DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 49     <-- 49 -->        PDF

ŠUMSKO GOSPODARSTVO SENJ OD OSNIVANJA 1960. GODINE
DO DANAS


Vlatko SKORUP, dipl. inž. šum.
Šumsko gospodarstvo Senj


UVOD


Prvo organizirano gospodarenje sa šumama na području Šumskog gospodarstva
Senj nailazimo početkom XVIII toljeća. Međutim, prve podatke


o šumama i trgovini nalazimo mnogo prije. Tako je u Senjskom statutu iz
1388. godine navedeno tko se smije baviti trgovinom, uvozom i izvozom, utvrđene
su takse za šume i navodi se sloboda sječa šuma. U XV i XVI stoljeću
odvijala se živa trgovina drvom u Senju.
Uslijed sve većih potreba i straha o nestanku šuma javlja se potreba da
se zaštite šume od intenzivne sječe. Na osnovu odluke Marije Terezije iz
1762. godine o zabrani izvoza hrastovine inženjer-major Pirke r sastavio je
izvještaj s opisom za područje ličke, otočke i dijela ogulinske pukovnije. To
područje bilo je u sastavu Vojne Krajine. Izvršio je podjelu na 12 distrikta.
Šume Gospodarstva pripadale u otočkoj i ogulinskoj pukovniji.


Prema tom izvještaju inženjera-majora Pirkera u Podgorju (Velebitka
primorska padina) taj je predio bio još pred 80 godina »obrašten najdebljim
i najljepšim šumama, ponajviše hrastovinom«.


U navedenim distriktima utvrđen je broj stabala te je nabrojeno 20,6
mil. stabala od čega je otpalo 10 mil. na bukvu, 8,5 mil. na jelu i smreku, a
ostalo na javor, jasen i dr. Od toga broja predviđeno je za sječu 5,376.000 stabala
od čega 2,400.000 bukve i 2,610.000 stabala jele i smreke, a ostatak otpada
na ostale vrste.


Nadzor nad ovim šumama povjeren je Waldemeisteru Franzoniu. Fran zon
i je sastavio nacrt instrukcije za šumare i nacrt šumskog reda te cjenik
drveta na panju.


Napomenuti je, da je Gospodarstvo 1966. godine proslavilo 200. godišnjicu
šumarije u Krasnu, dakle organizirano šumarstvo ovog područja ima dugogodišnju
tradiciju.


Godine 1871. i slijedećih izvršeno je razvojačenje Vojne Krajine, pa je
na ime otkupa služnosti izvršena razdioba tih šuma između državnog erara
i krajišnika. Pola površine šuma pripalo je krajišnicima i formirane su imovne
općine, a drugi bolji dio šuma ostao je kao državni erar.


Prva gospodarska osnova za ovo područje sastavljena je 1883. godine, na
njemačkom jeziku. Revizija je obavljena 1903. i 1904. godine. Godine 1910/11.
izrađen je novi privremeni plan.




ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 50     <-- 50 -->        PDF

Šume područja Gospodarstva su prije II svjetskog rata bile većim dijelom
državni posjed, a manji mdijelom su pripadale imovnim općinama i zemljišnim
zajednicama. Državne šumske uprave bile su u Krasnu, Otočcu, Novom
i Jasenku. Šume imovnih općina pripadale su otočkoj i ogulinkoj imovnoj
općini. Na području općine Crikvenica bila je Crikvenička zemljišna zajednica.


Nakon završetka rata sve su te šume postale općenarodna imovina. Najprije
su tim šumama upravljali okružni narodni odbori do 1947. godine, pa
uprave fuzioniranih republičkih šuma i eksploatacionih poduzeća tzv. ŠIPOV-a
(Sumsko-industrijska poduzeća). Godinu dana kasnije ponovo je izdvojeno
iskorištavanje šuma, a za radove na uzgoju i čuvanju šuma formirana su
šumska gospodarstva sa šumarijama. Tako su šume Gospodarstva pripale
Šumskom gospodarstvu »VIŠEVICA« sa sjedištem u Rijeci. Već 1949. godine
»Viševica« je podijeljena na dva gospodarstva i to: Šumsko gospodarstvo
»Viševica« sa sjedištem u Novom Vinodolskom i Šumsko gospodarstvo »Bitoraj
« sa sjedištem u Delnicama. Međutim, već 1950. godine ponovo dolazi
do spajanja ovih gospodarstava u Šumsko gospodarstvo »Viševica« sa sjedištem
u Rijeci. Nakon 4 godine (1954) ukinuto je Gospodarstvo, pa su šumarije
dobile upravnu i financijsku samostalnost. Takva organizacija je postojala
do sredine 1960. godine kad je osnovano Šumsko gospodarstvo »SENJ«.


U prebornim šumama prije II svjetskog rata gospodarilo se ekstenzivno
(sječena su samo kvalitetnija stabla). Interes za manje vrijedne Sortimente
bio je relativno malen. Osjećao se veliki nedostatak prometnica. Sjekle su se
pretežno četinjače, a od bukve samo najkvalitetnija stabla. Veliki, od prometnica
udaljeni kompleksi šuma bili su poluprašumskog i prašumskog oblika.
Ekstenzivno gopodarenje pogoršavalo je kvalitet šumskih sastojina.


Poslije rata, naročito u vremenskom razdoblju 1946. do 1952. godine provodile
su se velike sječe. Šumska privreda ovog područja dala je svoj obol
u izgradnji porušene i ratom opustošene zemlje.


Od 1952. godine obim sječa se usklađuje s prirastom i počinje veća izgradnja
šumskih prometnica.


POSTANAK I ORGANIZACIJA GOSPODARSTVA


Šumsko gospodarstvo »Senj« osnovano je rješenjem bivšeg NOK-a Rijeka
24. svibnja 1960. godine kao privredna organizacija. Ono je upisano u
registar privrednih organizacija kod Okružnog privrednog suda u Rijeci 22.
lipnja 1960. godine. Kod upisa navedene su slijedeće djelatnosti: uzgoj i njega
šuma, zaštita šuma, iskorištavanje šuma i lovstvo.


Formirano je od bivših ustanova sa samostalnim financiranjem — šumarija
Crikvenica, Novi Vinodolski, Senj, Krasno, Jablanac, Krk i Rab. Kako
je od drvne industrije preuzeto iskorištavanje šuma s transportom to su
formirana dva pogona transporta: Novi i Senj. S 1. I 1962. godine formiran
je i Pogon građevinarstva.


1. I 1962. godine područje Drežnice pripojeno je komuni Crikvenica, te je
Gospodarstvo s tim datumom preuzelo Šumariju Drežnica od Šumskog gospodarstva
Ogulin. Međutim 31. XII 1963. godine Drežnica ponovo ulazi u
sastav Šumskog gospodarstva Ogulin.


ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Otok Pag je 1. I 1963. godine pripojen kotaru Rijeka pa je i on ušao u
sastav Gospodarstva, a uprava je povjerena Šumariji Rab.
Šumarije su organizirane na teritorijalnom, a uslužne djelatnosti na funkcionalnom
principu.


Šumsko gospodarstvo Senj je osnovano kao šumsko privredna organizacija
za neposredno upravljanje i gospodarenje šumama i šumskim zemljištem
u društvenom vlasništvu na području općine Crikvenica, Senj, Krk, Rab i Pag.


Danas Gospodarstvo ima ove OOUR-a: 5 kontinentalnih Šumarija: Crikvenica,
Novi, Senj, Krasno i Jablanac i dvije otočne: Krk i Rab, Transport
Senj i Građevinarstvo Senj, dakle 9 OUR-a i Radnu zajednicu zajedničkih
poslova Senj. Međusobni poslovni odnosi između OOUR-a u sastavu OUR temelje
se na ovim načelima: jedinstvo poslovnih interesa OOUR-a i cijelog
poduzeća, skladno razvijanje jedinstvenog procesa rada, suradnja u ostvarivanju
zadataka, međusobno povjerenje i ravnopravnost OOUR-a unutar OUR-a.


ORGANIZACIJA SAMOUPRAVLJANJA


Nakon formiranja Gospodarstva prvi put se u šumarstvu uvodi radničko
upravljanje tako da je početkom poslovanja izabran i prvi radnički savjet s
25 članova. Istovremeno je biran i upravni odbor.


Prilikom izbora za centralni radnički savjet obavljeni su izbori i za pogonske
radničke savjete, koji su imali od 5 do 12 članova.
U centralnim organima upravljanja, proporcionalno svojoj veličini, bile
su zastupljene sve radne jedinice.


Prvih godina rada sve važnije odluke o poslovanju, raspodjeli dohotka,
osobnih dohodaka, investicionoj politici donosio je centralni radnički savjet.
Demokratska prava radničkog samoupravljanja u radnim jedinicama nisu
u potpunosti dolazila do izražaja, iako su u centralnom radničkom savjetu
bile zastupljene sve radne jedinice.


Rad centralnog radničkog savjeta bio je vrlo uspješan od početka svog
rada. To je bila zasluga samih članova kao i organa uprave Gospodarstva.


Uloga i značaj pogonskih radničkih savjeta su bili daleko manji.


U razdoblju 1965—1966. godine razvija se intenzivni proces decentralizacije
radničkog odlučivanja u organima upravljanja. Novi radnički savjeti
radnih jedinica preuzimaju funkciju bivšeg centralnog radničkog savjeta.
Ovim nije umanjena kohezija Gospodarstva, a povećana zainteresiranost u
radnim jedinicama za ekonomičnim i rentabilnijim poslovanjem dalo je nove
pozitivne rezultate u cijelom Gospodarstvu.


Primjenom ZUR-a dohotkom u potpunosti raspolažu OOUR-a. Zborovi
radnika OOUR-a raspravljaju i donose sve najvažnije odluke rada, samoupravljanja,
raspodjele sredstava, investicione politike, raspodjele dohotka.
Svaki OOUR bira svoje radničke savjete.


Zajednički organ upravljanja je Radnički savjet Gospodarstva, koji broji
20 članova i biran je na delegatskom principu.


Kroz proteklo razdoblje došlo je do pune afirmacije samoupravljanja.
Kroz razne vidove organa samoupravljanja prošlo je nekoliko stotina radnika.




ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Sistemu daljnje dogradnje samoupravljanja i dalje treba posvećivati punu
pažnju. Tu značajnu ulogu trebaju imati organizacije saveza komunista
i sindikalne organizacije.


ŠUMSKI FOND GOSPODARSTVA


Smještaj i površina. Šumsko gospodarstvo Senj smješteno je u jugo-
zapadnom dijelu Hrvatske i zauzima veći dio Hrvatskog primorja s otocima
Krk, Rab i Pag. Graniči sa Šumskim gospodarstvom Delnice, Ogulin i Gospić.


Šume i šumska zemljišta Gospodarstva prema stanju, načinu i ciljevima
gospodarenja pripadaju:


A) kontinentalnom kraškom području


B) degradiranom kraškom području


A) Kontinentalno područje zauzimaju preborne šume, koje : se dijele:


1.
Gospodarske šume 43.835 ha
a) Obraslo šumsko tlo

šume za iskorištavanje 35.797 ha

degradirane šume 1.887 ha
— neotvorene šume 2.568 ha
b) Neobraslo i neplodno 3.583 ha
2.
Zaštitne šume 6.400 ha
3.
Šume s posebnom namjenom 1.788 ha
Sveukupno:
52.023 ha


B) Kraško područje
a) Visoke šume alepskog, brucijskog i crnog bora
te šume crnike 4.054 ha
b) Niske šume medunca, crnog graba i makije 8.721 ha
c) Šikare i šibljaci medunca, crnog graba i bijelog grabića 8.470 ha


Ukupno obraslo šumsko tlo 21.245 ha
d) Degradirano kraško tlo 32.004 ha


Sveukupno: 53.249 ha
SVEUKUPNO ŠUMSKO GOSPODARSTVO 105.248 ha


Gospodarstvo također vrši nadzor nad privatnim šumama na površini
od 13.000 ha.


Preborne šume se prostiru na području dijela Velike Kapele (šumarija
Crikvenica, Novi i dio Šumarije Senj) i većeg dijela sjevernog, a manjim
srednjeg Velebita (Šumarija Krasno, Jablanac i dio Šumarije Senj).


Ekološke prilike. Geološki sastav čine u kontinentalnom području većim
dijelom jurski vapnenci, često s ulošcima dolomita, a krško područje
čine kredni vapnenci unutar kojih se nalaze manje zone tercijarnih lapora.


Uslijed velike propusnosti tla područje je siromašno vodom. Obilnije
izvorske vode ima u Senjskoj dragi, Štirovači i područje otoka Raba.




ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 53     <-- 53 -->        PDF

Tlo je sastavljeno većim dijelom od kompleksnih tala. Ta tla čine crnice,
smeđa ilimerizirana tla na vapnencima, a manji dio čine smeđa humozna tla,
crnica i smeđa submediteranska tla i erodirane crvenice.


Veći dio šuma nalazi se u tipičnom području krša kojeg karakterizira
velika rastresitost i nepravilnost.


//=/ 80O. OOO


— — GRA.U/CA 60SPODARSTVA "** .
6RAUICA PRE80RUIH Str/TA I


UŽL6 PODRUČJA KRŠA


SI. 1. Područje Šumskog gospodarstva Senj.




ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 54     <-- 54 -->        PDF

Gorje Velike Kapele i Velebita kao i pripadajućih otoka pripada među
mlađe nabrane planine u sklopu Dinarida. One se protežu paralelno s obalom
i to u pravcu SZ — JI ili rijede S — J. Pravac protezanja poznat je pod imenom
dinarskog pravca ili direktrise. Dinarski sistem se polagano stvarao, a
glavni orogenetski pokreti događali su se u oligocenu. Iako glavna planinska
bila pokazuju tipični smjer protezanja razbijena su i razlomljena brojnim
docima, uvalama, provalijama i vrtačama.


Uslijed takve konfiguracije terena radovi na uzgoju i iskorištavanju šuma
su nepovoljni do vrlo nepovoljni, a rjeđe povoljni.


Prema svojim klimatskim karakteristikama možemo to područje podijeliti:


a) Priobalno područje ispod 400 m n.v. i otoci Krk, Rab i Pag pripadaju
toplo umjerenoj klimi s vrućim i sušnim ljetima i blagim i vlažnim zimama.


b) Područje između 400—1.200 m n.v. ima karakteristike tople umjerene
klime sa svježim ljetima, jednoliko raspoređenim oborinama i hladnim zimama.


c) Područje iznad 1.200 m n.v. prevladava hladna, svježa zimska klima,
gdje je tlo pokriveno dugotrajnim snježnim pokrivačem.


Karakteristike klime ovog kraja čine nagle promjene, koju izazivaju prodori
hladnog zraka i pojava bure. To je snažan i hladan vjetar, koji je karakterističan
za ovo područje i ima jakog odraza na šumsku vegetaciju.


Cijelo područje spada u maritimni režim oborina. Karakterističan je porast
oborina od otoka (Pag 1.050 mm) do šumovitih kontinentalnih predjela
Velebita (Štirovača oko 3.000 mm).


Šume i šumska zemljišta pripadaju slijedećim klimatogenim područjima:
1) Područje hrasta crnike (Orno-Quercetum illicis H-ić), obuhvaća veći
dio otoka Raba i manji dio Paga i Krka,
2) Od 0 do 300 m n.v. pojas medunca s bjelograbićem Carpinetum orientalis
adriaticum H-ić),


3) Od 300 do 900 m n.v. pojas šume crnog graba s jesenskom šašikom


(Seslerio-Ostryetum Horv., H-ić),
4) Od 900 do 1100 m n.v. pojas šuma primorske šume bukve (Seslerio
autumnalis-Fagetum illyricum Horv.),
5) Od 1100 do 1250 m n.v. pojas bukve i jele (Abieti-Fagetum illyricum
Horv.),
6) Pojas iznad 1250 m n.v. zauzima pretplaninska šuma bukve (Aceri-
Fagetwn illyricum Horv.),


7) U kontinentalnom pojasu ispod bukve i jele tj. od 900 m n.v. prostire
se pojas gorske šume bukve (Fagetum illyricum Horv.),
8) Iznad pojasa pretplaninske šume bukve nalazi se pojas klekovine bora
(Pinetum moughi Horv.) i pojas planinskih rudina.


Primorske padine kao i otok Pag su pretežno ogoljene. Na primorskim
padinama zabranom držanja koza i raseljavanjem življa primjećuje se progresija
šumske vegetacije.




ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Na primorskim padinama ističu se nekoliko većih kultura i branjevina.
Tu se nalaze prirodne sastojine crnog bora (Pinetum nigrae submediterraneum
Anić).


Kontinentalni dio koji započinje pojasom primorske bukve obrastao je
gustim šumama.


SI. 2. Šumski kompleks Štirovača viđen s vrla Velikog Kozjaka.


Foto: Z. Poljak


Stanje šuma. Kako je već prije navedeno, šume kontinentalnog područja
su većim dijelom visoke preborne sastojine. Te su šume siromašne vrstama
drveća. Najzastupljenija vrsta je bukva, zatim dolazi jela pa smreka; ostalih
vrsta kao gorskog javora, planinskog brijesta, jasena, lipe znatno je manje i
gospodarski su beznačajne.


Prema omjeru smjese te sastojine čine:
Mješovite sastojine bukve i jele 30.772 ha 76%
Čiste sastojine bukve 8.458 ha 21%
Čiste sastojine četinjače (jela i smreka) 1.072 ha 3%


40.252 ha 100°/»
Kraške šume prostiru se na području svih pet općina. Najvećim dijelom
su to mediteranske i submediteranske šume tvrdih listača s manjim oazama
borovih kultura. Njihov gospodarski značaj je beznačajan. Zahvaljujući tim
šumama na priobalnom pojasu kao i na otocima naglo se razvio turizam i
osigurao egzistenciju velikog broja stanovnika tog područja.




ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 56     <-- 56 -->        PDF

3%
MJEŠOVITE SASTOJINE


76%


BUKVE, JELE I SMREKE


ČISTE SASTOJINE BUKVE


ČISTE SASTOJINE ČETINJAČA
(JELA I SMREKA)


GRAFIČKI PRIKAZ STRUKTURE SASTOJINA
PREMA OMJERU SMJESE


SI. 3. Struktura sastojina Gospodarstva Senj prema vrsti drveća.


Drvna masa. Drvna masa na području prebornih šuma iznosilo je kon


cem 1977. godine:
Četinjače 4,614.100 ma
Bukve 6,208.700 m3


Ukupno: 10,822.800 ms


Iz prednjeg izlazi omjer smjese:
Četinjače 0,43
Bukva 0,57


Uzgojnim zahvatima i smjernicama gospodarennja želi se taj odnos promijeniti
u korist četinjača.


Drvna zaliha na površini od 40.150 ha po 1 ha prosječno iznosi:
četinjača 115 m3
bukve 154 m3


ukupno: 269 m3


Debljinska struktura drvne mase izgleda (u 000 m3):


10—30 31—50 50 Svega
četinjača 1.225,6 1.931,2 1.457,3 4.614,1
bukve 2.623,5 2.772,6 812,6 6.208,7
ukupno: 3.849,1 4.703,8 2.269,9 10.822,8




ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 57     <-- 57 -->        PDF

a po 1 ha/m3:
10—30 31—50 50 Svega
četinjača
bukve
31 (27%)
65 (42%)
48 (42%)
69 (45%)
36 (31%)
20 (13%)
115 (100°/.)
154 (100%>)
ukupno: 96 (36%) 117 (43%) 56 (21%) 269 (100»/»)


Iz gornjih podataka je vidljivo da Šumsko gospodarstvo ima dosta nepovoljnu
strukturu drvnog fonda, naročito se to pokazuje kod četinjača (31%
drvne mase iznad 50 cm).


a


120


JELA I SMREKA
100 -I


0m


BUKVA


UKUPNO


80


60


40


20 \


\\


DEBLJ. RAZRED


GRAFIČKI PRIKAZ DRVNE MASE PO
DEBLJINSKIM RAZREDIMA ZA
GOSPODARSKE ŠUME


SI. 4. Prosječna drvna masa po 1 ho prema debljinskim razredima u gospodarskim
šumama.




ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 58     <-- 58 -->        PDF

m }
-#
, =
M


SI. 5. Mješovita sastojina bukve i jele (as. Abieto—Fagetum illyricum Ht) i pri


rodno pomlađivanje jele u grupama u g. j . »Jelovac«, Šumarija Krasno.


Foto: B. Milas


Ukupna drvna masa kraških šuma procjenjuje se na oko 700.000 m» što
iznosi oko 33 mMia.


Prirast. Prosječni godišnji tečajni prirast za Gospodarstvo iznosi:
četinjača 83.100 ms po 1 ha 2,07 m«
bukve 100.000 ms po 1 ha 2,49 m*
ukupno: 183.100 m s po 1 ha 4,56 m»




ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 59     <-- 59 -->        PDF

Ne možemo biti zadovoljni postignutim prirastom iako je pred 10 godina
iznosio:


četinjača 69.600 m´ po 1 ha 1,73 m»
bukve 96.800 mß po 1 ha 2,41 m»
ukupno: 166.400 m´ po 1 ha 4,14 m»


Dakle prirast je porastao prosječno godišnje oko 1% i to u kvalitativnom
i kvantitativnom pogledu. Produkciona sposobnost naših suma daleko je veća
od postignutog prirasta. Dobrim gospodarskim zahvatima prirast kvalitete
i kvantitete će i dalje rasti.


Postotak prirasta četinjača iznosi 1,8, a bukve 1,6 ili ukupno 1,7%.


Etat. Prema osnovama gospodarenja godišnji etat za šume redovnog gospodarenja
iznosi:


četinjača 74.300 ms po 1 ha 1,85 m´
bukve 137.900 m» po 1 ha 3,43 m»
ukupno: 212.200 m3 po 1 ha 5,28 m´


Iz podataka je vidljivo da je predviđeni etat veći od prirasta. Razlozi
su slijedeći: neizgospodarene sastojine s mnoštvom nekvalitetnih i natrulih
stabala, nepovoljna debljinska struktura i nepovoljan omjer smjese.


Obnovama osnova gospodarenja etat će se smanjiti kao što je i do sada
slučaj i bit će nešto ispod prirasta.


Ako analiziramo prirast i etat, vidimo da je etat kod četinjača za 12°/o
manji od prirasta ili kod bukve za 34% veći od prirasta. Ukupno gledajući
etat je veći za 13% od prirasta.


Predviđeni intenzitet sječa iznosi za četinjače 16%, bukva 22% ili ukupno
20%.


Prosječna realizacija etata za proteklo razdoblje kretala se oko prirasta.


ZAŠTIĆENI OBJEKTI PRIRODE


Područje Šumskog gospodarstva obiluje zaštićenim objektima prirode,
koji se nalaze na oko 2.000 ha površine.


10. veljače ove godine Organizacija ujedinjenih nacija proglasila je planinu
Velebit dijelom međunarodne mreže rezervata biosfere. Provodi se akcija
da ta naša najljepša planina bude proglašena parkom prirode.
Na području Gospodarstva se nalaze strogo prirodni rezervati: Hajdučki
i Rožanski kukovi u Sj. Velebitu, Bijele i Samarske stijene (dio) u Velikoj
Kapeli.


Šuma Dundo na Rabu i 3 odjela u g. j . Štirovača u srednjem Velebitu
proglašeni su specijalnim rezervatom šumske vegetacije.


Zaljev Zavratnica kod Jablanca proglašen je specijalnim geomorfološkim
rezervatom, područje kod Zavižana (Zavižan — Balinovac — Zavižanska velika
kosa) u Sj. Velebitu, zatim područje Visibabe isto u Sj. Velebitu proglašeni
su specijalnim botaničkim rezervatom.




ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 60     <-- 60 -->        PDF

1977. godine navršila se 10-godišnjica od osnutka Velebitskog botaničkog
vrta i rezervata.
Gospodarstvo aktivno učestvuje u sufinanciranju radova na zaštićenim
objektima prirode.


SI. 6. Zemljopisni položaj Velebitskog botaničkog vrta i rezervata. Granica vrta
i rezervata označena je isprekidanom crtom.


GOSPODARENJE SA ŠUMAMA


Njega sastojina. Osnovni način povećanja biološke proizvodnje je njega
sastojina, a dobar izbor stabala za sječu prvi korak u njezi sastojina. U proteklih
18 godina izvršena je njega na površini od 13,944 ha, Većim dijelom
se ona obavljala u prebornom području.




ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 61     <-- 61 -->        PDF

Pošumljavanje i popunjavanje sječina. Na području prebornih šuma vršilo
se pošumljavanje plješina i progala u prosjeku oko 90 ha godišnje. Sadni
materijal bila je većinom smreka, manje jele, ariš, obični i crni bor. Ispočetka
se sadio neškolovani sadni materijal, kasnije školovani, koji je pokazao daleko
bolje rezultate. Ispočetka se taj sadni materijal nabavljao iz različitih
krajeva zemlje, a danas imamo ugovor o dugogodišnjoj suradnji s rasadnikom
Oštarije Šumskog gospodarstva Ogulin. U proteklom razdoblju pošumljavanje
i popunjavanje je vršeno na 1.609 ha.


Melioracija šuma. Poslije osnutka Gospodarstva dosta se radilo na području
krša i na melioracijama. Tako je za prvih 10 godina meliorirano 1.149
ha kraških šuma. Danas se ti radovi uopće ne provode.


Pošumljavanje krša. 1960. godine ukinut je Fond za unapređenje šumarstva
(FUŠ), koji je na našem priobalnom području i otocima dao vidne rezultate
financiranjem pošumljavanja krša. Nekoliko godina iza toga financiranje
pošumljavanja krša vršile su kontinentalne Šumarije. Nakon toga vršila
su se simbolična pošumljavanja. Prilikom osnutka Gospodarstva 1960. godine
ti radovi su još iznosili 293 ha, dok se u 1977. godini nije pošuniio ni 1 ha.
Od osnutka Gospodarstva ukupno je pošumljeno 947 ha krša. Zahvaljujući
prvim godinama od osnutka prosjek pošumljavanja iznosi 53 ha godišnje.


Uređivanje šuma. Od osnutka Gospodarstva do 1973. godine sve poslove
oko uređivanja šuma obavljala je Sekcija za uređivanje šuma u Rijeci. 1973.
godine Gospodarstvo je osnovalo svoj Odjel za uređivanje šuma, koji uspješno
radi na uređivanju šuma do današnjeg dana. Gospodarskim osnovama
propisan je način gospodarenja u svrhu najkvalitetnije i najveće proizvodnje
drva.


Osnove se rade na osnovu tipoloških istraživanja na području prebornih
šuma Šumskog gospodarstva Senj.


Područje prebornih šuma podijeljeno je na 28 gospodarskih jedinica čije
površine su od 696 do 3.688 ha. Programi za gospodarenje šuma priobalnog
područja i otoka su u izradi.


ZAŠTITA ŠUMA


Zahvaljujući činjenici da imamo autohotne i biocenološki stabilne sastojine,
bolesti ni životinjski štetnici nisu ugrožavali zdravstveno stanje šuma.


Pred desetak godina na području Gospodarstva javio se u jačoj mjeri
moljac jelinih iglica (Argyresthia fundella), ali do jačeg sušenja jelovih stabala
nije došlo. Manje štete na smreki čini smrekov pisar (Ips Typographus).


Na priobalnom području i otocima stalni štetnik borovih sastojina je
borov četnjak (Thaumatopaea pityocampa) koji se javlja povremeno i ciklički
u jačim gradacijama. Jak napad tog štetnika javio se u ovoj godini pa će
se prići tretiranju jače zaraženih površina.


Većih štetnika od abiotskih faktora nije zabilježeno u prošlom periodu.
Od osnutka Gospodarstva zabilježen je samo jedan požar u prebornim
sastojinama. Daleko je jače ugroženo primorje i otoci. Iako je za očekivati


59




ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 62     <-- 62 -->        PDF

da su se požari javljali u ljeti kad su naše obale i šume napučene brojnim
turistima, požari nam se javljaju u većini slučajeva u rano proljeće. Ti požari
se javljaju kao posljedica nepažnje prilikom čišćenja livada od korova i listinca.
Iako se ti požari uglavnom javljaju na pašnjačkim površinama, oni
ugrožavaju branjevine i kulture i sprečavaju prirodnu obnovu šuma na tim
površinama.


RASADNICI


Šumsko gospodarstvo raspolaže s 4 rasadnika. Kako je pošumljavanje
krša potpuno prestalo, rasadnici su se orijentirali na proizvodnju ukrasnog
drveća i grmlja. Ukupna površina rasadnika iznosi 6,24 ha.


RADOVI NA PARKIRANJU I OZELENJAVANJU


1963. godine zabilježeni su prvi veći radovi na uređenju okoliša turističkih
objekata.
Prestankom radova na obnovi šuma Šumarije Krk i Rab orijentirale su
svoje radove u toj djelatnosti i tu većim dijelom ostvaruju svoj prihod.


LOVSTVO


Gospodarstvo gospodari s 2 lovišta koja se prostiru na području prebornih
šuma. Ukupna površina tih lovišta iznosi 43.000 ha. Lovno privredne
osnove istekle su prošle godine i uskoro će se prići izradi novih osnova.


Gospodarstvo učestvuje u sufinanciranju nabave i unošenja divokoza u
Sjeverni Velebit koje je čovjek uništio u tom predjelu početkom ovog stoljeća.
Ukupno je uneseno 15 komada divokoza a akcija introdukcije divokoza
se nastavlja.


PRIMJENA NAUKE I POBOLJŠANJE KADROVSKE STRUKTURE


Putem Zajednice za šumarstvo sudjelovali smo u financiranju naučno-
istraživačkog rada kao i na utvrđivanju tematike za naučni rad.
Kroz svoje djelovanje i rad koristili smo stalno naučno-istraživački rad
naših instituta i fakulteta.
S Republičkim zavodom za zaštitu prirode sudjelovali smo kod utvrđivanja
zaštićenih objekata prirode i osnivanja Velebitskog botaničkog vrta.
Gospodarstvo je posvećivalo punu pažnju poboljšanju kvalifikacione
strukture zaposlenih.


U proteklom razdoblju položilo je ispit: pred kotarskom komisijom za
VK 24 i KV 12 radnika, pred općinskom komisijom za KV 69 radnika; pred
internom komisijom za KV 110 i VKV 21 radnik; po odluci UO priznato je
130-orici radnika PKV.


Na fakultetima je stipendirano 10 studenata, a na srednjim školama 35
đaka, izvanredno je završilo VŠ 5, a magistrirala 2,




ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 63     <-- 63 -->        PDF

ISKORIŠTAVANJE ŠUMA, TRŽIŠTE I IZVOZ


Analizom izvršenja sječa u proteklih 18 godina dobivamo podatke da je
sveukupno posječeno: četinjača 1,033.000 m3 i bukve 1,980.000 m3 što ukupno
iznosi 3,013.000 m3. Prosjek za prošli period dakle iznosi 57.400 m3 četinjača
i 110.000 m3 bukve ili ukupno 167.000 m3 što se kreće u granicama prirasta.


Sječa je imala prvenstveno zadatak njegovanja, kvalitetnog
oblikovanja sastojina, a drugorazredno je bilo značenje učešća drvnih
sortimenata.


Svakako da Gospodarstvo nije moglo zanemariti ni potrebe tržišta. Učinjeni
su znatni napori da se usklade biološki ciljevi i materijalne potrebe i


najveća je ostvarena realizacija 1964. godine 66.500 m3 Prosječni iznos oblo


podjednako učešće sortimenata.
U 18-godišnjem razdoblju realizirano je:
Bukovi L trupciBukovi pilanski trupciBukov ogrijev i OTLBukova celulozaJelovi trupciJelovo rudno drvo
110.022 m3
462.044 m3
1,337.169 prm
691.729 prm
465.614 m3
22.833 m3
Jelova celuloza 695.942 prm
Prosječna neto godišnja realizacija četinjača iznosila je 54.200 m,3 a


.
vine i celuloze iznosio je 50:50 s malim godišnjim razlikama. Od oblovine
realizirano je 95% trupaca, a 5% tanke oblovine. Za napomenuti je da je
učešće trupaca premaleno. Razlog tome leži u sječi debelih prezrelih jelovih
stabala, sječa u teškim terenima, a manjim dijelom je uvjetovano tržištem.


Prosječna godišnja realizacija neto sortimenata bukve iznosila je 106.500
m3. Najmanja realizacija bila je 1961. godine i iznosila je 86.400 m3, a najveća
1966. godine s 136.900 m3. Prosječni iznos oblovine i prostornog drveta bio
je 29:71 s velikim razlikama pojedinih godina. Najveće učešće oblovine bilo
je 1977. godine i iznosila je 52.000 m3 ili 50% neto sortimenata bukve. Zadnjih
10 godina oblovina bukve bilježi konstantno povećanje u odnosu na prostor
no drvo.


Iz prostornog drveta izdvojena je bukova celuloza, koja se isporučuje
kao makljana i nemakljana. Za prošli period učešće celuloze u prostornom
drvetu iznosilo je 36%. U 1973. godini čak je 73% prostornog drveta realizirano
kao bukova celuloza.


Pilanska oblovina prodavala se lokalnim DIP-ovima Novi Vinodolski i
Senj.


Bukovi L trupci su se prodavali u razdoblju 1960—1967. godine poduzeću
»Rade Šupić« Rijeka, a njegovom likvidacijom drvnoj industriji u Sloveniji.
Danas se isporučuju pilanama na području Gospodarstva, a manji dio
se otuđuje u Sloveniju.


Jelova celuloza 1960. i 1961. godine prodavala se u inozemstvo i tuzemstvo,
a kasnije isključivo u tuzemstvo raznim tvornicama celuloze.
Bukova celuloza se do 1971. godine prodavala u inozemstvo, a nakon toga
gotovo se sva prodaje u tuzemstvo.


61




ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 64     <-- 64 -->        PDF

Ogrjevno drvo se prodavalo u inozemstvo i tuzemstvo. Izvoz bukovog ogrijeva
pokazuje tendenciju smanjenja. Bukovi pilanski trupci III klase od
1971. godine bilježe konstantno povećanje pa je u prošloj godini iznosio


11.700 m3 i dostigao 37% ukupne realizacije bukove oblovine.
Teškoće u prodaji drvnih sortimenata nije bilo u prošlom periodu, osim
u nekoliko godina se javljala stagnacija prodaje ogrjevnog drveta.


UKUPAN PRIHOD, DOHODAK I RASPODJELA


Ukupan prihod u proteklom razdoblju kontinuirano je rastao. Od
11,867.000 dinara u 1961. godini na 150,032.000 dinara u 1977. godini ili za
12,7 puta.


Fizička realizacija, ograničena prirodnim potencijalom šumske proizvodnje
se nije značajnije mijenjala, pa je ovaj porast financijske realizacije većinom
rezultat promjene vrijednosti dinara (inflacija), a nešto i u drugačijoj
metodologiji obračuna ukupnog prihoda.


Ekonomičnost poslovanja mjereno odnosom utrošenih sredstava i ukupnog
prihoda kretala se od 0,40 do 0,50. Oscilacije po pojedinim godinama
kretale su se unutar navedenog raspona. Ako bi se isključio utjecaj različitog
načina obračuna troškova poslovanja, a naročito amortizacije, ekonomičnost
je vrlo malo rasla.


Tri su najvažnija elementa koja utječu na troškove poslovanja: amortizacija
osnovnih sredstava, amortizacija šuma, vuča i iznos iz šume do pomoćnog
stovarišta te transportni troškovi kamionskog prijevoza. Na visinu amortizacije
naročito u posljednje vrijeme bitno se ne može utjecati obračunom
iznad zakonski propisanih stopa. U vezi s tim i na visinu sredstava koja se
mogu usmjeriti bilo u prostu ili proširenu reprodukciju. Prema tome može
se reći, da je politika izdvajanja sredstava i za reprodukciju šuma u rukama
organa upravljanja OOUR koji gospodare tim šumama, a u skladu s mogućnostima
ostvarenja bruto produkta, odnosno ukupnog prihoda i zadovoljenja
potreba članova kolektiva i obaveza prema općoj i zajedničkoj potrošnji.


Troškovi vuče i iznosa kraj nedovoljno razvijene mreže cesta i ulaženje
u sve teže i udaljenije predjele nisu se mogli bitno smanjiti. Tek u posljednje
3 godine uvođenjem u rad zglobnih traktora stanje se nešto popravlja i troškovi
vuče primjenom traktora se smanjuju. Također se sporo utječe na smanjenje
troškova kamionskog prijevoza, jer održavanje cesta iziskuje velika
sredstva, a zbog nedovoljnih sredstava potpuna modernizacija (asfaltiranje)
tek je u začetku.


Produktivnost rada mjerena odnosom proizvodnih jedinica drvnih sortimenata
i brojem radnika na iskorištavanju šuma od 1961. do 1977. godine
porasla je za 2,2 puta. Povećanje produktivnosti rada posljedica je primjene
motornih pila u sječi i izradi i potpunim ovladanjem tim procesom rada.


Akumulativnost uloženih sredstava mjereno odnosom izdvajanja u fondove
i amortizaciju šuma prema prosječno korištenim sredstvima (bez vrijednosti
šuma) kretala se od 0,12 do 0,15.




ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 65     <-- 65 -->        PDF

Određene cijene drvnih sortimenata, slaba tehnička opremljenost i neotvorenost
šuma nisu pružali šumarstvu mogućnost za značajniju akumulaciju
iako su osobni dohoci niži nego u mnogim drugim granama privrednih
djelatnosti.


Novi društveni položaj, koji je šumarstvu nanijela reforma 1965. godine
nije imao trajniji utjecaj. Pozitivni utjecaji neutralizirani su porastom troškova
poslovanja i datim određivanjem prodajnih cijena.


U posljednje vrijeme odnos izdvajanja iz čistog dohotka za fondove i
osobne dohotke kreće se 17:83, a ako se uzme u obzir i izdvajanje u fondove
i amortizaciju prema izdvajanjima za osobne dohotke, onda je taj odnos


25:75.
U periodu djelovanja šumskog gospodarstva Senj iz godine u godinu ostvaren
je pozitivan financijski rezultat.
Da bi dobili što potpuniju sliku o radnoj organizaciji iznijet ćemo neke
podatke za 1977. godinu.
U 1977. godini bilo je u Gospodarstvu zaposleno 698 radnika i ostvaren
je ukupan prihod 150,032.000 dinara ili po jednom radniku 214.950 dinara,
dohodak je ostvaren 77,686.000 dinara ili po jednom radniku 111.297 dinara.
Za osobne dohotke isplaćeno je bruto 54,088.000 dinara, a čisti osobni dohodak
po radniku 4.434 dinara neto. Za proširenje materijalne osnove udruženog
rada zajedno s amortizacijom izdvojeno je 21,703.000 dinara, a ta sredstva
ulagala su se za šumsko uzgojne radove, šumske ceste i mehanizaciju.
U strukturi ukupnog prihoda troškovi poslovanja s amortizacijom učestvuju
50%. U raspodjeli dohotka učestvuju bruto osobni dohoci 72%, opća
i zajednička potrošnja 13%, fondovi 15%. Ovi odnosi su na razini prosjeka
grane u SRH. U rezervnom fondu Gospodarstvo raspolaže s 9,244.000 dinara.
Kad je osnovano Gospodarstvo u fondu obrtnih sredstava za redovno
poslovanje zatečena su tek neznatna sredstva. U 1977. godini Gospodarstvo
je raspolagalo sa 60,000.000 dinara obrtnih sredstava i poslovalo bez bankarskih
kredita za obrtne potrebe.
Bankarskih kredita za osnovna sredstva (cesta i mehanizacija) Gospodarstvo
danas ima 7,700.000 dinara s kamatom od 10—12% na vrijeme od 5—8
godina. Ovo je vrlo nepovoljno za šumarstvo, ako se ima u vidu da su ulaganja
u ceste dugoročna.


TEHNIČKE INVESTICIJE


U tehničke investicije uloženo je u proteklom razdoblju:


000 din %
Izgradnja cesta
Objekti društvenogMehanizacija
Ostalo
standarda
49,7079,29831,648918
54
10
35
1
91,571 100


Izgradnja cesta. Otvorenost šuma uvjet je racionalnog i optimalnog korištenja
šumskog bogatstva, a naročito u području prebornih šuma.




ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 66     <-- 66 -->        PDF

1960. godine bilo je na području prebornih šuma 372 km šumskih cesta
(od čega 53 km javnih). Otvorenost šuma iznosila je 9,2 km na 1.000 ha gospodarskih
šuma.


Za proteklih 18 godina izrađeno je 206 km cesta ili prosječno godišnje
oko 11 km.


Danas na području Gospodarstva imamo 580 km cesta (dužina javnih
cesta ostala je ista). Prema tome današnja otvorenost šuma iznosi 14 km/1.000
ha gospodarskih šuma.


Iako je u proteklom razdoblju otvorenost šuma poboljšana za 56%, postojeće
stanje ne zadovoljava zahtjevima intenzivnog gospodarenja šumama.


Ulaganje u mehanizaciju. Najveći dio investicija odnosi se na transport
za nabavu kamiona i dizalica. Značajna sredstva uložena su u automobile za
prijevoz radnika, traktore, motorne pile, strojeve za građevinarstvo, nabavu
konjske sprege i uredsko tehničku.


U proteklom razdoblju najznačajniji uspjeh postignut je u mehaniziranju
sječe i izrade.
Stečena su i pozitivna iskustva u primjeni traktora sa specijalnom opremom
u fazi vuče i izvlačenja.


Mehanizacija transporta drveta u svim fazama, proširenju transportnih
kapaciteta, mehanizaciji uzgojnih radova i mehanizaciji u izgradnji cesta posvećivat
će se u budućnosti potrebna pažnja.


Ulaganja u društveni standard. Velika je briga posvećena poboljšanju
stambenih uvjeta radnika na šumskim radilištima. Izgrađeno je 40-tak solidno
građenih stalnih i montažnih radničkih nastambi. Nabavljen je novi inventar,
veći dio nastambi je elektrificiran, nabavljeni radioprijemnici i televizori.
Sistematskim ulaganjima u smještajne kapacitete znatno su poboljšani higijensko-
tehnički uvjeti života.


ZAKLJUČAK


Smatramo, da je Šumsko gospodarstvo Senj opravdalo svoje postojanje
u dobrom gospodarenju s povjerenim mu šumskim fondom. To se posebno
očituje u činjenici, da su i sječe redovnog etata usmjeravane na njegovanje
i kvalitetno oblikovanje sastojina odnosno na sječu i manje kvalitetnih stabala;
o tome svjedoči i povećanje otvorenosti šuma, i to vlastitim stvarima,
od 9,2 (1960. godine) na 14 km 1000 ha (1977. god.) kao i sredstva izdana za
pošumljavanje i njegu, pa i za objekte zaštićene prirode. Za racionalno gospodarenje
zaslužan je cjelokupni radni kolektiv o čemu govore i više nego
umjereni osobni dohotci, koji, npr., u 1977. godini nisu iznosili ni prosječno
4500 dinara neto!