DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 31     <-- 31 -->        PDF

OSNIVANJE I ZADACI POSLOVNE ZAJEDNICE ŠUMARSTVA
ZA DALMACIJU


Davor PRGIN, dipl. inž. šum.
Poslovna zajednica šumarstva za Dalmaciju, Split


Donošenjem novog Zakona o šumama u 1977. godini šumarski stručnjaci
Dalmacije nisu dočekali nespremni. Istovremeno, dok su se vodile rasprave
i davali prijedlozi da se u Zakon ugrade oni elementi koji će definirati pravni
status, organizaciju, ciljeve i materijalne uvjete gospodarenja šumarstva na
kršu, vršile su se intenzivne pripreme da se postojeće, usitnjene i ničim međusobno
povezane, šumskogospodarske organizacije Dalmacije udruže radi
što djelotvornije provedbe tih zakonskih odredaba.


Po prvi put novi Zakon o šumama na poseban način tretira šumarstvo
na kršu. Ciljevi gospodarenja nisu isključivo proizvodnja drveta, nego pretežno
korištenje općekorisnih funkcija šuma, a te koristi treba da se valoriziraju
i novčano izraze kroz društveni dogovor o osiguranju sredstava za
biološku reprodukciju šuma i zaštitu šuma od požara.


Utvrđivanjem užih područja krša definira se organizacija i pravni položaj,
a osnivanjem Samoupravne interesne zajednice i zaključivanjem društvenog
dogovora o financiranju osiguravaju se materijalni uvjeti za rad i
stjecanje dohotka šumarstva na kršu.


U momentu donošenja Zakona, na području Dalmacije djeluje 14 malih
šumskogospodarskih organizacija i 2 uprave nacionalnih parkova.
Na području općina Hvar, Korčula, Lastovo, Vis i Vrgorac ne postoji
organizirana šumarska služba.
Ukupan broj svih zaposlenih u tim organizacijama iznosi 378, a od toga
ima samo 12 šumarskih inženjera i 18 tehničara.
Prolječno 24 zaposlena po jednoj radnoj organizaciji.
Nasuprot tome stoji oko 247.000 ha golog krša i 110.000 ha degradiranih
šikara i makija.
Godišnje nam prosječno u Dalmaciji požar proguta 1.800 ha šuma i šumskih
površina, dok se istovremeno pošumljava samo 300 ha. Omjer je gotovo


1:6 u
korist požara.
Ovakvo stanje je rezultat dvadesetogodišnje nedovoljne brige šire društvene
zajednice za stanje šumarstva na kršu ove regije.
Dovoljno je kazati da je nekada na području Dalmacije djelovao Institut
za šumarska istraživanja u Splitu, Srednja šumarska škola za krš i lugarska
škola u Splitu, te Sekcija za uređivanje šuma, kojih danas više nema.
Svjesni toga da nam novi Zakon o šumama pruža šansu da šumarstvo
ove regije organiziramo i materijalno postavimo na nove solidne temelje i
dugoročno, sve postojeće šumskogospodarske organizacije Dalmacije udru


29