DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Tab. br. 1. POVRŠINA I STRUKTURA ŠUMA ZA PODRUČJE ZAJEDNICE OPĆINA: SPLIT, RIJEKA, GOSPIĆ u ha Struktura šume Split P/t Rijeka °/o Gospić % UKUPNO °/ö Visoke 40.219 7 19.356 13 55.040 31 114.615 12 Niske 181.379 31 46227 30 87.982 49 315.588 35 Šikare 61.332 11 19.116 12 2.381 1 82.829 9 Makije 41.723 7 5.367 3 — 47.090 5 Garigi 6.804 1 557 1 — 7.361 1 Obraslo 331.457 57 90.623 59 145.403 81 567.483 62 Neobraslo 246.747 43 62.199 41 34.565 19 343.511 38 SVEUKUPNO 578.204 100 152.822 100 179.968 100 910.994 100 Iz priložene tabele koju je izradila poslovna Zajednica šumarstva Dalmacije jasno je vidljiva situacija strukture šuma na području degradiranog krša SR Hrvatske. Možemo zaključiti da je stanje šumskog fonda i strukture šuma najslabije na području Dalmacije, potom Istre i Hrv. primorja i na kraju dijela zajednice Općine Gospić (Općina Gračac, dijelom Općina Donji Lapac, Gospić i Titova Korenica). Koristi koje nam daje šuma uopće, a na kršu posebno, su one koje izražavamo u proizvodnji drvne mase, tzv. »DIREKTNE KORISTI« i tzv. »INDIREKTNE KORISTI«, koje se odražavaju u općim koristima šume, a koje su vrlo često neizmjerljivi financijskim pokazateljima. Ako bismo šume na degradiranom kršu gledali kroz proizvodnju drvne mase i njenoj kvaliteti danas, tada bi te šume imale malu vrijednost iako ne i beznačajnu. No međutim tzv. »indirektne« koristi šuma ovdje dolaze u prvi plan i od njih čovjek ima ogromne koristi. Navest ćemo nekoliko primjera: Današnje društvo u cjelini razvija se snažno u pravcu industrijalizacije i motorizacije, tim — da proizvodimo nove velike potrošače kisika i velike proizvođače novih količina CO2 i drugih štetnih plinova za zdravlje čovjeka. Razvoj društva sve više koncentrira ljude u velike gradove, gdje vlada posebna klima, specifična za velike aglomeracije stanovništva i industriju. Istraživanja su pokazala da u gradovima i industrijskim centrima u jednoj litri zraka nalazimo i do 500.000 čestica prašine, dima i aerosola tj. 200 do 1.000 puta više nego u šumi. Sve ovo ima za posljedicu da su lijepa i vedra vremena u gradovima i industrijskim centrima sve rijeđa, a u mnogim našim gradovima zagađenost zraka već prelazi dozvoljenu granicu. Da bismo ublažili ovo stanje koje šteti zdravlju čovjeka, moramo što više čuvati postojeći šumski fond, odnosno uzgajati šume, a naročito na apsolutnim šumskim tlima kakav je naš krš, jer ćemo tako pomoći čovjeku u njegovoj borbi za zdravlje i u krajnoj liniji za opstanak uopće. 13 |