DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 115     <-- 115 -->        PDF

nika Ing. Mirko M u ž i n i ć. Nadalje su u Upravi od početka radili Ing. Oskar
Piškori ć za pošumljavanjc i zaštitu, Ing. Duško Jedlowsk i i tehničar Eugen
P ri j i ć na uređenju bujica i građevinskim poslovima i, nešto kasnije, Ing.
Stevan Košut i ć (za iskorištavanje). U Sekcijama započeli su radom Ing. Ivan
Pavš a (na Mljetu), Ing. Franjo Presečk i (u Imotskome, a od 1948. u Kninu),
Ing. Nikola Hranilovi ć (u Muću, kojeg je naslijedio Ing. I. Pavša), Ing. Davorin
Žeravica (u Splitu, a 1948. g. naslijedio ga je tehničar Mate Rajčić) i
Ing. Ante Dobri č (u Kninu, a od 1948. u Zadru). Ing. Pavšu na Mljetu naslijedio
je Ing. Branimir Marinković , a Ing. Presečkog u Imotskom ing Ante
Dubrave c.


Kako ocijeniti postojanje ove specijalizirane organizacije za pošumljavanje i
melioraciju krša? Več sama ideja zaslužuje pozitivnu ocjenu, a to je pokazalo i
kratkotrajno postojanje Uprave. Opravdanost postojanja Uprave ne očituje se
samo u iznijetim rezultatima rada splitske Uprave nego, zapravo i više, što bi
one učinile, da su dulje djelovale, da i danas djeluju. Dakako uz osiguranje financijskih
sredstava, koja do 1955. godine i nisu bila u pitanju obzirom na postojanje
Fonda za unapređenje šumarstva (FUŠ-a). Međutim vjerujemo da bi se i
poslije toga našla sredstva iz općedruštvenih izvora, odnosno dio sredstava, jer bi
Uprave raspolagale i vlastitim prihodima iz priključenih starijih šuma, podignutih
kultura?, prodajom sjemena, sadnica, uslugama i dr. Do danas tj. u toku
30 godina sigurno bi bilo obuhvaćeno svih 85 00 ha namijenjenih radu ovih Uprava,
a pojedini kompleksi novopodignutih šuma iznosili bi i po nekoliko tisuća
ha. Tako je npr. Splitska Uprava već izradila plan pošumljavanja oko 2000 ha
na Labinštici (više Kaštela) s izgradnjom mreže puteva nužnih kako za samo
pošumljavanje tako i za kasnije radove (prorede, iskorištavanje) te za zaštitu
(posebno od požara). Planirana je proizvodnja parkovnih sadnica (relativno veliki
rasadnici u Muću i Zadru), itd.»


7 Tako su npr. oko 1955. godine 1947/48. godine posađeni bagremici osiguravali tadašnjoj šumariji
u Kninu znatan prihod.
8 Tekst o Institutu za pošumljavanje i melioraciju krša dra D. Jedlowskog, a ostali Ing. O.
Piškorića.