DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 63 <-- 63 --> PDF |
ISKORIŠTAVANJE ŠUMA, TRŽIŠTE I IZVOZ Analizom izvršenja sječa u proteklih 18 godina dobivamo podatke da je sveukupno posječeno: četinjača 1,033.000 m3 i bukve 1,980.000 m3 što ukupno iznosi 3,013.000 m3. Prosjek za prošli period dakle iznosi 57.400 m3 četinjača i 110.000 m3 bukve ili ukupno 167.000 m3 što se kreće u granicama prirasta. Sječa je imala prvenstveno zadatak njegovanja, kvalitetnog oblikovanja sastojina, a drugorazredno je bilo značenje učešća drvnih sortimenata. Svakako da Gospodarstvo nije moglo zanemariti ni potrebe tržišta. Učinjeni su znatni napori da se usklade biološki ciljevi i materijalne potrebe i najveća je ostvarena realizacija 1964. godine 66.500 m3 Prosječni iznos oblo podjednako učešće sortimenata. U 18-godišnjem razdoblju realizirano je: Bukovi L trupciBukovi pilanski trupciBukov ogrijev i OTLBukova celulozaJelovi trupciJelovo rudno drvo 110.022 m3 462.044 m3 1,337.169 prm 691.729 prm 465.614 m3 22.833 m3 Jelova celuloza 695.942 prm Prosječna neto godišnja realizacija četinjača iznosila je 54.200 m,3 a . vine i celuloze iznosio je 50:50 s malim godišnjim razlikama. Od oblovine realizirano je 95% trupaca, a 5% tanke oblovine. Za napomenuti je da je učešće trupaca premaleno. Razlog tome leži u sječi debelih prezrelih jelovih stabala, sječa u teškim terenima, a manjim dijelom je uvjetovano tržištem. Prosječna godišnja realizacija neto sortimenata bukve iznosila je 106.500 m3. Najmanja realizacija bila je 1961. godine i iznosila je 86.400 m3, a najveća 1966. godine s 136.900 m3. Prosječni iznos oblovine i prostornog drveta bio je 29:71 s velikim razlikama pojedinih godina. Najveće učešće oblovine bilo je 1977. godine i iznosila je 52.000 m3 ili 50% neto sortimenata bukve. Zadnjih 10 godina oblovina bukve bilježi konstantno povećanje u odnosu na prostor no drvo. Iz prostornog drveta izdvojena je bukova celuloza, koja se isporučuje kao makljana i nemakljana. Za prošli period učešće celuloze u prostornom drvetu iznosilo je 36%. U 1973. godini čak je 73% prostornog drveta realizirano kao bukova celuloza. Pilanska oblovina prodavala se lokalnim DIP-ovima Novi Vinodolski i Senj. Bukovi L trupci su se prodavali u razdoblju 1960—1967. godine poduzeću »Rade Šupić« Rijeka, a njegovom likvidacijom drvnoj industriji u Sloveniji. Danas se isporučuju pilanama na području Gospodarstva, a manji dio se otuđuje u Sloveniju. Jelova celuloza 1960. i 1961. godine prodavala se u inozemstvo i tuzemstvo, a kasnije isključivo u tuzemstvo raznim tvornicama celuloze. Bukova celuloza se do 1971. godine prodavala u inozemstvo, a nakon toga gotovo se sva prodaje u tuzemstvo. 61 |