DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 27 <-- 27 --> PDF |
UNAPREĐENJE GOSPODARENJA ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTIMA KRAŠKOGA PODRUČJA U SVJETLU PRIMJENE ZAKONA O ŠUMAMA U SOCIJALISTIČKOJ REPUBLICI HRVATSKOJ Tomislav KRNJAK, dipl. inž. šum. podsekretar za šumarstvo u Republičkom sekretarijatu za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo U okviru rada Plenuma Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, posvećenog obilježavanju 100-godišnjice osnivanja »Inspektorata (nadzorništva) za pošumljavanje primorskoga Krasa u Senju«, osim historijskoga osvrta na osnivanje, rad i značaj ove za primorski krš veoma značajne institucije, našu pažnju zaokuplja današnji trenutak stanja šumarstva kraškog područja i njegova perspektiva, a posebno s aspekta zakonskih opredjeljenja na osnovi važećeg Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 20 od 23. 5. 1977.) i mogućnosti njegove primjene. Danas moramo konstatirati, da najznačajnije zakonske odredbe, koje reguliraju organiziranost šumarskih organizacija, kao i organiziranost i povezanost ostalih nominiranih zainteresiranih društvenih subjekata kraškoga područja, još uvijek nisu uspjele zaživjeti, iako su Zakonom utvrđeni rokovi prošli. Historijski gledano, neophodno je odmah u početku iznošenja ove problematike ukazati na krupne razlike u nosiocima programiranja i financiranja dugoročnih ulaganja u biološku reprodukciju šuma u kapitalizmu, državnom socijalizmu i samoupravnom socijalističkom društvu. Dok je osnovni nosilac financiranja reprodukcije u kapitalizmu i državnom socijalizmu država i njeni organi, u našem socijalističkom samoupravnom društvu je osnovni nosilac reprodukcije udruženi rad, kroz razne oblike udruživanja rada i sredstava. Slabljenje uloge države u svim segmentima društvene reprodukcije i prenošenje njenih funkcija na udruženi rad dolazi posebno do izražaja donošenjem novih Ustava i Zakona o udruženom radu, prema kojima je potrebno uspostaviti nove odnose i u oblasti šumarstva, a posebno kraškoga šumarstva. Interes unapređenja i proširenja šuma na kraškim područjima postaje znatno širi, te on treba da osim OUR Šumarstva postane briga i ostalih organizacija udruženog rada iz određenih djelatnosti, (turizam, trgovina, ugostiteljstvo, elektroprivreda, vodoprivreda, poljoprivreda, lovstvo, dio industrije — zagađivači atmosfere i dr.), te užih i širih društveno-političkih zajednica. Uspostavljanjem slobodne razmjene rada između svih zainteresiranih organizacija na kraškom području u okviru Samoupravne interesne zajednice za unapređenje šuma, te na osnovi uspostavljenih odnosa ove zajednice s |