DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 113 <-- 113 --> PDF |
Prema naprijed navedenom Ukazu za »površine republikanskog značaja ... opustošenih šuma, šikara, bujadnica, vriština, kamenjara i golog krša te u njima uklopljenim šumama i kulturama« određena je površina od 85 000 ha. Iz toga slijedi da će se takve površine naknadno izabrati i predati Upravama za pošumljavanje (u daljnjem tekstu Uprave). Taj posao, bar na području djelovanja Uprave u Splitu, nije ne samo izvršen nego ni započet, a niti je bilo kakav izbor u toku dvogodišnjeg djelovanja Uprave ni potican ili požurivan od Ministarstva. U prvoj godini djelovanja Uprava, 1947. godine, to nije ni bilo ni moguće, jer su ih odmah čekali znatni planski zadaci pošumljavanja i melioracija, nabave (sakupljanje) sjemena i dr. hitniji poslovi. Ni u slijedećoj, 1948, godini, s raspoloživim snagama, s po jednim šumarskim stručnjakom — inžinjerom u svakoj Sekciji, to nije bilo moguće, jer su ovi bili zauzeti poslovima proljetnih radova, radova u rasadnicima, obračunima izvršenih radova i izradom planova za daljnje radove. Izrada i obrada godišnjih planova rada (pošumljavanja, melioracije, sakupljanja sjemena, proizvodnje sadnica) zahtijevala je mnogo vremena, jer je trebalo izraditi i operativni plan ne samo po mjesecima nego i po dekadama te plan radne snage, također razrađen po mjesecima i dekadama. Plan radne snage bio je nužan kao dokument na osnovu kojeg je osiguravana prehrana radnika odnosno osiguranje »karti« za nabavu živežnih namirnica, a za stalne radnike i karte za tekstil. To je uvjetovalo, da nije izvršen izbor površina republičkog značaj, a radne površine birale se bilo one na kojima su radovi već prije započeti bilo po prioritetu lokacije ili zaštitne funkcije (npr. u bujičnom perimetru). Dvogodišnji rad splitske Uprave možemo samo djelomično prikazati. Raspolažemo s pregledom pošumljavanja (tab. 1 i 2) prema kojima je pošumljavanje izvršeno na 2108 ha, od čega 1143 ha sadnicama a 965 ha sjemenom. Ukupno je posađeno 4 797 000 kom sadnica te posađeno ili posijano 48 355 kg sjemena. Od sadnica najviše je posađeno bagrema (preko 2,5 mil. komada) a zatim četinjača (1747 00 kom. od čega blizu 1600 000 alepskog i crnog bora). Bagrema je najviše posađeno s jedne strane zbog toga, što su se koristile jednogodišnje biljke, a s druge strane što su pošumljavani erozioni tereni, posebno u slivu Butišnice i Radljevca kod Knina. Od sjemena, dakako, najveći udio ima žir medunca i crnike (s 41 000 kg). Iz ovih podataka može se zaključiti i na djelatnost Uprave (Sekcija) u sakupljanju sjemena, jer je sve ono, osim nekih iznimaka (pitom kesten, orah, lijeska) sakupljeno po sekcijama, a četinjača i trušeno. K tome treba dodati i sjeme korišteno u rasadnicima, a nešto je i »izvezeno«. Za trušenje sjemena u Muću je podignuta i trušnica (s drvenim lijeskama).« Znatne površine bile su obuhvaćene meliorativnim radovima, prvenstveno podmladom (resurekcionom) sječom. Pojedinačne površine melioracija bile su veće od površina na kojima se vršilo pošumljavanje, pa je tako npr. 1947. godine sječa izvršena u suvisloj površini od oko 400 ha podno Biokova na području sela Zagvozd (Imotski). Vršene su i pripreme za melioraciju pašnjaka (čišćenjem od kamenja, sjetvom trava, sadnjom grmova i stabala), ali je likvidacija Uprave pretekla takove zahvate. Uprava je 1948. godine raspolagala s rasadničkom površinom od 50 ha. Rasadnik Sekcije u Muću te Sekcije u Zadru, osnovan je 1948. godine u predjelu Mostar kod Zemunika, imali su površinu po 20 ha, Sekcija u Kninu 3,5 ha, Sekcije u imotskome (»Klica« i »Borik«) blizu 3 ha, dok su Sekcije u Splitu, drugi u Zadru te na Mljetu bili manji. Znatniji radovi na uređenju bujica odnosno gradnji pregrada i vezivanje terena vršeni su kod Imotskog (Proložac — Ričice), Muca i Knina (Butišnica, Radljcvac). Građevinska djelatnost Uprave sastojala se i u podizanju zgrada. To su bile zgrade Sekcije u Kninu i u Muću, trušnica u Muću te jedna zgrada u selu Zagvozd kod Imotskoga (u kojoj se danas nalazi zdravstvena stanica). Uprava za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu započela je rad pod rukovodstvom Ing. Petra Matkovića . Nakon prelaza Ing. Matkovića za direk tora Savezne srednje šumarske škole za krš direktorom je bio Ing. Ilija Č o 1 o- v i ć, a njegovim odlaskom u tadanje Ministarstvo šumarstva u Zagrebu za načel i ć. Ova je trušnica podignuta još prije prvog svjetskog rata te je godišnje istrusila u prosjeku po vagon sjemena crnog bora, koje je najvećim dijelom kupovalo sjemensko poduzeće Steine r u Beckon Novom MestLi, a preko ovoga raspačano je i po cijelom svijetu. 111 |