DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Pošumljavanje i popunjavanje sječina. Na području prebornih šuma vršilo se pošumljavanje plješina i progala u prosjeku oko 90 ha godišnje. Sadni materijal bila je većinom smreka, manje jele, ariš, obični i crni bor. Ispočetka se sadio neškolovani sadni materijal, kasnije školovani, koji je pokazao daleko bolje rezultate. Ispočetka se taj sadni materijal nabavljao iz različitih krajeva zemlje, a danas imamo ugovor o dugogodišnjoj suradnji s rasadnikom Oštarije Šumskog gospodarstva Ogulin. U proteklom razdoblju pošumljavanje i popunjavanje je vršeno na 1.609 ha. Melioracija šuma. Poslije osnutka Gospodarstva dosta se radilo na području krša i na melioracijama. Tako je za prvih 10 godina meliorirano 1.149 ha kraških šuma. Danas se ti radovi uopće ne provode. Pošumljavanje krša. 1960. godine ukinut je Fond za unapređenje šumarstva (FUŠ), koji je na našem priobalnom području i otocima dao vidne rezultate financiranjem pošumljavanja krša. Nekoliko godina iza toga financiranje pošumljavanja krša vršile su kontinentalne Šumarije. Nakon toga vršila su se simbolična pošumljavanja. Prilikom osnutka Gospodarstva 1960. godine ti radovi su još iznosili 293 ha, dok se u 1977. godini nije pošuniio ni 1 ha. Od osnutka Gospodarstva ukupno je pošumljeno 947 ha krša. Zahvaljujući prvim godinama od osnutka prosjek pošumljavanja iznosi 53 ha godišnje. Uređivanje šuma. Od osnutka Gospodarstva do 1973. godine sve poslove oko uređivanja šuma obavljala je Sekcija za uređivanje šuma u Rijeci. 1973. godine Gospodarstvo je osnovalo svoj Odjel za uređivanje šuma, koji uspješno radi na uređivanju šuma do današnjeg dana. Gospodarskim osnovama propisan je način gospodarenja u svrhu najkvalitetnije i najveće proizvodnje drva. Osnove se rade na osnovu tipoloških istraživanja na području prebornih šuma Šumskog gospodarstva Senj. Područje prebornih šuma podijeljeno je na 28 gospodarskih jedinica čije površine su od 696 do 3.688 ha. Programi za gospodarenje šuma priobalnog područja i otoka su u izradi. ZAŠTITA ŠUMA Zahvaljujući činjenici da imamo autohotne i biocenološki stabilne sastojine, bolesti ni životinjski štetnici nisu ugrožavali zdravstveno stanje šuma. Pred desetak godina na području Gospodarstva javio se u jačoj mjeri moljac jelinih iglica (Argyresthia fundella), ali do jačeg sušenja jelovih stabala nije došlo. Manje štete na smreki čini smrekov pisar (Ips Typographus). Na priobalnom području i otocima stalni štetnik borovih sastojina je borov četnjak (Thaumatopaea pityocampa) koji se javlja povremeno i ciklički u jačim gradacijama. Jak napad tog štetnika javio se u ovoj godini pa će se prići tretiranju jače zaraženih površina. Većih štetnika od abiotskih faktora nije zabilježeno u prošlom periodu. Od osnutka Gospodarstva zabilježen je samo jedan požar u prebornim sastojinama. Daleko je jače ugroženo primorje i otoci. Iako je za očekivati 59 |