DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 31 <-- 31 --> PDF |
OSNIVANJE I ZADACI POSLOVNE ZAJEDNICE ŠUMARSTVA ZA DALMACIJU Davor PRGIN, dipl. inž. šum. Poslovna zajednica šumarstva za Dalmaciju, Split Donošenjem novog Zakona o šumama u 1977. godini šumarski stručnjaci Dalmacije nisu dočekali nespremni. Istovremeno, dok su se vodile rasprave i davali prijedlozi da se u Zakon ugrade oni elementi koji će definirati pravni status, organizaciju, ciljeve i materijalne uvjete gospodarenja šumarstva na kršu, vršile su se intenzivne pripreme da se postojeće, usitnjene i ničim međusobno povezane, šumskogospodarske organizacije Dalmacije udruže radi što djelotvornije provedbe tih zakonskih odredaba. Po prvi put novi Zakon o šumama na poseban način tretira šumarstvo na kršu. Ciljevi gospodarenja nisu isključivo proizvodnja drveta, nego pretežno korištenje općekorisnih funkcija šuma, a te koristi treba da se valoriziraju i novčano izraze kroz društveni dogovor o osiguranju sredstava za biološku reprodukciju šuma i zaštitu šuma od požara. Utvrđivanjem užih područja krša definira se organizacija i pravni položaj, a osnivanjem Samoupravne interesne zajednice i zaključivanjem društvenog dogovora o financiranju osiguravaju se materijalni uvjeti za rad i stjecanje dohotka šumarstva na kršu. U momentu donošenja Zakona, na području Dalmacije djeluje 14 malih šumskogospodarskih organizacija i 2 uprave nacionalnih parkova. Na području općina Hvar, Korčula, Lastovo, Vis i Vrgorac ne postoji organizirana šumarska služba. Ukupan broj svih zaposlenih u tim organizacijama iznosi 378, a od toga ima samo 12 šumarskih inženjera i 18 tehničara. Prolječno 24 zaposlena po jednoj radnoj organizaciji. Nasuprot tome stoji oko 247.000 ha golog krša i 110.000 ha degradiranih šikara i makija. Godišnje nam prosječno u Dalmaciji požar proguta 1.800 ha šuma i šumskih površina, dok se istovremeno pošumljava samo 300 ha. Omjer je gotovo 1:6 u korist požara. Ovakvo stanje je rezultat dvadesetogodišnje nedovoljne brige šire društvene zajednice za stanje šumarstva na kršu ove regije. Dovoljno je kazati da je nekada na području Dalmacije djelovao Institut za šumarska istraživanja u Splitu, Srednja šumarska škola za krš i lugarska škola u Splitu, te Sekcija za uređivanje šuma, kojih danas više nema. Svjesni toga da nam novi Zakon o šumama pruža šansu da šumarstvo ove regije organiziramo i materijalno postavimo na nove solidne temelje i dugoročno, sve postojeće šumskogospodarske organizacije Dalmacije udru 29 |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 32 <-- 32 --> PDF |
žile su se u jesen 1977. godine u Poslovnu zajednicu šumarstva Dalmacije. Ovaj oblik udruživanja po ZUR-u je prihvaćen iz razloga što je najjednostavniji i iziskuje najmanje unutarnje organizacione promjene. Nije se htjelo upuštati u složenije organizacione forme složene organizacije ili radne organizacije, jer bi to neminovno sobom donijelo niz poteškoća i oduzelo dosta vremena. Dovoljno je da postoji istinski interes da se šumarska politika vodi jedinstveno i na jednom mjestu i da Poslovna zajednica bude nosilac i realizator svih htijenja i potreba šumarstva ove regije. Prema tome udruženo šumarstvo Dalmacije kroz Poslovnu zajednicu je u prvom redu okrenuto na djelovanje prema vani, prema društvenopolitičkim zajednicama i drugim organizacijama udruženog rada, budućim sudionicima društvenog dogovora o financiranju šumarstva na kršu, uzimajući sebi kao primarni zadatak donošenje Društvenog dogovora o užim područjima krša, osnivanju Samoupravne interesne zajednice za unapređivanje šumarstva na kršu i zaključivanju Društvenog dogovora o osiguranju sredstava za biološku reprodukciju šuma i zaštitu šuma od požara. Čitavo područje dalmatinskog krša, koje je nekada obilovalo šumama, mora biti pokriveno organiziranom šumarskom službom i potpunjeno stručnim kadrom, koje će se sutra, nakon osnivanja SlZ-a i osiguranja sredstava biti sposobno da ponese obimne programe obnove šuma na kršu. Poslovna zajednica šumarstva Dalmacije ne želi da djeluje izolirano, pa je na njenu inicijativu u okviru Poslovne zajednice šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima u Zagrebu došlo do osnivanja Savjeta za krš, kako bi se kroz ovu formu razmatrala i rješavala problematika cjelokupnog šumarstva na kršu Hrvatske i opet jedinstveno istupalo i tražilo odgovarajuća rješenja. Kad se postignu primarni ciljevi i u potpunosti provedu intencije Zakona o šumama koje se odnose na krš, sigurno je da će se šumarstvo na kršu Dalmacije okrenuti ka usavršavanju svoje unutarnje organizacije jer će za to biti ispunjene ove pretpostavke. Krajnji cilj nam je da područje Dalmacije bude opet bogato šumama na dobro našeg radnog čovjeka i naše socijalističke zajednice. |