DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Na primorskim padinama ističu se nekoliko većih kultura i branjevina.
Tu se nalaze prirodne sastojine crnog bora (Pinetum nigrae submediterraneum
Anić).


Kontinentalni dio koji započinje pojasom primorske bukve obrastao je
gustim šumama.


SI. 2. Šumski kompleks Štirovača viđen s vrla Velikog Kozjaka.


Foto: Z. Poljak


Stanje šuma. Kako je već prije navedeno, šume kontinentalnog područja
su većim dijelom visoke preborne sastojine. Te su šume siromašne vrstama
drveća. Najzastupljenija vrsta je bukva, zatim dolazi jela pa smreka; ostalih
vrsta kao gorskog javora, planinskog brijesta, jasena, lipe znatno je manje i
gospodarski su beznačajne.


Prema omjeru smjese te sastojine čine:
Mješovite sastojine bukve i jele 30.772 ha 76%
Čiste sastojine bukve 8.458 ha 21%
Čiste sastojine četinjače (jela i smreka) 1.072 ha 3%


40.252 ha 100°/»
Kraške šume prostiru se na području svih pet općina. Najvećim dijelom
su to mediteranske i submediteranske šume tvrdih listača s manjim oazama
borovih kultura. Njihov gospodarski značaj je beznačajan. Zahvaljujući tim
šumama na priobalnom pojasu kao i na otocima naglo se razvio turizam i
osigurao egzistenciju velikog broja stanovnika tog područja.