DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 17 <-- 17 --> PDF |
240 m od izvora zagađenja šuma alepskog bora zadrži prosječno 11 kg prašine po 1 ha dnevno, odnosno 365 x 11 = 4.015 kg ili 4 t/ha godišnje. Šuma djeluje na povećanje vlažnosti zraka, koja je u ljetnim mjesecima na kršu dosta niska, kao i u gradskim aglomeracijama. Tako Bunuševac, Burger, Dimitrov, Sugarev i dr. smatraju da zelene površine općenito povećavaju vlažnost zraka za 10—30%. SI. 3. Stari hrastovi su preostali svjedoci nekadanje hrastove šume kod sela Ugljani (Sinj). Podstojni grinovi prerašćuju u stabalca nakon što su pošteđeni od brsta koza. Šuma utječe na smanjenje buke te na udaljenosti 100 m izvora, buka se smanjuje za 10—20%, a pogotovo ako je sastojina stepenasto izgrađena i s većim učešćem četinjača. Opskrba vodom za piće u mnogome zavisi od šume. Šuma površinsko otjecanje vode svodi na najmanju mjeru i ima moć filtriianja vode. Prirodno rahlo šumsko tlo, obraslo šumskim vrstama drveća može zadržati 50—200 l/m2, odnosno 500—2.000 m:,/ha. Prema KASU šumska prostirka zadrži 2—5 ili čak 9 puta više vode od svoje težine. Senjska Draga prije obnove šuma, kako navodi UGRENOVIĆ, nije imala stalnijih izvora, dok danas imamo izvore zdrave pitke vode, koji ne presušuju ni za najvećih ljetnih suša. Šume štite tlo od ispiravanja vodom i odnašanja vjetrom. Stihijski vodeni tokovi — bujice — čine velike štete društvu, bilo da uništavaju neplodnim nanosima plodna poljoprivredna tla, zasipaju prirodne i umjetne akumulacije, te smanjuju kapacitet akumulacije iz godine u godinu, uništavaju pro |