnovu i rad naše najjužnije i najviše planinske meteorološke stanice na Titovom vrhu (2714 m) u Šari, koju smo pred 20 godina zatekli napuštenu. Dugogodišnji nizovi podataka met. stanice Zavižan posebice su važni jer su omogućili prve poredbene studije — sa zemljopisnoga, specijalnog ili primijenjenog meteorološko-klimatološkog pa fitocenološkog, pedološkog, šumarskog i nekih drugih prirodoznanstvenih i gospodarskih gledišta — koje su bile temeljene na konkretnim meteorološkim podacima i klimatološkim spoznajama iz pretplaninskog dijela sjevernog Velebita. Postojanje meteorološke stanice Zavižan bio je, uz ostale prirodne odlike, jedan između glavnih razloga što sam zavižanski okoliš izabrao za ključni objekt (reprezentant) i godine 1961. započeo s ekipnom provedbom suvre |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 76 <-- 76 --> PDF |
meno shvaćenih istraživanja tipova šuma i šumskih staništa naših pretplanin skih predjela. Naime podaci te stanice poslužili su mi za iscrpan opis tamošnje regionalne klime, na koji su se — posredno preko fitocenoloških istraživanja — nužno nadovezivala sva ostala specijalna proučavanja (pedološka, mikrokhmatska, fenološka, šumsko-uzgajivačka, prirasno-prihodna i ekonomska) iz grupe ekološko-bioloških i šumsko-gospodarskih komponenata tipološkog istraživanja šuma. Usporedno su izrađene i detaljne vegetacijskepedološke karte okoliša Zavižana (s površinom oko 25 km-1, u mjerilu 1:12500) kako bi se dobio uvid u površinsku rasprostranjenost tamo definiranih ekološko- gospodarskih tipova šuma. S obzirom na izrazite prirodne značajke i raznolikosti (zemljopisni položaj, reljef, petrografska građa, tlo, makro- i mikroklima, biljne zajednice i dr.) u zavižanskom okolišu smo proučavali i mogućnosti fotointerpretacije aerosnimaka prilikom vegetacijskog kartiranja za potrebe šumarstva i prostornog planiranja u pretplaninskim predjelima. Dobro poznavanje klimatskih prilika našega subalpinskog područja, pomoću podataka met. stanice Zavižan, važni su i korišteni za proučavanja iz oblasti hranidbe bilja te za predstojeća floristička, genetička i zoocenološka |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 77 <-- 77 --> PDF |
(mikrobiološka, ornitofaunistička, entomološka i dr.) istraživanja u pojedinim fitocenozama zavižanskog okoliša i susjednih predjela. Isto tako mogu korisno poslužiti pri rješavanju problema zaštite šuma, sjemenarske rajonizacije, proučavanja araela četinjača i njihovog proširenja, lovstva i drugih stručnih i gospodarskih zadataka iz različitih bioloških disciplina. U narednom periodu je predviđeno da se na stanici Zavižan automatski uzimaju uzorci oborina koji bi služili za detekciju onečišćavanja atmosfere na regionalnoj skali. Povezano s objavljenim tipološkim i ostalim istraživanjima u različitim šumskim fitocenozama zavižanskog okoliša osnovano je nekoliko trajnih pokusnih ploha, na kojima će se pratiti različite promjene i proučavati znanstveni i praktični problemi s bioekoloških, fitocenoloških, šumskouzgajivačkih i drugih gledišta. Rezultati provedenih klimatološko-vegetacijskih i pedoloških istraživanja već se koriste u redovnoj i postdiplomskoj nastavi unutar Katedre za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta. Podacima meteorološke stanice Zavižan i rezultatima opisanih istraživanja već se služe i područne šumarske ustanove. Oni se mogu također realno primijeniti i u identičnim pretplaninskim krajevima Hrvatske pa i susjednih republika. Prirodoznanstvene i estetske osobitosti krajolika, postojanje met. stanice Zavižan te provedena tipološka istraživanja i kartiranja vegetacije pridonijele su, da je dio zavižanskog okoliša zakonom zaštićen u obliku botaničkog rezervata, unutar kojeg je u Modrić docu, na prijedlog prof, dr Frana Kušana, osnovan »Velebitski botanički vrt«. Opisane prirodne značajke i istraživalačke aktivnosti dovele su do tog, da je slikoviti planinski krški okoliš Zavižana s istoimenom meteorološkom stanicom i planinarskim domom te botaničkim vrtom i rezervatom postao poznat i vrlo omiljeni objekt za rekreaciju i cilj mnogobrojnih i sve češćih posjeta planinara, izletnika i organiziranih domaćih i stranih ekskurzija stručnjaka i ljubitelja prirode. Republičkom hidrometeorološkom zavodu SRH valja odati zasluženo priznanje za prošli i predstojeći kontinuirani rad glavne meteorološke stanice Zavižan i ostalih stanica u Velebitu. Prilikom proslave 100-godišnjice također treba naglasiti i priznati kolektivu Šumskog gospodarstva Senj i Šumarije Krasno zahvalnost za razumijevanje te za stalnu moralnu podršku i materijalnu pomoć prilikom opisanih istraživanja i zaštite prirode u Velebitu. Kako je poznato, Predsjedništvo Međunarodnoga koordinacijskoga savjeta programa MAB (Čovjek i životna okolica) pri UNESCO-u odlučilo je 1978. godine, da se izda povelja, kojom se planina Velebit proglašuje 129. svjetskim rezervatom biosfere i uvrštava u međunarodnu mrežu takvih rezervata. S obzirom na sve opisano opravdano je i potrebno da meteorološka stanica Zavižan s okolnim predjelima iskonske prirode ostane i ubuduće jezgra za nastavak zapažene i plodne suradnje različitih ustanova i stručnjaka prilikom istraživanja i zaštite prirode u ovom prekrasnom dijelu sjevernog Velebita. |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 78 <-- 78 --> PDF |
LITERATURA BERTOVIĆ S.: O važnosti i nekim mogućnostima korišćenja podataka meteorološke stanice Zavižan. Glavna meteorološka stanica Zavižan (1594 m) 1953—1973. izd. RHMZ-a SRH, Zagreb 1973. BERTOVIĆ S.: Ekološko-vegetacijske značajke okoliša Zavižana u sjevernom Velebitu. Glasnik za šumske pokuse, XVIII, Zagreb 1975. KATUŠIN Z.: 25 godina glavne meteorološke stanice Zavižan. Vijesti RHMZ-a SRH, 5, Zagreb 1978. KIRIGIN B.: Pregled razvoja meteoroloških stanica na Velebitu s osobitim osvrtom na rad i opremu glavne meteorološke stanice Zavižan Glavna meteorološka stanica Zavižan (1594 m) 1953—1973., izd. RHMZ-a SRH Zagreb 1973. KIRIGIN B., ŠINIK N., BERTOVIĆ S.: Klimatski podaci SR Hrvatske (razdoblje 1948—1960. godine). Građa za klimu Hrvatske, II, 5, Zagreb 1971. OBAVIJESTI JUGOSLAVENSKO DRUŠTVO ZA PROUČAVANJE I SUZBIJANJE KOROVA I »SIPAD-IRC« OOUR »SILVA« INSTITUT ZA ISTRAŽIVANJE I PROJEKTIRANJE ORGANIZIRA I JUGOSLAVENSKO SAVJETOVANJE O SUZBIJANJU KOROVA U ŠUMARSTVU Savjetovanje će obuhvatiti materiju iz slijedećih oblasti: 1. Korovi u šumarstvu (biologija, ekologija, fitocenologija, i ostalo); 2. Suzbijanje korova u šumskim, voćnim i loznim rasadnicima; 3. Suzbijanje korova u šumskim kulturama i plantažama; 4. Suzbijanje korova na sječinama i površinama koje se prirodno i vještački obnavljaju; 5. Totalno suzbijanje korova u šumarstvu (stovarišta, putevi i protivpožarne pruge); 6. Ekološki aspekti primjene herbicida u šumarstvu. Savjetovanje će se održati 14. i 15. juna 1979. godine u Sarajevu. Učesnici s referatom treba da dostave referat najkasnije do 1. 4. 1979. godine. Kotizacija za učešće iznosi 500.— dinara. Prijave i informacije slati na adresu: ŠIPAD IRC OOUR »SILVA« INSTITUT ZA ISTRAŽIVANJE I PROJEKTIRANJE U ŠUMARSTVU — SARAJEVO 71000 Sarajevo, M. Tita 5/1 |