DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 47 <-- 47 --> PDF |
1934. godine kada je bio imenovan šefom Šumarskog odsjeka Savske banovine u Zagrebu. Na vodstvo Inspektorata dolazi poznati stručnjak Vink o Pleš a (2. IV 1893. godine Sinac kraj Otočca — 1968. godine Rijeka), koji će ostati u Senju do 1945. godine. Nakon 1945. godine obavlja razne dužnosti izvan Senja, ali je ljubav prema primorskom kršu bila najjača, tako da su mu posmrtni ostaci 1968. godine, po vlatitoj želji, prenijeti u Senj, da bi počivali u zemlji senjskih uskoka. Za vrijeme njegovog službovanja u Senju, pošumljena je Senjska draga gotovo u cijelosti i obavljeno je pošumljavanje krša na više lokaliteta oko Senja. Plesa pravilno zaključuje da Senjska draga nije samo erozivno područje nego je njezinom sanacijom uspostavljen i pravilan hidrološki režim voda. Već se pojavljuju pojačani izvori prirodne vode u ljetnim mjesecima, koji nastaju kao posljedica uspješno obavljenih radova na pošumljavanju u doba rada Nadzorništva. Uoči nove svjetske kataklizme 1940. godine Inspektorat ponovno mijenja naziv u Nadzorništvo za pošumljivanje krševa i goleti i takav naziv ostaje do svršetka rata. Zakon o šumama iz 1929. godine sadržavao je i potrebne odredbe o »unapređivanju šumarstva i kulture zemljišta« i na kršu. Prema tim odredbama trebalo je izvršiti izdvajanje i obilježavanje »nepošumljenih apsolutnih šumkih zemljišta« i u roku od 50 godina (dakle do 1980.) pošumiti. O izradi generalne osnove koja je sadržavala izdvajanje zemljišta kao i smjernice za pošumljavanje raspolažemo samo s izjavom ing. Franje Pres e čkog, koji je na tom poslu u Inspektoratu radio od 1935. do 1937. godine (takođe su, uz ing. V. Pleše i ing. L. Kohouta, radili i dr Roko Benić , 1934, ing. Zrinko Grohovac , 1934. te ing. Vladimir Korica , 1934—1935.), jer drugih dokumenata nema, Inspektorat je 1935. godine taj posao i dovršio. Kolika je bila ukupna površina izdvojenih terena ing. Presečki nema podataka, a izdvajale se suvile površine od oko 400 ha, jer je trebalo voditi računa o potrebama stanovništva za pašnjačke površine, na kojima je također bila predviđena melioracija. Izdvojene površine bile su na terenu vidno i ograničene (humkama ili na kamenu stancu). Izdvojene površine su snimljene i kartirane u katastarskom mjerilu tj. 1:2880. ŠAFAR. (1962. godine) navodi podatak da je 1925. godine djelovanje Inspektorata bilo prošireno na otoke Rab, Pag i Krk. U vremenu između dva rata na području Inspektorata obavljeni su znatni radovi na uređivanju bujica kod Ledenica, Krmpota, Senja, Sv. Jurja i Jablanca i na drugim lokalitetima. Financiranje ovih i svih ostalih radova u tom periodu ostvarivalo se na teret državnog i banovinkog budžeta, te Fonda za pošumljavanje krša. Okupacija od 1941. do 1945. godine značila je prekid svakog rada na kršu. Štoviše, okupator je mnoge pošumljene površine uništio, pa je tako i jedna manja kultura crnog bora kraj kule u Nehaju, inače ponos Senja, posječena od talijanskih okupatora. Nadzorništvo je ukinuto 1945. godine, neposredno nakon završetka drugog svjetskog rata. U periodu šezdeset sedmogodišnjeg djelovanja Nadzorništva — Inspektorata (1878. do 1945. godine) postignuti su bez sumnje, zapaženi rezultati na pošumljavanju, obnovi šuma i smirivanju bujica u dijelu Hrvatskog primorja. Bez obzira na doba stagnacije u radu ove ustanove, dugotrajna tradicija na sistematskom podizanju i očuvanju zelenih površina uvjetovala je i krupni zamah u radu neporedno nakon završetka drugog svjetskog rata. |