DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Što šume znače u opće-narodnoj obrani mislimo da nije potrebno posebno naglašavati. Zato nam je dovoljno da crpimo iskustva iz naše nedavne narodnooslobodilačke borbe i biti će nam posve jasna uloga šume u obrani zemlje od eventualnog napadača. Sve ove korisne funkcije šume koje smo nabrojali teško bi bilo, bilo kojoj od njih dati prednost. Možda bismo ipak mogli izdvojiti važnost opće- narodne odbrane, turizma, ugostiteljstva te rekreaciono-zdravstvenu ulogu kao najmarkantnije funkcije šume, koje se najdirektnije manifestiraju, a u nekim slučajevima u stanju smo ih i konkretno vrednovati. Iz svega navedenog jasno i nedvojbeno proizlazi uloga i važnost šume u životu čovjeka kao pojedinca, u životu pojedinih krajeva i regija i dakako u životu nacije, odnosno društva kao cjeline. Zbog toga s punim pravom ne samo kao šumarski stručnjaci već i kao aktivni članovi našeg društva moramo se boriti za čuvanje postojeće šumske vegetacije i za brže podizanje šumskih kultura na apsolutno šumskim tlima kakav je naš krš. Trebamo posebno naglasiti da ogromne kamene pustoši stoje neiskorištene, na kojim prostranstvima se rasipa ogromna količina sunčane energije, koju osim biljke i njenog zelenog lista nitko ne može iskoristiti. Rekli bismo, da nismo toliko bogati pa da se odričemo usluge zelenog klorofila, te najsavršenije i najjeftinije tvornice organske tvari. Jedino šumska vegetacija, tj, šuma može najbolje iskoristiti sunčevu snagu uz postojeću energiju apsolutno šumskih tala, krša, kojega će šumska vegetacija i drugo raslinje pretvoriti u ugodne krajolike koji će našem čovjeku, a time i društvu u cjelini olakšati razvoj i bolju i sigurniju budućnost. Borove sastojine na kršu od posebnog su značaja kao pionirske šume koje popravljaju tlo i u bližoj ili daljnjoj budućnosti omogućuju povratak prirodne vegetacije, kao najstabilnije šumske zajednice. Prema podacima dr. Z. VAJDE (lit. 3.), gdje govori o izvršenim radovima na pošumljivanju i melioracijama za period od 1945—1955. godine, a iz kojih podataka se vidi da je u Hrvatskoj pošumljeno 67.464 ha goleti, dok su meliorativni radovi izvršeni na 55.814 ha devastiranih šuma. Iz istog rada za područje krša Hrvatske vidimo da je za tadašnje kotareve: Dubrovnik, Gospić, Makarska, Pula, Rijeka, Split, Šibenik i Zadar, što odgovara uglavnom šumama i šumskim zemljištima krša, kako to predviđa sadašnji Zakon o šumama SR Hrvatske, član 68, izvršeno pošumljivanje na 23.875 ha goleti dok su meliorativni zahvati obuhvatili 43.236 ha devastiranih šuma. Ovako sistematizirani podaci poslije 1955. godine nažalost nisu nam poznati. Raspolažemo samo podacima Šumarije Zadar, koja je u vremenu od 1946—1977. god. pošumila sadnjom biljaka 881 ha i sjetvom sjemena 443 ha, ili ukupno 1.324 ha. Drugim riječima Šumarija Zadar je prosječno godišnje pošumljivala sadnjom biljaka 27,53 ha i sjetvom sjemena 13,84 ha. Računamo li izvršene radove na pošumljivanju Šumarije Zadar poslije 1955. godine podaci bi izgledali ovako: sadnjom je pošumljeno 359 ha ili godišnje u prosjeku 16,32 ha, dok za pošumljivanje sjetvom sjemena ostaju gore navedeni podaci, jer je sjetvom pošumljivanje obavljeno poslije 1955. godine. Situacija u ostalim Šumarijama Dalmacije sigurno nije ništa bolja, mislimo da je u mnogima i daleko lošija, posebno na području Dalmacije, kao i drugih dijelova krša u vrlo teškom materijalnom položaju, tako da se postavlja pitanje njihovog opstanka u sadašnjim 18 |