DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 66     <-- 66 -->        PDF

1960. godine bilo je na području prebornih šuma 372 km šumskih cesta
(od čega 53 km javnih). Otvorenost šuma iznosila je 9,2 km na 1.000 ha gospodarskih
šuma.


Za proteklih 18 godina izrađeno je 206 km cesta ili prosječno godišnje
oko 11 km.


Danas na području Gospodarstva imamo 580 km cesta (dužina javnih
cesta ostala je ista). Prema tome današnja otvorenost šuma iznosi 14 km/1.000
ha gospodarskih šuma.


Iako je u proteklom razdoblju otvorenost šuma poboljšana za 56%, postojeće
stanje ne zadovoljava zahtjevima intenzivnog gospodarenja šumama.


Ulaganje u mehanizaciju. Najveći dio investicija odnosi se na transport
za nabavu kamiona i dizalica. Značajna sredstva uložena su u automobile za
prijevoz radnika, traktore, motorne pile, strojeve za građevinarstvo, nabavu
konjske sprege i uredsko tehničku.


U proteklom razdoblju najznačajniji uspjeh postignut je u mehaniziranju
sječe i izrade.
Stečena su i pozitivna iskustva u primjeni traktora sa specijalnom opremom
u fazi vuče i izvlačenja.


Mehanizacija transporta drveta u svim fazama, proširenju transportnih
kapaciteta, mehanizaciji uzgojnih radova i mehanizaciji u izgradnji cesta posvećivat
će se u budućnosti potrebna pažnja.


Ulaganja u društveni standard. Velika je briga posvećena poboljšanju
stambenih uvjeta radnika na šumskim radilištima. Izgrađeno je 40-tak solidno
građenih stalnih i montažnih radničkih nastambi. Nabavljen je novi inventar,
veći dio nastambi je elektrificiran, nabavljeni radioprijemnici i televizori.
Sistematskim ulaganjima u smještajne kapacitete znatno su poboljšani higijensko-
tehnički uvjeti života.


ZAKLJUČAK


Smatramo, da je Šumsko gospodarstvo Senj opravdalo svoje postojanje
u dobrom gospodarenju s povjerenim mu šumskim fondom. To se posebno
očituje u činjenici, da su i sječe redovnog etata usmjeravane na njegovanje
i kvalitetno oblikovanje sastojina odnosno na sječu i manje kvalitetnih stabala;
o tome svjedoči i povećanje otvorenosti šuma, i to vlastitim stvarima,
od 9,2 (1960. godine) na 14 km 1000 ha (1977. god.) kao i sredstva izdana za
pošumljavanje i njegu, pa i za objekte zaštićene prirode. Za racionalno gospodarenje
zaslužan je cjelokupni radni kolektiv o čemu govore i više nego
umjereni osobni dohotci, koji, npr., u 1977. godini nisu iznosili ni prosječno
4500 dinara neto!