DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Šume područja Gospodarstva su prije II svjetskog rata bile većim dijelom državni posjed, a manji mdijelom su pripadale imovnim općinama i zemljišnim zajednicama. Državne šumske uprave bile su u Krasnu, Otočcu, Novom i Jasenku. Šume imovnih općina pripadale su otočkoj i ogulinkoj imovnoj općini. Na području općine Crikvenica bila je Crikvenička zemljišna zajednica. Nakon završetka rata sve su te šume postale općenarodna imovina. Najprije su tim šumama upravljali okružni narodni odbori do 1947. godine, pa uprave fuzioniranih republičkih šuma i eksploatacionih poduzeća tzv. ŠIPOV-a (Sumsko-industrijska poduzeća). Godinu dana kasnije ponovo je izdvojeno iskorištavanje šuma, a za radove na uzgoju i čuvanju šuma formirana su šumska gospodarstva sa šumarijama. Tako su šume Gospodarstva pripale Šumskom gospodarstvu »VIŠEVICA« sa sjedištem u Rijeci. Već 1949. godine »Viševica« je podijeljena na dva gospodarstva i to: Šumsko gospodarstvo »Viševica« sa sjedištem u Novom Vinodolskom i Šumsko gospodarstvo »Bitoraj « sa sjedištem u Delnicama. Međutim, već 1950. godine ponovo dolazi do spajanja ovih gospodarstava u Šumsko gospodarstvo »Viševica« sa sjedištem u Rijeci. Nakon 4 godine (1954) ukinuto je Gospodarstvo, pa su šumarije dobile upravnu i financijsku samostalnost. Takva organizacija je postojala do sredine 1960. godine kad je osnovano Šumsko gospodarstvo »SENJ«. U prebornim šumama prije II svjetskog rata gospodarilo se ekstenzivno (sječena su samo kvalitetnija stabla). Interes za manje vrijedne Sortimente bio je relativno malen. Osjećao se veliki nedostatak prometnica. Sjekle su se pretežno četinjače, a od bukve samo najkvalitetnija stabla. Veliki, od prometnica udaljeni kompleksi šuma bili su poluprašumskog i prašumskog oblika. Ekstenzivno gopodarenje pogoršavalo je kvalitet šumskih sastojina. Poslije rata, naročito u vremenskom razdoblju 1946. do 1952. godine provodile su se velike sječe. Šumska privreda ovog područja dala je svoj obol u izgradnji porušene i ratom opustošene zemlje. Od 1952. godine obim sječa se usklađuje s prirastom i počinje veća izgradnja šumskih prometnica. POSTANAK I ORGANIZACIJA GOSPODARSTVA Šumsko gospodarstvo »Senj« osnovano je rješenjem bivšeg NOK-a Rijeka 24. svibnja 1960. godine kao privredna organizacija. Ono je upisano u registar privrednih organizacija kod Okružnog privrednog suda u Rijeci 22. lipnja 1960. godine. Kod upisa navedene su slijedeće djelatnosti: uzgoj i njega šuma, zaštita šuma, iskorištavanje šuma i lovstvo. Formirano je od bivših ustanova sa samostalnim financiranjem — šumarija Crikvenica, Novi Vinodolski, Senj, Krasno, Jablanac, Krk i Rab. Kako je od drvne industrije preuzeto iskorištavanje šuma s transportom to su formirana dva pogona transporta: Novi i Senj. S 1. I 1962. godine formiran je i Pogon građevinarstva. 1. I 1962. godine područje Drežnice pripojeno je komuni Crikvenica, te je Gospodarstvo s tim datumom preuzelo Šumariju Drežnica od Šumskog gospodarstva Ogulin. Međutim 31. XII 1963. godine Drežnica ponovo ulazi u sastav Šumskog gospodarstva Ogulin. |