DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 126 <-- 126 --> PDF |
na općine Senj, Šumsko gospodarstvo i DIT-šumarstva i drvne industrije Senj, kao i novinski izvjestitelji zagrebačkog Vjesnika, Večernjeg lista, riječkog Novog lista, zadarskog Narodnog lista, Ličkih novina — Gospić i dr. 6. Na Plenumu prvog dana izv. prof, dr ĐURO RAUŠ povodom godišnjice smrti evocirao je uspomene na dva istaknuta šumara — prof- dr inž. Andrije Petračića i akademika nrof. dr inž. Milana Anića slijedećim govorom: PROF. DR INŽ. ANDRIJA PETRAČIĆ Dana 14. kolovoza 1978. godine navršilo se 20 godina od smrti prof, dr inž. Andrije Petračića, osnivača Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Prof. Petračić je od 1919. pa dalje bio redovni profesor na Šumarskom odjelu Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu, gdje je predavao kao glavnu struku uzgajanje šuma i dendrologiju. Na toj dužnosti ostao je sve do 31. 1 1952. kada je penzioniran. On je bio odličan nastavnik i dobar organizator čije je životno djelo poznata i izvan naše zemlje. Od osobite su vrijednosti radovi prof. Petračić a na proučavanju naših vazda zelenih mediteranskih šuma. Detaljno je proučio šumsku vegetaciju otoka Raba, Brača i velikim dijelom Mljeta. Od velikog je interesa njegova studija o vazda zelenim šumama Raba, kao i studije o šumsko-uzgojnom i dendrogeografskim odnosima Brača. Šumarski fakultet je na svom Nastavno-pokusnom šumskom objektu na Rabu osnovao rasadnik kojega je njemu u čast nazvao EKSPERIMENTALNI RASADNIK »ANDRIJA PETRAČIĆ« RAB. Ma da nastavnički i naučni rad odnosi najveći dio snage prof. Petračić , on nalazi i ljubavi i vremena, da se angažira u Hrvatskom šumarskom društvu i Jugoslavenskom šumarskom udruženju. Od 1911—1929. g. bio je odbornik Hrvatsko- slavonskog šumarskog društva, a od 1929—1940. g. potpredsjednik Jugoslavenskog šumarskog udruženja. U tim ustanovama razvija prof, Petrači ć za bivše Jugoslavije vrlo živu djelatnost zalažući se za očuvanje naših šuma od prejake eksploatacije. Vidimo ga u svim akcijama, koje su onda poduzimane za unapređenje našeg šumarstva i šumske struke. Neka je slava i hvala doajenu i osnivaču našeg Fakulteta prof, dr inž. A. PETRAČIĆU! Radovi prof, dr A. Petračića o kršu: 1. La litterature sur le Karst, »Le Karst Yugoslave«, Zagreb, 192S., s. 149—155. 2. Zimzelene šume otoka Raba, »Glasnik za šumske pokuse«, br. 6, Zagreb 1938., s. 3—60. 3. Šumsko-dendrološke bilješke iz područja Malinska-Glavotok na otoku Krku, »Šumarski list« 1941., str. 1—7. 4. Šumarski i dendrogeografski odnosa otoka Brača, »Glasnik za šumske pokuse «, br. 8 5. K dvadesetpetogodišnjici pošumljavanja Krasa u posestrimi Kranjskoj, »Šumarski list« 1913., s. 188—194. 6. Štete od koza u šumama, »Šumarski list«, 1924., s. 73—77. 7. O knjizi J. Balena: »Naš goli Krš«, »Šumarski list« 1932., s. 49—50. AKADEMIK PROF. DR INŽ. MILAN ANIĆ Dana 20. lipnja 1978. godine navršilo se 10 godina od smrti akademika M. Anića. Prohujalo je 10 godina od smrti neumornog radnika, učenjaka i pedagoga, a njegov lik i radni elan nam je stalno pred očima. Bio je predstojnik Zavoda za uzgajanje šuma, redovni profesor dendrologije, šumarske fitocenologije i uzgajanja šuma na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Od 1929. godine pa do smrti 1968. godine (skoro punih 40 godina) neumorno je radio na svim poljima šumarske djelatnosti iz područja uzgajanja šuma. |