DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 81 <-- 81 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI DRUGI INTERNACIONALNI SIMPOZIJ O PROBLEMLMA BALKANSKE FLORE I VEGETACIJE U Istambulu, s ekskurzijom u Nacionalni park Uludag, od 3. do 10. srpnja ove, 1978, godine održan je DRUGI INTERNACIONALNI SIMPOZIJ O PROBLEMIMA BALKANSKE FLORE I VEGETACIJE. Na ovom Simpoziju bile su zastupljene 21 zemlje s ovim brojem učesnika: 1. Turska 106 12. Irak . . . . 2 2. Jugoslavija 51 13. Libija . 2 3. Bugarska 14 14. Portugal 2 4. SR Njemačka 11 15. Švicarska 2 5. Austrija 9 16. Čehoslovačka 9 17. Danska 6. Grčka 5 18. Iran . . . . 7. Engleska 4 19. Rumuniija . 8. Finska 20. Švedska 9. Mađarska 21. USA . . . . 10. Italija . 3 11. Nizozemska 3 Ukupno: . . . . 233 z,astave iSalkansJtin zemalja su bile poredane s desna na lijevo ovim redom: TURSKA — RUMUNIJA — JUGOSLAVIJA — GRČKA — BUGARSKA — ALBANIJA (SI. 1). RAD SIMPOZIJA Rad Simpozija odvijao se u 3 sekcije i 12 podsekcija, već prema užim specijalizacijama. Referati su čitani a bili su često popraćeni s dijapozitivima, kartama, slikama, grafikonima i skicama, te se nakon toga vodila diskusija o pojedinom problemu. Nakon završetka teoretskoga rada bila je organizirana stručna ekskurzija u Nacionalni parlk Uludag koji je udaljen oko 250 km od Istanbula. Put nas je vodio preko novog mosta na Bosporu koji povezuje Evropski i Azijski kontinent. Preko Izmita i Burse stigli smo u Nacionalni park Uludag koji je ujedno i skijaški centar toga dijela Male Azije. Hoteli su smješteni na 1.9,65 m n. v., a najviši vrh se nalazi na 2.505 m. Vrlo je interesantna zonacija vegetacije u Turskoj. Evropski dio Turske je sav obrađen i služi za proizvodnju žita (pšenice) to je ustvari žitnica Turske. Od šumske vegetacije nalazimo samo poneke ostatke šumica iz girupe hrasta kitnjaka. Azijski dio Turske je brdovit i gorovit. Matičnu podlogu tvore stare magmatske stijene kisele reakcije. Uz Mramorno more nalazimo mediteransku vegetaciju i jako puno kultiviranih maslinjaka. Nešto više javlja se šuma hrastova (SI. 2) i pitomog kestena a na nju se odmah nadovezuje zona krimskog crnog bora (Pinus nigra Lipsky) koja tu tvori suvisle fitocenoze. Iznad ovih šuma nadovezuie se Bornmüleriana Mattf.) koja tvori suvislu zonu od 1.000—2.000 m n. v. (SI. 3). 511 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 82 <-- 82 --> PDF |
SI. 1. Učesnici II simpozija o problemima balkanske flore i vegetacije Foto: Đ. Rauš Na prijelazu od borovih prema jelovim šumama nalazi se azijska bukva koja zna biti često pomiješana s kninskim borom i azijskom jelom pa tako te tri vrste tvore jednu stabilnu fitocenozu. U tom dijelu M. Azije (Uludag) azijska jela tvori granicu šumske vegetacije (SI. 4). Iznad nje se razvijaju samo planinske suvati i pašnjaci. Simpozij je uspio u potpunosti, a domaćinima zahvaljujemo na dobroj organizaciji i gostoprimstvu. REFERATI IZ JUGOSLAVIJE Učesnici iz Jugoslavije podnijeli su ukupno´ 45 referata od čega je šumarsku problematiku tretiralo 5 referata. To su: 1. E. Mayer (Ljubljana) und P. Fukarek (Sarajevo): Die Entwicklung und der heutige Stand der floristichen und vegetationskundlichen Erforschung in Jugoslawien. 2. L. Jerković (Sarajevo) and L. Agoston (Sarajevo): The Statistical analysis of the morphological characters of Cyclotella plitvicensis Hust., Frustules (Diatomeae). 3. B. Danis (Sarajevo): The statistical analysis of the morphological characters of Eunotia species, Frustules (Diatomeae). 4. L. Jerković (Sarajevo): The Diatoms of spings in the Karst of Herzegovina (Jugoslavia). 5. S. Džekov (Skopje): Die Gattung Crataegus L. in der SR Mazedonien. 6. A.-Z. Lovrić (Zagreb) and B. Korica (Zagreb): Ecosystems, adaptation, and diversity in coastal Karst. 7. M. Janković (Belgrade) and R. Bogojević (Belgrade): Microclimatic characteristics of some important and herbaceuos communities in Serbia. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 83 <-- 83 --> PDF |
i Nedaleko Istanbula nalazi se hrastova šuma iz grupe kitnjaka. Naziva se »Beogradskom šumom«, jer su na pošumljavanju prvotne Sastojine, početkom XIX stoljeća, radili zarobljenici iz Beograda i Srbije Foto: D. Rauš 8. J. Blaženčić (Belgrade): A contribution to the knowledge of the distribution and ecology of the Chara species in Serbia. 9. T. Wraber (Ljubljana): Vicia terronii (Jen.) Lindb. fil., hitherto neglected species from the V. hirsuta-complex. 10. V. Gaži-Baskova (Zagreb), K. Dubravec (Zagreb) and N. Segulja (Zagreb): Particularity of flora and vegetation of the Island Cres. 11. K Dubravec (Zagreb) and I. Trinajstić (Zagreb): The comparative anatomy of the Eeast Adriatic population of the species Phillyrea angustifolia L. 12. N. Hulina (Zagreb): The flöristic elements in the Turopolje region (Croatia/ Jugoslavia). 13. Z. Blaženčić (Belgrade): Meadow-pasture communities on the serpentine ground in the surroundings of Mitrovo Polje (Serbia). 14. R. Jovanović (Belgrade): The steppe-type communities of the montane pastures (montane steppe) in Serbia. 15. B. Tatić (Belgrade), V. Veljović (Kragujevac), B. Peflković (Belgrade), S. Radotić (Kragujevac) and M. Stefanović (Kragujevac): Lathyreto-Molinietum coeruleae ass. nova — New association of meadow vegetation of the plateau Pester (Serbia). 513 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 84 <-- 84 --> PDF |
SI. 3. Sastojine Bornmiillerove jele (Abies bornrnülleriana Mattf.) na putu od Burse prema Uludagu (Mala Azija) Foto: Đ. Rauš 16. N. Diklić (Belgrade) and V. Nikolić (Belgrade): Einige anatomische und taxonomisch wichtige Unterschiede zwischen Nepeta rtanjensis und Nepeta ernesti- mayeri. 17. V. Gaži-Baskova (Zagreb): A contribution to the knowledge of grassland vegetation of the Mountain Pljesevica. 18. M. Kojić (Zemun): The effect of antropogenous factors on floristic composition and syntaxonomic position of weed vegetation. 19. J. Topic (Zagreb): The hoe weed vegetation of western continental part of Croatia. 20. M. Muratagic (Priština): Endemische und relikte Arten des Bergmassives von Prokleti je und die Möglichkeiten ihres Schutzes unter den Verhältnissen eines Nationalparks. 21. N. Plavšić-Gojković (Zagreb): Seltene, geschützte und endemische Taxa der Natiomalparke Plitwitzer Seen und Paklenica (SR Kroatien, Jugoslawien). 22. L. Zeneli (Priština): Balkan endemics on Koisova Shar-Mountains and their protection. 23. ZI. Pavletić (Zagreb), B. StilinovV- (Zagreb) and Z. Žutić-Maloseja (Zagreb): Characteristics of the flora on the travertine barriers of the lakes of Plitvice in the Jugoslav Karst. 24. B. Korica (Zagreb): Taxonomy, chorology, and ecology of insular Asperulae in Central Dalmatia. 25. A.-Z. Lovrić (Zagreb): Geotectonics, ecozonation, and paleoendemism in W. Balkans. 26. H. Em (Skopje): Der gelbfrüchtige Zürgelbaum (Celtis tournefortii Lam.) in Mazedonien. 27. Zl. Pavletić (Zagreb) and M. Mural i (Skopje): About lichenologic investigations in Jugoslavia. 28. T. Bruhns (Ljubljana): Chromosomal variation in pentaploid Allium neapolitanum from Jugoslavia. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 85 <-- 85 --> PDF |
SI. 4. Granica šumske vegetacije od Bornmiillerove jele na 2.000 m n. v. u predjelu Uludaga — Mala Azija Foto: Đ. Rauš 29. M. Lovka (Ljubljana): Karology of Oroithogalum comosum L. from the Mediterranean region of Jugoslavia. 30. M. Janković (Belgrade) and V. Stevanović (Belgrade): Analysis of the Šara high-mountain flora. 31. R. Lakušić (Sarajevo): Relations between species and community in the flora and vegetation of high mountains. 32. V. Mišić (Belgrade), R. Jovanović (Belgrade), M. Popović (Belgrade), L. Borisavljević (Belgrade) and A. Dinić (Belgrade): The forest communities and montane pastures of the mountains Staira planina in Serbia. 33. N. Šegulja (Zagreb): Some vegetation degradation stages of the north-western part of the Adriatic coast region in Jugoslavia. 34. Đ. Rauš (Zagreb): Die Waldvegetation an der nordwestlichen Grenze der Balkanhalbinsel. 35. L. Ilijanić (Zagreb) and J. Topic (Zagreb): Über den Wasserhaushalt der Steineiche (Quercus ilex) und der Flaumedche (Quercus pubescens) in Südistrien (Kroatien) bei Bodenbewässerung. 36. M. Janković (Belgrade), R. Popović (Belgrade), S. Stefanović (Belgrade) and J. Dimitrijević (Belgrade): Characteristics of the metabolism of some oak and beech forests on the mountain Avala (Jugoslavia). 37. S. Ungar (Zagreb): Pflanzenarten der Balkanhalbinsel die unesere Gärten und Parkanlagen zieren. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 86 <-- 86 --> PDF |
SI. 5. Granica snijega javlja se iznad 2.800 m n. v. no ova slika pokazuje ostatke snijega na 2.500 m na Uludagu (Mala Azija) sredinom jula mjeseca. Inače se tu razvijaju planinske suvati i pašnjaci Foto: D. Rauš 38. V. Stefanović (Sarajevo) and V. Beus (Sarajevo): Die Phytozenose der Zerreiche in den Vegetationsbedingungen Jugoslawiens. 39. S. Matić (Zagreb): Natural regeneration of fir forests in the north western part of the Balkan Peninsula (Gorski Kotar). 40. V. Pulević (Titograd): Genus Crocus L. in flora of Jugoslavia. 41. M. Bedalov (Zagreb): Chromosome numbers and distribution of the Arum species in Jugoslavia. 42. M. Janković (Belgrade) and V. Stevanović (Belgrade): Contribution to the knowledge of the vegetation of Boka Kotorska (Montenegro). 43. Zl. Pavletić (Zagreb): The phytogeographieal analysis of the East Adriatic Rosmarinetums. 44. I. Trinajstić (Zagreb): The Rosmarino-Ericion multiflorae vegetation in the Adriatic coast region of the Balkan Peninsula. 45. M. Janković (Belgrade), J. Blaženeić (Belgrade) and B. Stevanović (Belgrade): Some morpho-ecological characteristics of terrestrial forms of the species Myriophyllum verticillatum L., from Savsko jezero (the Mediterranean type of lake. Dr Đuro Rauš |