DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Tamo gdje su koze ostale — Bukovica, dio općine Sinj i drugdje — vegetacija je u regresiji, devastirana je, a površine se pretvaraju u kamenjare. Granica između ova dva područja, područja niskih šuma i degradiranog, teče bilom planinskih vijenaca, neposredno te manje ili više udaljeno od mora, približno linijom Postojna — Snježnik — Risnjak — Gornje Jelenje — Plaše — Vratnik — Alančić — Dabar — Oštarije — Lipov vrh — Alan — Knin — bilom Dinare — Mosor — Čvrsnica — Prenj — Crvanj — Volujak — Čolija — Stožac — Jablanov vrh — Bjelasica — Komovi. Iz ovoga vidimo da smo krš podijelili u području degradiranog Krša i područje nedegradiranog krša. Degradirano područje Krša SRH obuhvaća političko-teritorijalno područje 22 općine Dalmacije 2 općina Istre, 6 općina Hrvatskog primorja, općinu Gračac u Lici te dijelova općina Senj, Crikvenica, Rijeka u Hrv. primorju i dijelove općina Donji Lapac, Gospić i Titova Korenica u Lici. Ukupna površina navedenog degradiranog područja u SR Hrvatskoj iznosi približno 1.977.000 ha (19.770 km2) ili 35°/» njezinog teritorija. Ako uzmemo da na ovom području na šume i šumska zemljišta otpada približno 910.994 ha iz priložene tabele br. 1. izrađene za područje zajednica Općina Split, Rijeka i Gospić, vidimo površinu i strukture šuma. S!. 1. Panoramski snimak primorske strane Velebita u području Karlobaga. Najtamnija ploha je crnoborova kultura . |