DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1979 str. 101 <-- 101 --> PDF |
pa je prema tome uva praksa u cijelosti bila nepotpuna. Ferijalna praksa bila je različita, jer je ona ovisila o šumarskim radnim organizacijama koje su učenike prihvaćale na praksu. Završn i ispi t do 1959. godine polagao se iz hrvatskog jezika, pošumljavanje krša (uključivo uzgajanje šuma), zaštita šuma, uređivanje šuma i iskorišćivanje šuma. Ispit iz hrvatskog jezika polagao se pismeno i usmeno, pošumljavanje krša pismeno i usmeno, a ostali predmeti samo usmeno. Pismeni iz pošumljavanja krša sastojao se iz izrade godišnjeg plana (s analizom cijena) pošumljavanja određene površine. Ta površina bila je dio većeg kompleksa (npr. na Kočinom brdu, u Majdanu i dr.), za koju je učenik kao sastavni dio pismenog rada trebao uzeti elemente potrebne za izradu plana. Izlazak na teren bio je skupni. 1960/61. god. dotadanji način polaganja završnog ispita u srednjim školama (mature) zamjenjuju se novim. Po tom načinu učenik piše (izrađuje) »diplomski rad«, kojeg u usmenom dijelu ispita »brani«. Diplomski rad obrađivao je određenu temu iz jednog predmeta, a izbor predmeta bio je slobodan, pa su neki npr. kao izborni predmet uzeli tjelesni odgoj. Svi učenici, međutim, polagali su pismeno i usmeno ispit iz hrvatskog ili srpskog jezika. Nastavnički zbor splitske Šumarske škole smatrao je, da koncentracija završnog ispita na samo jedan nastavni predmet ne odgovara zahtjevu da to bude prilika obnavljanja, te učvršćivanja, znanja koja su nužna ne samo za izborni predmet nego obnovi znanje i one materije koja je potrebna za ispravan kasniji rad u praksi. Stoga su utvrđene materije iz koje se mogao izrađivati diplomsk i ra d kao i materije koje su potrebne za izabranu »specijalnost«. Nazivi grupa bili su: pošumljavanje krša, zaštita šuma, uređivanje šuma, .iskorišćivanje šuma i parkiranje. Za svaki predmet diplomskog rada učenik je trebao ponoviti, da ne kažemo odgovoriti, znanje iz denđrologije, jer, konačno, svaki šumarski radnik mora poznavati šumsko drveće (i grmlje). U ispitnoj jedinici pošumljavanje krša pored materije tog predmeta nalazilo se kompletno uzgajanje šuma odnosno ekologija, biologija šumskog drveća i sastojina, tehnika uzgajanja šuma, sjemenarstvo i rasadničarstvo te iz zaštite šuma materija koja se odnosila na obrađenu vrstu u diplomskom radu (štetnici, gljive, načini zaštite): — u ispitnoj jedinici zaštite šuma uz materiju zaštite u usmeni dioispita ulazila je i ekologija te biologija šumskog drveća i sastojina; — u ispitnoj jedinici uređivanje šuma uz uređivanje u usmeni dio ulazila je i materija dendrometrije, ekologije, biologije drveća i sastojine te tehnika uzgajanja šuma; — u ispitnoj jedinici iskorišćivanje šuma uz iskorišćivanje za usmeni dio ispita ulazilo je i građevinarstvo; — u ispitnoj jedinici parkiranje uz parkiranje predmet ispita bila je i ekologija. Polaganje završnog ispita iz jednog stručnog predmeta uz neposredno na njega vezanu materiju drugih »predmeta« smatram uvijek boljim od »rekapitulacije « cjelokupne materije, jer je većina učenika može proraditi ono za što ima više sklonosti. Za obradu teme učenik je imao na raspolaganju gotovo cijelo drugo polugodište školske godine te je imao prilike da i solidnije obradi materiju (eventualno »kupljene« ili bar neusvojene diplomske radove svaki je nastavnik, mogao lahko provjeriti). Diplomskih radova bilo je vrlo dobrih odnosno izvorni, da su čak neki rezultati objavljeni i u Šumarskom listus. Škola se afirmirala i u izdavanju skripata za predmete za koje uopće nije bilo udžbenika ili ne koji bi odgovarao programu za tu Školu. Nastavnici Škole shvatili su pisanje skripata kao sastavni dio svoje redovne dužnostig nastavnika. Da je tome tako svjedoči činjenica, što su honorari bili minimalni 1959. i dalje, npr., jednaki pa i manji nego li je stajao prijepis na matricu). Težilo se, da cijene skripata budu što manje imajući u vidu, da je većina učenika bila skromnog materijalnog stanja. Skripta su napisali: Bilandži ć ing Ante: Geodezija (1959); Dere ta ing. B.: Kraške vode s uređenjem bujica (1960), Organizacija i mehanizacija rada (1961); 3 B. MARINKOV1C: Zaraženost borovih stabala na Marjanu sa Tramctes pini (Broh) Fr, šum. list, 1961. god., br. 9—10. 99 |