DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Otok Pag je 1. I 1963. godine pripojen kotaru Rijeka pa je i on ušao u sastav Gospodarstva, a uprava je povjerena Šumariji Rab. Šumarije su organizirane na teritorijalnom, a uslužne djelatnosti na funkcionalnom principu. Šumsko gospodarstvo Senj je osnovano kao šumsko privredna organizacija za neposredno upravljanje i gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u društvenom vlasništvu na području općine Crikvenica, Senj, Krk, Rab i Pag. Danas Gospodarstvo ima ove OOUR-a: 5 kontinentalnih Šumarija: Crikvenica, Novi, Senj, Krasno i Jablanac i dvije otočne: Krk i Rab, Transport Senj i Građevinarstvo Senj, dakle 9 OUR-a i Radnu zajednicu zajedničkih poslova Senj. Međusobni poslovni odnosi između OOUR-a u sastavu OUR temelje se na ovim načelima: jedinstvo poslovnih interesa OOUR-a i cijelog poduzeća, skladno razvijanje jedinstvenog procesa rada, suradnja u ostvarivanju zadataka, međusobno povjerenje i ravnopravnost OOUR-a unutar OUR-a. ORGANIZACIJA SAMOUPRAVLJANJA Nakon formiranja Gospodarstva prvi put se u šumarstvu uvodi radničko upravljanje tako da je početkom poslovanja izabran i prvi radnički savjet s 25 članova. Istovremeno je biran i upravni odbor. Prilikom izbora za centralni radnički savjet obavljeni su izbori i za pogonske radničke savjete, koji su imali od 5 do 12 članova. U centralnim organima upravljanja, proporcionalno svojoj veličini, bile su zastupljene sve radne jedinice. Prvih godina rada sve važnije odluke o poslovanju, raspodjeli dohotka, osobnih dohodaka, investicionoj politici donosio je centralni radnički savjet. Demokratska prava radničkog samoupravljanja u radnim jedinicama nisu u potpunosti dolazila do izražaja, iako su u centralnom radničkom savjetu bile zastupljene sve radne jedinice. Rad centralnog radničkog savjeta bio je vrlo uspješan od početka svog rada. To je bila zasluga samih članova kao i organa uprave Gospodarstva. Uloga i značaj pogonskih radničkih savjeta su bili daleko manji. U razdoblju 1965—1966. godine razvija se intenzivni proces decentralizacije radničkog odlučivanja u organima upravljanja. Novi radnički savjeti radnih jedinica preuzimaju funkciju bivšeg centralnog radničkog savjeta. Ovim nije umanjena kohezija Gospodarstva, a povećana zainteresiranost u radnim jedinicama za ekonomičnim i rentabilnijim poslovanjem dalo je nove pozitivne rezultate u cijelom Gospodarstvu. Primjenom ZUR-a dohotkom u potpunosti raspolažu OOUR-a. Zborovi radnika OOUR-a raspravljaju i donose sve najvažnije odluke rada, samoupravljanja, raspodjele sredstava, investicione politike, raspodjele dohotka. Svaki OOUR bira svoje radničke savjete. Zajednički organ upravljanja je Radnički savjet Gospodarstva, koji broji 20 članova i biran je na delegatskom principu. Kroz proteklo razdoblje došlo je do pune afirmacije samoupravljanja. Kroz razne vidove organa samoupravljanja prošlo je nekoliko stotina radnika. |