DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Tempo pošumljivanja goleti krša i meliorativni zahvati kakove smo imali odmah u poslijeratnom periodu (1945—1955), kada smo za 10 godina pošumili oko 24.000 ha goleti i meliorirali niskih šuma, šikara, makija i gariga oko 43.000 ha. Da smo tim tempom nastavili danas bi imali oko 80.000 ha borovih kultura, te privođenjem devastiranih šuma u vrednije gospodarske oblike (niske šume, šikare, makije, garizi) imali bismo još i bolje rezultate jer bi danas raspolagali sa oko 140.000 ha melioriranih šuma. Tempo u obnovi šuma na kršu za posljednje 32 godine, ako bi i dalje bio takav bilo bi nam potrebno 450—500 godina da goleti privedemo šumskoj kulturi, a za devastirane sastojine da ih privedemo u vrednije gospodarske oblike trebalo bi nam 300—350 godina, pod pretpostavkom da nam ništa od tih radova ne strada od biotskih i abiotskih čimbenika. Da smo nastavili dinamikom pošumljivanja goleti krša i melioracijom devastiranih šuma kakvu smo imali za prvih 10 godina nakon oslobođenja (1945—1955.) naše goleti bi pošumili za 150—200 godina, dok bi devastirane sastojine meliorirali za 100—150 godina. Što se tiče šumarske organizacije na kršu moramo kazati da Zakon o šumama SRH regulira gospodarenje šumama i šumskim zemljištima i kada bi se realizirao u praksi, sigurno je da bi šumarstvo na kršu imalo svjetliju perspektivu. Mada je Zakon donesen 1977. godine još uvijek mnogo toga zapinje da bi njegove odredbe bile primjenjene, a u općem interesu društva. Zakon načelno rješava šumarsku problematiku krša, no ovdje moramo istaknuti da je u našoj prošlosti bilo dosta dobrih Zakona, ali koji su ostali neprimjenjeni u životu, pa od toga što su bili dobri društvo nije imalo koristi. I ovaj najnoviji Zakon kojeg smo donijeli prošle godine ostati će mrtvo slovo na papiru u koliko se svi skupa više ne angažiramo u njegovoj primjeni. Rekli bismo da ovdje najveća odgovornost pada na društveno-političke strukture u općinama i zajednicama općina na kršu SRH, pa bi u tom pravcu morali djelovati. Koliko je nama poznato, Zakon se ne može tako lako realizirati u praksi i to zbog toga jer postoje svjesni ili nesvjesni otpori baš u društveno-političkim strukturama općina, a rekli bismo i u nedefiniranoj materijalnoj pomoći koju SRH misli izdvajati za šumarstvo na kršu. Socijalistička Republika BiH riješila je pitanje radova na pošumljivanju i melioracijama krša, te u tim radovima učestvuje sa 50% sredstava, pod uvjetom da općine i zainteresirane radne organizacije osiguraju drugih 50% sredstava, društvenim dogovorima i samoupravnim sporazumima. Na taj način degradirano područje krša SR BiH ima osiguranu materijalnu bazu za pošumljivanje goletii melioracije devastiranih šuma. (50% Republika, 20% OOUR, 30% Općina i drugi sudionici — vojska, gorani, škole i dr.) U Socijalističkoj Republici Srbiji za podsticanje pošumljivanja goleti i melioraciju devastiranih šuma za period 1976—1980. godina Republika izdvaja oko 380,000.000,00 din. Plan pošumljivanja goleti predviđa, da se u tom periodu pošumi oko 22.000 ha te da se rekonstruira 18.000 ha devastiranih šuma. Sredstva se daju nepovratno šumarskim radnim organizacijama putem SlZ-a za šumarstvo SR Srbije. Sredstva se daju samo za pošumljivanje društvenih zemljišta. Nadalje u SR Srbiji donijet je Zakon o izdvajanju i korištenju sredstava kao i pravilnik o načinu konkuriranja i izradi programa za dobivanje sredstava. Radne organizacije konkuriraju za sredstva kod repub |