DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Moramo naglasiti da proces fotosinteze obavlja isključivo biljni svijet i da u tom procesu veže CO2. Na svaki gram vezanog CO2 proizvodi 0,73 grama kisika. Ako uzmemo da na degradiranom kršu borove kulture proizvode u starosti od oko 60 godina prosječno 5,5 m3/ha bio mase i pod pretpostavkom da vegetacioni period traje samo 150 dana, jedan hektar borovih kultura oslobađa 3.752 kg kisika, što je vrlo značajno za zdravlje ljudi. Treba naglasiti da su jedino biljke putem fotosinteze sposobne da vežu CO2 iz atmosfere. CO-> u atmosferi godišnje se povećava prosječno za oko 0,2°/o. Svako stablo, kako kaže KREBS, hvatač je prašine iz zagađenog zraka i mala tvornica kisika. A. BERNASKI je izračunao da jedno stablo s asimilacionom površinom od 150 m2 za 100 god. proizvede toliko kisika koliko je potrebno jednom čovjeku za 20 godina života. Šuma igra važnu ulogu u pročišćavanju zraka, jer velikom lisnom površinom djeluje kao filtar na kom se zadržavaju čestice prašine iz zračne struje. Djelovanje lisne prašine je kontinuirano, budući da oborine speru čestice prašine koje su se zadržale na listovima. Prema mjerenjima koje je obavio R. MELDAO šume smreke i običnog bora zadržavaju godišnje 30—35 t čestica prašine a bukove sastojine i do 68 t/ha. Š. MEŠTROVIĆ je utvrdio za kulturu alepskog bora u Solinskom bazenu — Majdan Kosa da 1 m2 zastrte površine zadržava oko 70% ukupne taložne tvari i da je koncentracija dima u sastojini alepskog bora 50% manja, nego izvan nje a uz ostale jednake uvjete. Nadalje je utvrdio da na udaljenosti SI. 2. U prednjem planu dio površine na kojoj se vrši ispaša stoke i koza, a vi drugom planu očuvana privatna šumica kod sela Rože (Sinj). |