DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Gorje Velike Kapele i Velebita kao i pripadajućih otoka pripada među mlađe nabrane planine u sklopu Dinarida. One se protežu paralelno s obalom i to u pravcu SZ — JI ili rijede S — J. Pravac protezanja poznat je pod imenom dinarskog pravca ili direktrise. Dinarski sistem se polagano stvarao, a glavni orogenetski pokreti događali su se u oligocenu. Iako glavna planinska bila pokazuju tipični smjer protezanja razbijena su i razlomljena brojnim docima, uvalama, provalijama i vrtačama. Uslijed takve konfiguracije terena radovi na uzgoju i iskorištavanju šuma su nepovoljni do vrlo nepovoljni, a rjeđe povoljni. Prema svojim klimatskim karakteristikama možemo to područje podijeliti: a) Priobalno područje ispod 400 m n.v. i otoci Krk, Rab i Pag pripadaju toplo umjerenoj klimi s vrućim i sušnim ljetima i blagim i vlažnim zimama. b) Područje između 400—1.200 m n.v. ima karakteristike tople umjerene klime sa svježim ljetima, jednoliko raspoređenim oborinama i hladnim zimama. c) Područje iznad 1.200 m n.v. prevladava hladna, svježa zimska klima, gdje je tlo pokriveno dugotrajnim snježnim pokrivačem. Karakteristike klime ovog kraja čine nagle promjene, koju izazivaju prodori hladnog zraka i pojava bure. To je snažan i hladan vjetar, koji je karakterističan za ovo područje i ima jakog odraza na šumsku vegetaciju. Cijelo područje spada u maritimni režim oborina. Karakterističan je porast oborina od otoka (Pag 1.050 mm) do šumovitih kontinentalnih predjela Velebita (Štirovača oko 3.000 mm). Šume i šumska zemljišta pripadaju slijedećim klimatogenim područjima: 1) Područje hrasta crnike (Orno-Quercetum illicis H-ić), obuhvaća veći dio otoka Raba i manji dio Paga i Krka, 2) Od 0 do 300 m n.v. pojas medunca s bjelograbićem Carpinetum orientalis adriaticum H-ić), 3) Od 300 do 900 m n.v. pojas šume crnog graba s jesenskom šašikom (Seslerio-Ostryetum Horv., H-ić), 4) Od 900 do 1100 m n.v. pojas šuma primorske šume bukve (Seslerio autumnalis-Fagetum illyricum Horv.), 5) Od 1100 do 1250 m n.v. pojas bukve i jele (Abieti-Fagetum illyricum Horv.), 6) Pojas iznad 1250 m n.v. zauzima pretplaninska šuma bukve (Aceri- Fagetwn illyricum Horv.), 7) U kontinentalnom pojasu ispod bukve i jele tj. od 900 m n.v. prostire se pojas gorske šume bukve (Fagetum illyricum Horv.), 8) Iznad pojasa pretplaninske šume bukve nalazi se pojas klekovine bora (Pinetum moughi Horv.) i pojas planinskih rudina. Primorske padine kao i otok Pag su pretežno ogoljene. Na primorskim padinama zabranom držanja koza i raseljavanjem življa primjećuje se progresija šumske vegetacije. |