DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 99 <-- 99 --> PDF |
IZ DRUGIH REPUBLIKA POŠUMLJAVANJE GOLETI U SR MAKEDONIJI U PERIODU OD 1971—1977. GODINE Goleti SR Makedonije, kojih ima cea 337.000 ha što je 13% od prostora Republike, pored toga što nisu iskorišćend za odgovarajuću proizvodnju, pretstavljaju veliku i stalnu opasnost, obzirom na jako razvijenu erozivnost i bujične tokove na njima. Posle oslobođenja problem goleti je češće tretiran u diruštveno-poliitičkirn i stručnim organizacijama no značajnih rezultata nije bilo. Preokret u rešavanju ovog problema je napravljen donošenjem »Dugoročnog programa melioracija goleti za period 1971—1990. godinu« od strane Sobranja SR Makedonije u 1970. godini, kako i uspešne realizacije tog programa u minulom periodu. Prema koncepciji Dugoročnog programa, od ukupne površine goleti (337.732 ha) pošumljavanjem će se obuhvatiti 28 % odnosno 93.827 ha i to u periodu od 20 godina 1971—1990. godine. 50.000 ha a i za sledećih 10 godina do 2000-te godine ostalih 44.000 hektara, sledećom dinamikom: Ukupno Prosečno godišnje ha % ha I period 1971—1975. 5.000 5,3 1.000 II period 1976—1980. 10.000 10 6 2.000 III period 1981—1990. 35.000 37,3 3.500 1990—2000-te godine 44.000 46,8 4.400 Ukupno : 94.000 100,0 3.130 Rezultati u ostvarenju Programa melioracije goleti u periodu 1971—1977. godine: Utvrđena politika Dugoročnim programom u minulom periodu realizovana je srednoročnim programima za pošumljavanje goleti 1971—1975. i 1976—1980. godine. Dinamika ostvarenog u minulom periodu 1971—1977. godine je sledeća: Godina Predviđeno Pošumljeno Indeks ha ha % 1971. 500 348 69,6 1972. 750 1.751 233,5 1973. 1.000 1.855 185,5 1974. 1.250 2.890 231,2 1975. 1.500 3.092 206,1 1976. 2.000 4.760 237,5 1977. 2.000 6.460 323,0 1971—1977. 9.000 21.146 234,9 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 100 <-- 100 --> PDF |
U prvom sređnoročnom periodu (1971—1975) namesto predviđenih 5.000 ha pošumljeno je 9.936 ha čime je program realizovan sa 199,7 %. Program za drugi sredinoročni period (1976—1980. god.) od 10.000 ha, realizovan je za samo minule dve godine (1976 i 1977) sa indeksom 112%, kada je pošumljeno 11.210 ha. Za 1978. godinu donet je novi program za pošumljavanje goleti .kojim je predviđeno pošumljavanje novih 5.000 ha goleti i koji je u toku realizacije. Samo u proleće pošumljeno je 2.637 ha, a prema pripremama izvršenim za jesen očekujemo da će se program izvršiti znatnije iznad predviđenog. Za 1979—1980. godinu s ciljem održanja kontinuiteta pošumljavanja SAVET ZA POŠUMLJAVANJE GOLETI predložio je dopunski program Izvršnom veću i Sobranja SR Makedonije, kojim se predviđa pošumljavanje novih 14.000 ha ili 7.000 ha godišnje. Usvajanjem i realizovanjem ovog programa u periodu 1971—1980. godine biti će pošumljeno ukupno 40.000 ha. Pored predloženog dopunskog programa za 1978—1980. godinu predložen je i orijentacioni program za period 1981—1985. godine, kojim je predviđeno pošumljavanje ukupno 50.000 ha goleti odnosno po 10.000 ha godišnje. Bitno je izneti, da je u toku izvođenja radOva na pošuml´javanju postig nuto značajno iskustvo u izvođenju pojedinih faza, a posebno u proizvodnji šumskih sadnica: — Priprema tla za pošumljavanje uglavnom se vrši mehanizovano traktorima točkašima na ravnijim terenima i guseničarima na strmijim terenima. Upotrebom jedino i dvobraznih plugova, rigola i ripera izvlače se kordoni i rigule po izohipsi. Kod nabavfke mehanizacije velika je pomoć Saveta za pošumjavanje Republike tako da sve organizacije ikoje izvode radove na pošumljavanju goleti imaju traktore. U upotrebi su uglavnom sledeći traktori: točkaši IMT, guseničari — 14 Oktobar — Kruševac TG 50, TG 90 i TG 170, BNT-70 i BNT-90 — Novi Travnik, kao u S-100 i Katarpilar CD-6. Na terenima gde nije moguće upotrebiti horizontalnu mehanizaciju upotrebljava se vertikalna mehanizacija za kopanje jamica: Gribor, Dolmar, Stil i Tomas, a manjim delom pripremanje se jama vrši iručmim radom. — Najveći problem u prvim godinama pošumljavanja goleti pretstavljalo je pomanjkanje odgovarajuće proizvodnje sadnica, jer su u Republici radovi na pošumljlavanju goleti i u šumi bili skoro prestali, a šumski rasadnici nisu proizvodili sadnice za pošumljavanje. Rešavanju ovog problema se pristupilo punom odgovornošću tako da je u minulom periodu upotrebijeno 80 milijuna sadnica proizvedenih u šumskim rasadnicima Republike. Za pošumljavanje goleti su upotrebljene kvalitetne sadnice I i II klase i to 80 % četinara i 20 */o lišćara. Značajno je da su u proizvodnji sadnica pored konvencionalnog klasičnog načina golim korenom primenjeni i kontejnerski način proizvodnje sadnica sa trsetičnim substratom »Paperpot« i »Jukosad« — modificirani način »Koparforsa «. U 1974. godini uvezena je iz Finske komplet linija — »Paperpot« proizvodnje sadnica, kapaciteta 20 milijuna godišnje u tri turnusa. U istoj godini proizvedena je prva količina od 400.000 sadnica a dalje se svake godine proizvodi oko 4,5 mil. sadnica. U 1976. godini otpočela je i proizvodnja šumskih sadnica »Jukosad« metodom, tako da se svake godine proizvode 2 milijuna. Prednosti kontejnerskih sadnica — Paperpot i Jukosad u odnosu na klasično proizvedenih su mnogostruke, a uspeh na terenu daleko ie bolji nego kod ´klasično proizvedenih sadnica. Kao primer se može uzeti 1977. i 1978. godina koje ´su bile karakteristično sušne: uspeh kod »Paperpot« i »Jukosad« sadnica je u granicama predviđenog 80—90% dok je kod klasično upotrebi)enih sadnica iznosio 40—60*Vo. Jedini problem koji se nameće kod upotrebe kontejnerskih sadnica je otežat transport u bespuću. Zbog toga je i ograničena proizvodnja ovih sadnica »Paperpot« oko 5 i »Jugosad« oko 2 milijuna sadnica godišnje. Sadnja se vrši lopatom, ašovom kolcem a za »paperpot« sadnice posebnim sadiljem — potiputkom — dok kod »Jukosad« posebno konstruisanom sadilicom. Sadnja se vrši uglavnom na predhodno pripremljenom zemljištu. 530 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 101 <-- 101 --> PDF |
Donošenjem i realizovanjem programa pošumljavanja goleti u Republici rukovodi Savet za pošumljavanje goleti, čije članove delegira Sobranje SR Makedonije na čelu sa pretsednikom ikoga imenuje Sobranje. Pri opštkiskim skupštinama postoje koordinaciona tela, a negde i Saveti za pošumljavanje goleti koji organizuju i koordiniraju sve radove na pošumljavanju goleti. U izvođenju radova uključena su šumska gazdinstva, sekcije za uređenje bujica, vodoprrvredrie organizacije, a negde radove organizuje i izvodi Koordinacionu telo. U finansiranju radova na pošumljavanju učestvuju: 1) Republika preko Saveta za pošumljavanje sa 80 % za nerazvijene opštine, odnosno 75´Vo za razvijene opštine od kalkulativne cene pošumljavanja, 2) skupštine opština izdvajanjem sredstava u buđetu ili drugim izvorima, 3) radne organizacije. Mr Metodi GERASIMOV, dipl. inž. šum., Skopjie Početkom rujna 1879. godine, dakle prije jednog stoljeća, Austrijsko državno šumarsko društvo u savezu s HRVATSKO-SLAVONSKIM i Kranjsko-primorskim šumarskim društvom održalo je, u današnjoj terminologiji, savjetovanje o problematici pošumljavanja krša. To je savjetovanje održano na relaciji Divača—Rijeka—Senj. U »službenom« Izvještaju o tom objavljenom u Šum. listu 1879. g., Dragutin HLAVA, profesor Gosp.-šum. učilišta u Križevcima, opisujući putovanje od Rijeke do Senja broddom, bilježi i ovo: »Pokazalo nam se je također, tko je uzrok, koji uništuje na obćem zemljištu svaku vegetaciju. Jer gdjegod se je brod približio zemlji, a inače našimi dalekozori, vidjasmo uništitelja ovdašnjeg bilinstva, kozu, lutajuću okolo, gdje oglodje još zadnje ostatke biline«. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 105 <-- 105 --> PDF |
ZLOUTEKOVA ELEKTRONSKA PROMJERKA U Švicarskoj se pojavio model elektronske promjerke, s kojim možemo na mjestu izmjere (sastojina, stovarište) evidentirati željene podatke i pripremiti ih za kompjutorsku obradu. To je Zloutekova elektronska promjerka iz konstrukcionog ureda dipl. ing. elek. Chvojke, Zürich, Švicarska. Elektronska promjerka s džepnim kalkulatorom Kasetni magnetofon Pftn>Ht»EH H&z esa; Demodulator 4o Bušač 8-kanalne trake _ann_ *4;h-** ASCII-Code - - B * * * o. 1 m * Stolni kalkulator |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 102 <-- 102 --> PDF |
TEHNIČKE NOVOSTI DALJINSKA OPAŽANJA U SUBORBITALNIM I ORBITALNIM SNIMCIMA HELLER, R. C. Remote sensors for airborne and spaceborne imagery IUFRO XVI world Congres 1976. Demografska eksplozija, rast proizvodnih snaga, negativni utjecaj čovječanstva na okolinu, uvjetuju sve drastičnija oštećivanja vegetacije i vodenih površina. Na XVI IUFRO kongresu u Oslu 1976. HELLER je prikazao najnovija dostignuća razvoja aerofotofilmova i rezultate procjena u daljinskim opažanjima snimaka dobivenim snimanjem u troposferi i iz orbitallnih satelita. Kod fotointerpretacija i daljinskih opažanja u šumarstvu potrebno je uočavati na aerofotosnimcima: a) veličine promatrane površine (ha, ar), b) razlučivanje šumskih površina od ostalih površina, c) podjela ostalih nepošumljenih zemljišta, d) taksacijski opis (sastav, bonitet, obrast i oklop, zdravstveni izgled, visina itd.). Tako uočeni elementi lakše će nam omogućiti rješavanju problema koji su od interesa za šumarstvo: 1. obnova šume (pošumljivanije), 2. prorjeđivanje (gospodarski zahvati), 3. dinamika rastenja sastojina (naročito u visoko regularnim sastojinama, ´kod planiranja kao dokumentacijski materi jal), fotografija^ sffektrom^tar termoelektrična baterija i bolometar(nalaze se u skeneru) a, < fotovodič „ < dipol antena po« c P^S^Ii0 infmcrveno radio valovi RE S* * i . .ii.l.ii i i i i i .inj i i i mil Olu 0.5p^p 10p 100jj 1000p 10000 (mikron) ju 1000 mp (rnilimikron) valna dužina i 10000 Ä(angstrern) 1 mm Shema: elektromagnetsko područje i sustavi za raspoznavanje valnog područja |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 103 <-- 103 --> PDF |
4. transportna sredstva (izgradnja puteva, žičara), 5. štete od snijega i vjetra, 6. šumski požari, 7. djelovanje abiotskih i biotskih faktora. Heller je za šumarske potrebe komparirao film u boji i kolor infracrveni film i ustanovio da su za potrebe procjena u šumarstvu najbolji kolor snimci u krupnom mjerilu (vidi Tabelu). Vidljivo je da su takvi snimci dobri ne samo za šumarstvo nego i za ekologe (određivanje zagađivača), planera urbanih zelenih površina i dr. Istraživanja se nastavljaju i vjerujemo da će nam ubrzo i infracrveni kolor snimci pokazati još bolje rezultate. Razvijanje tehnologije ide u PROCJENE ZA ŠUMARSKE POTREBE KOLOR 1 KOLORINFRACRVENOG FILMA Primijećene štete i procjena Kolor Kolorinfracrveni Mjerila snimka (V Krupncf3´Srednje Sitno Krupnđ3´Srednje Sitno INSEKTI Procje. J2) Scolytidae -potkornjači Južni bor(Pcembroides) 2 1 2 2 - Zapadni bor(Pponderosa) 2 2 1 -2 2 Planinski bor(Pcontorta) 2 2 2 2 2 2 DuglazijafPseudotsuga sp.) 2 2 1 2 1 1 Defolijatoh Choristoneura fumiferana 2 1 2 2 . - Hemerocampa leucostigma 2 2 -2 2 - Curculionidae -pipe Pipa na bijelom boru 2 0 0 Aphididae -uši Uš na balzamastof jeli 2 2 c BOLESTI Rđa 2 0 0 0 0 Holandska bolesi 2 1 Imela 2 1 _ 2 1 Sušenje hrasta -2 0 7 0 Sušenje jasenove kore 2 0 0 0 0 OKSIDIRAJUĆA ZRAČNA ZAGAĐENJA 2 1 0 0 0 S02 OŠTEĆENJA 2 C 0 0 0 (1) Mjerilo snimka Krupno 1:600 do 1:4000 Srednje 1:8000 do 1:2000 Sitno 1:30000 do 1:80000 Vrlo sitna mjerila od 1: 185000 do 1: 1000000 nisu tabelitana u ovoj tabeli. (2) Procjena --nije testiran 0 ´ nije upotrebljiv ili praktičan 1 -osrednji 2 dobar (3) U razmatranje uzmite samo krupno mjerilo snimka Svi navedeni primjeri odnose se na flcru i entomofaunu Sjedinjenih američkih država. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 104 <-- 104 --> PDF |
dalnjem usavršavanju optičko mehaničkih skenera (scanner, Abtastgerät) koji zajedno sa kompjuterima omogućuju detaljne analizu terena koji nas zanima. U SAD se razvija SPARC-sistem (Spectral Analysis Recognition Computer) koji omogućuje da toplinske valne dužine (4,5—5,5 pun i 8,0—14 um) lijepo određuju pojedine značajke s zadovoljavajućom točnošću {15—85 %) ovisno o visini snimanja. Ova metoda pokriva dosta veliko elektromagnetsko valno područje koje je djelomično vidljivo ljudskim okom, ali je indikativno za određene značajke od našeg interesa (vidi shemu). Optički skeneri (scanner, Abtastgerät) imaju ugrađene termoelektrične baterije i bolomeitre koji pokrivaju veliki dio elektromagnetskog područja što omogućuje veliku kvalitetu registracije i pospješuju (kvalitetniju interpretaciju. Sustav snimanja razvio se iz sustava magnetskih traka na koje se nanose podaci, koji su kasnije prihvatljivi u kompjuterskoj obradi — CCT´s (Compjuter compatible tapes), koji se sada najviše primijenjuje za registracije iz orbitalne putanje oko Zemlje, a i za snimke iz samog Svemira. Tim sustavom (CCT´s) su se do sada svi snimci prenašali na Zemlju (boravak na Mjesecu), ambijent se snimi, zatim se kodira, emitira na Zemlju, u prijemnoj stanici kompjuter dekodira i stvori ponovo snimak (bilo na ekranu ili na fotopapiru). Taj sustav koristi SSSR i SAD na svojim raznim tipovima satelita (NIMBUS, ERTS, LANDSAT, SKYLAB, ZOND, MOLNIJA). Za potrebe šumarstva ovakav način snimaka služi za raspoznavanje šumskih od nešumskih površina, a može se razaznati da li su te šumske površine pokrivene crnogoricom ili bjelogoricom. Ujedno ekolozi mogu pratiti izvore zagađivanja određenih područja i voda, naročito kada neka rijeka prolazi kroz više država, a pojedine države nisu zainteresirane za zaštitu okoliša. Iz ovoga je vidljivo da i šumari koji imaju na određeni način zadatak da unapređuju i štite prirodnu sredinu (šumu), trebaju se udružiti i surađivati s ostalim društvenim činiocima u što većoj primjeni rezultata i metoda daljinskog opažanja i fotointerpretacije. Ne može se reći da takva suradnja ne postoji (Plitvička jezera, Gorski Kotar i dr.), ali još nije postala želja i obaveza sviju društvenih činioca koji su zainteresirani za ovu problematiku da je unapređuju i oplođuju s konkretnim rezultatima s naših područja. Nikola LUKIĆ, dipl. ing. šum., šumarski fakultet, Zagreb POVIJEST ŠUMARSTVA HRVATSKE 1847—1976. GODINE zabilježila je i to, da je već 1897. F. Kružić, profesor na Šumarskom učilištu u Križevcima, izdao knjigu FOTOGRAMETRIJA ... (str. 167). Tekstovni dio POVIJESTI ŠUMARSTVA upotpunjen je s blizu 100 crteža, grafikona i fotografija, koji su bili objavljeni u prvom stoljeću Šumarskog lista. Reproducirana je i prva objavljena fotografija u Š. L. (1911. god.) — snimka iz šume Draganićki lug, kao i prve mehanizirane (1880.) te prvih motornih šumskih pila (1925. god.). Povijest šumarstva Hrvatske prikazana je na 430 stranica, a cijena tvrdo ukoričene knjige iznosi 250.— din. Naručuje se od SAVEZA INŽINJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE, Zagreb, Trg Mažuranića 11. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 106 <-- 106 --> PDF |
Princip elektronske promjerke je u tome što je na promjerku montiran jedan »džepni kalkulator« koji je preko kabla spojen s jednim kasetnim magnetofonom koji se nosi preko ramena. Preko toga kalkulatora vrši se snimanje podataka na magnetofonsku vrpcu na jedan određeni način kako je to određeno programom za kopmjutorsku obradu. Tako snimljeni podaci mogu se u kancelariji preko jednog MODEMA — demodulatora obraditi na dva načina: 1. da se ispisu preko stolnog kalkulatora s papirnatom vrpcom i onda se ručno dešifriraju, grupiraju i obračunavaju po želji; 2. da se ispisu preko bušača papirnatih traka u ASCII — kodu na trake koje su spremne za kompjutorsku obradu po programu koji smo prije sastavili za određenu namjenu (vidi skicu). Težina promjerke je od 1000—18000 gr ovisno o dužini mjernog kraka i njegovog profila. Težina kalkulatora zajedno s priključnim kablom je 300 gr. Težina kazetnog magnetofona je 1400 gr. Cijena promjerke s priborom je 2465 sf = 28.122,70 rad., demodulatora 712 sf = 8.123 nd., pribor za verziju — ručna obrada podataka je 1165 sf = 13.291,25 nd., a za kompjutorsku obradu 6.820 sf = 77.808,00 nd. (cijene u švic. fran. su iz 1977. godine u jesen). Nikola LUKIĆ, dipl. ing. šum., Šumarski fakultet, Zagreb »U prvim godinama promatranog razdoblja, naši taksatori koriste iskustva i rezultate istraživanja iz zapadnoevropskih zemalja, pa, prema tome, naša istraživanja u ovoj šumarskoj disciplini predstavlja nastavak dotadašnjih dostignuća evropskih zemalja. Šumari u to vrijeme nastoje pronaći što preciznije instrumente za mjerenje promjera (Pausa G. 1878, Kesterčanek F. 1880, 1908, Krišković M. 1892, 1893, Puk M. 1901, 1904, Hajek B. 1900, 1901)...« (A. Pranjić u POVIJESTI ŠUMARSTVA HRVATSKE 1846—1976 kroz stranice Šumarskog lista, izdao SITŠD Hrvatske 1976. god.) |