DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 59 <-- 59 --> PDF |
VAŽNOST ZAŠTITE ŠUMA NA MOSORU ZA SPLITSKI INDUSTRIJSKI BAZEN N. ŠEGULJA i M. BEDALOV SAŽETAK. Nakon pregleda prirodnih osobina planine Mosor i vegetacije na njoj, autorice konstatiraju progresivni razvoj šumske i ostale vegetacije kao posljedice »zabrane (držanja) koza, smanjenog stočnog fonda, prestanka sječe kao i izmjenjenog načina života čovjeka na tom području«, a što je od velike važnosti za bolju životnu sredinu solinsko-splitskog industrijskog i stambenog bazena, (op) UVOD Za vrijeme kartiranja vegetacije Mosora u toku 1967. i 1968., pružena nam je prilika da bolje upoznamo floru i vegetaciju ovog planinskog masiva. Podaci o biljnom pokrovu ovog područja vrlo su oskudni, što nije slučaj s većinom planina koje se pružaju duž Jadranske obale. Prema dostupnoj nam literaturi, za Mosor je zabilježeno samo nekoliko vrsta (PETTER, 1832; KUŠAN, 1969; HRUŠKA i ŠEGULJA, 1971; BEDALOV, 1973 i 1975; LAKUŠIĆ, 1974). Stoga je bilo interesantno upoznati bolje floru i vegetaciju ovog područja. Padine Mosora gledane s morske strane izgledaju potpuno gole, jer su strmi i izloženi brežuljci pokriveni samo kamenjarskom vegetacijom, međutim veliki dio platoa na Mosoru kao i njegove sjeverne padine pokrivene su šumom. Šumska vegetacija na Mosoru predstavljena je klimazonalnim zajednicama eumediteranskog i submediteranskog područja te mediteransko-montanog pojasa. Iako je vegetacija na Mosoru stoljećima jako utjecala i na niz lokaliteta do krajnjih stadija degradirana ipak se u novije vrijeme zapaža obraštanje terena i progresivni razvoj šume. To ohrabruje i treba sve poduzeti za njen daljnji razvoj i zaštitu. Danas je to naročito važno jer smo sve više svjesni koliko je neophodan zeleni pokrov za normalni život čovjeka u industrijom sve više zagađenim i ugroženim centrima. Stoga vegetacija Mosora, koji se nalazi u neposrednoj blizini Splita, uz onu na Marjanu, igra danas značajnu ulogu a u buduće će još i veću u filtriranju i pročišćavanju zagađenog zraka u ovom području. OPĆI PODACI Planina Mosor nalazi se sjeveroistočno od Splita. Pruža se u dinarskom smjeru od sjeverozapada prema jugoistoku, na površini od oko 200 km2. Najviši vrhovi su Mosor (1330 m/nm) i Ljuto Kame (1340 m/nm). 489 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Prema geološkim podacima (MARINČIĆ, 1974) Mosor je građen od vapnenaca, dolomita i flišnih lapora. Uz geografski položaj i geološku podlogu, klima je jedan od vrlo važnih i značajnih faktora za razvoj biljnog svijeta i čitave vegetacije nekog područja. Prema podacima meteorološke stanice na Mosoru (Klimatski podaci SR Hrvatske 1971), koja se nalazi na nadmorskoj visini od 853 m, vidi se da na Mosoru padne godišnje 1665 mm oborina (tabela 1, si. 1). Najveća količina oborina padne u studenom (253 mm) i prosincu (217 mm). Izrazito mala količina oborina padne u ljetnjim mjesecima srpnju (40 mm) i kolovozu (51 mm). Srednja godišnja temperatura zraka je 10,8 °C. Najtopliji su mjeseci srpanj (20,1 °C) i kolovoz (20,2 °C), dok je najhladniji mjesec siječanj (2,4 *>Ć). Srednja temperatura zraka u doba vegetacijskog perioda na Mosoru (od travnja do rujna) je između 12 i 14 °C, a srednja količina oborina u tom periodu iznosi 600 mm. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God srednjaoborine temp.DC (mm) 24 164 28 133 4,9 III 8,5 133 134 107 17 2 112 201 40 20,2 51 167 104 11,8 172 7,4 253 47 217 10,8 1565 Split srednja temp, °C oborine (mm) 8,0 79 8,2 67 10,4 47 14,3 57 18,9 58 228 51 25,7 33 255 28 217 72 170 77 12,4 H0 1Q0 123 16.2 802 srednja temp. °C oborine (mm) 3,9 105 45 90 7,3 64 11,5 8! ´60 97 196 94 224 56 22,0 48 180 108 129 127 80 154 58 179 1271203 ! Tab. 1. Klimatski podaci za Mosor—Ljuvač, Split i Sinj. Climatic data of Mosor—Ljuvač, Split i Sinj. Iako podaci navedene stanice, s obzirom na nadmorsku visinu (853 m/nm), ne mogu dati pravu sliku klimatskih prilika na Mosoru, jer najviši djelovi ovog masiva, kao što je navedeno su znatno viši, ipak mogu nam poslužiti da dobijemo barem donekle sliku klimatskih prilika ovog područja, pogotovo ako se usporede s podacima Splita i Sinja (tabela 1). Geografski položaj, nadmorska visina, geološka podloga kao i klimatske prilike uvjetovali su razvoj mediteranskog tipa šumske vegetacije i njenih degradacijskih stadija. PRIKAZ VEGETACIJE A. Eumediteranska zona. Vegetacijski klimaks ove zone je šuma crnike (Omo-Quercetum ilicis, HORVATIĆ 1963, 1967 i 1971). Prilikom kartiranja vegetacije na Mosoru utvrđeno je da zajednica Orno-Quercetum ilicis na južnim padinama Mosora dopire do visine 350—400 m/nm. Ona nije na padinama Mosora razvijena u svom tipičnom obliku, već kao garig Erico- Cistetum cretici. Samo neznatne površine na zapadnim padinama Mosora pripadaju garigu drače — Paliuretum adriaticum osyretosum. Zajednica Cisto-Ericetum cretici razvijena je kod mjesta Kučine, Jerkovac i Amižić, kao i na padinama brda Sredivič i Perun, koje se spuštaju prema Žrnovici. Zajednica je razvijena na strmim i kamenitim površinama s plitkim tlom, kao i na zaravnima s debljim naslagama zemlje. Visina i sklop vegetacije je u skladu s prilikama na staništu, pojavljuje se u vidu |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 61 <-- 61 --> PDF |
jako otvorenih sastojina gariga kao i onih koje čine gusti sklop s jakom obraslošću terena. U sastavu ovog gariga dominiraju vrste: Erica verticillata, Cistus creticus, Cistus salviifolius, Erica arborea, Myrtus communis, Spartium juncewn i dr. Na podlozi otvorenih sastojina gariga Cisto-Ericetum cretici, kao i na njegovom degradacijskom stadiju kamenjarskoj zajednici Brachypodio-Trifolietum stellati, sađen je mjestimično alepski bor (Pinus halepensis). Snažan utjecaj čovjeka i životinja na šumu crnike (Orno-Quercetumilicis) i bijelog graba (Carpeinetum orientalis croaticum) favorizirao je razvoj zajednice Paliuretum adriaticum, koja je sastavljena velikim dijelom od bodljikavih vrsta: Paliurus australis, Rhamnus intermedia, Crataegus monogyna, Asparagus acutifolius, zatim Osyris alba, Spartium junceum i niz drugih. Ova zajednica je na zapadnim padinama Mosora, prema Klisu, razvijena u obliku subasocijacije Paliuretum adriaticum osyretosum. B. Submediteranska zona. Na eumediteransku nastavlja se submediteranska zona. Ona je karakterizirana klimazonalnom zajednicom bijelog graba (Carpinetum orientalis croaticum), kojoj pripadaju najveće površine Mosora. Ta zajednica se na ovom području razvija do visine 900 m/nm (negdje čak do 950 m/nm). Njezine sastojine često su vrlo utjecane i jako degradirane MOSOR-LJUVAC (853) 1665 mm [7] °C 30 2 U I! III IV VI VII VIII IX X XI XII SI. 1. Klimadiagram (po Walteru) Mosor—Ljuvač. Fig. 1. Climate diagram (after Walter) of Mosor—Ljuvač. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 62 <-- 62 --> PDF |
(sječom i preintenzivnom pašom), pa predstavljaju više manje otvorene šikare. Glavni i dominantni element u florističkom sastavu bjelograbovih šuma je bijeli grab (Carpinus orientalis) kojeg stoka (uglavnom ovce i koze) stalno brštenjem podržavaju u obliku grma. U svom tipičnom sastavu zajednica Carpinetum orientalis croaticum razvijena je na području Mokrice i na sjevernim padinama Mosora koje se spuštaju prema mjestu Putišić. Na ostalom dijelu Mosora (Peričić staje, Mihanović stan, Plato iznad Kučina, područje Vickove staje i sjeverne padine Mosora od Dugopolja preko Čosića, Smajića i Osoja) razvijena je kao više manje otvorena šikara na položi kamenjarskih zajednica Festuco-Koelerietum splendentis i Stipo-Salvietum officinalis. Asocijaciju Carpinetum orientalis croaticum karakteriziraju vrste: Carpinus orientalis, Acer monspessulanum, Fraxinus ornus, Juniperus oxycedrus, Asparagus acutifolius i dr. Otvorenije sastojine ove zajednice prelaze mjestimično u garig drače Paliuretum adriaticum carpinetosum orientalis, za koju je (uz vrstu Carpinus orientalis) karakteristična i dominantna vrsta Paliurus australis. C. Mediteransko-montani pojas. Vegetacija najviših predjela Mosora pripada klimazonalnoj zajednici crnog graba i šašike (Seslerio-Ostryetum). Ona se u vertikalnom pogledu nadovezuje na bjelograbove šume i čini najviši granični pojas vegetacije mediteranske regije prema eurosibirskoj regiji. Ova zajednica je također na području Mosora jako utjecana, pa je na najvećem dijelu terena razvijena kao otvorena šikara na podlozi kamenjarske zajednice Festuco-Koelerietum splendentis. Zajednica Seslerio-Ostryetum javlja se na Mosoru na visini od 900—950 m/nm. Ova granica uvjetovana je blizinom mora a s tim u vezi i jakim utjecajem toplih struja. Spomenuta zajednica je razvijena oko Korita, Debelog brda, na padinama brda Plišivac, Mokrice, na padinama kote Mosor, te Kose, Kobilja, kao i na Sjevernim padinama brda Botajna prema mjestu Putešić. Na području Mokrice i Botajne razvijene su guste i lijepe sastojine ove šumske vegetacije. Ovu zajednicu karakteriziraju vrste: Ostrya carpinifolia, Sesleria autumnalis, Saturea montana, Carex humilis, Juniperus oxycedrus, Prunus spinosa i dr. Kultura crnog bora. Na gornjoj granici zajednice Carpinetum orientalis croaticum, odnosno na donjoj granici asocijacije Seslerio-Ostryetum, sađen je na Mosoru, na području oko planinarskog doma, crni bor (Pinus nigra). Najstariji nasadi šume crnog bora na Mosoru stari su oko pedeset godina. Crni bor se ovdje, kao i u sličnim ekološkim uvjetima u mediteranskom području i samostalno obnavlja. SINDINAMIKA VEGETACIJE Najveći stepen degradacije doživjela je šumska vegetacija submediteranskog dijela južnih padina Mosora (zajednice Carpinetum orientalis croaticum). Tu je najveći dio ogoljelih površina obrastao kamenjarskom zajednicom Stipo-Salvietum officinalis fades Inula Candida. To je čini se krajnji stadij degradacije kamenjarskog tipa vegetacije. Tome je prvenstveno razlog vjekovima preintenzivno iskorišćivanje vegetacije (sječa šume i preintenzivna paša) ovog od davnine najgušće naseljenog dijela Mosora. Ovome |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 63 <-- 63 --> PDF |
mnogo doprinosi i niz abiotskih faktora kao što su obilne oborine koje padnu često u obliku jakih pljuskova, tvoreći nagle bujice koje sa sobom odnose i onako oskudno tlo. Da je intenzivna paša jedan od primarnih i glavnih uzroka degradacije na području Mosora, potvrđuje i vidni progresivni razvoj svih tipova vegetacije nakon zabrane koza, smanjenog stočnog fonda i prestanka sječe. Tako je alepski bor (Pinus halepensis), na podlozi gariga Erico-Cistetum cretici, postao dominantna vrsta i daje posebni aspekt ovom području. Iako sađen samo mjestimično on se samoniklo proširio i dominira u vegetaciji eumediteranske zone na ovom području. Tome je uvelike pridonio otvoreni sklop vegetacije, pa se Pinus halepensis kao heliofilna vrsta u ovakvim uvjetima klime i staništa sam širi i obnavlja. Isto je tako uočljiv i progresivni razvoj šumske zajednice Carpinetumorientalis croaticum na području platoa Peričić staje i Mihanović stan (zapadni dio Mosora), gdje sada predstavlja guste i neprohodne šumske sa- s toj ine. Progresivni razvoj može se zapaziti i u sastojinama šumske zajednice Seslerio-Ostryetum, naročito na sjevernim padinama Mosora. VAŽNOST ZAŠTITE ŠUMSKOG POKROVA NA MOSORU Vjerujemo da će izmjenjeni način života čovjeka na ovom području i dalje djelovati u pravcu progresivnog razvoja šumske i ostale vegetacije na Mosoru, čijoj zaštiti i daljnjem progresivnom razvoju treba posvetiti svu moguću pažnju. To tim više što sve brži privredni, industrijski kao i tehnološki razvoj splitskog i solinskog bazena uvjetuje sve veću zagađenost ovog područja, a brži i veći priliv stanovništva zahtjeva sve veću potrebu zelenog pokrova. Industrijalizacija (tvornice plastičnih masa, brodogradilište, tvornice cementa, razne mehaničke radionice, promet u luci) i motorizacija veliki su zagađivači zraka. To naročito dolazi do izražaja u sjevernom dijelu Splita i solinskom bazenu, gdje je koncentriran najveći dio industrije. Konfiguracija ovog područja onemogućava jače strujanje zraka, pa vrlo često od dima, prašine i nusprodukata izgaranja nastaje sloj poput oblaka, koji kao gusta maglena kapa visi nad Splitom, Solinom i dijelom Kaštela. To naročito impresivno djeluje gledano s Mosora. Samo jača bura uspijeva da rastjera ove naslage i omogući ovom industrijskom području da slobodno diše. Prema podacima iz literature (JÜRGE, JÄGER i STEUBING, 1970, GRILL i ESTERBAUER, 1972), kao i prema nekim vlastitim istraživanjima, prvo mjesto u zagađenosti zraka u gradskoj sredini zauzimaju sumporni dioksid (SO2), olovo i njegovi spojevi, aktivni klor (Cl—) i niz drugih. Novija istraživanja su pokazala da biljke apsorbiraju ove elemente i njihove spojeve i na taj način služe kao pročišćivači zraka. Istraživanja takve vrste provode se naročito kod nekih vrsta četinjača, koje su kao zimzelene biljke pogodan objekt istraživanja u toku cijele godine. Osim toga, zbog minimalne izmjene tvari u vrijeme prekida vegetacijske sezone, veće je nagomilavanje štetnih spojeva u njihovom tkivu (JÜRGEN, JÄGER i STEUBING, 1970; KÖHM i LÖTSCHERT, 1972; HÄRTEL i GRILL, 1972; GRILL i ESTER |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 64 <-- 64 --> PDF |
BAUER, 1972). Prema istim autorima najveća je koncentracija otrovnih i štetnih sastojaka u zraku (radi atmosferskih prilika) od mjeseca studenog do konca veljače, kada je i vrijeme mirovanja najvećeg dijela vegetacije. Stoga su, čini se, četinjače i druge zimzelene biljke, kao pročišćivači zraka, najznačajniji dio zelenog pokrova u industrijskim centrima i njihovoj okolini. Danas u vrijeme sve intenzivnije borbe za zaštitu čovjekove sredine, trebalo bi i kod nas ovakvim istraživanjima posvetiti više pažnje, iako ohrabruje konstatacija da su istraživanja takve vrste krenula (MEŠTROVIĆ, 1976). Rezultati takvih istraživanja mogli bi poslužiti kao putokaz šumarima, urbanistima i hortikulturcima kod pošumljivanja i ozelenjavanja industrijskih predjela. Vjerujemo da će izmjenjeni način života čovjeka i suvremenije shvaćanje vrijednosti zelenog pokrova, ponukati stanovnike ispod Mosora kao i širu društvenu zajednicu, na sustavniju i organiziraniju zaštitu šume te proširenje šumskog potencijala na Mosoru i na ostalim goletima našeg krša. ZAKLJUČAK Konfiguracija Mosora, njegov geografski položaj, geološka podloga i klimatske prilike uvjetovali su razvoj mediteranskog tipa vegetacije na ovom planinskom masivu. Ova vegetacija je na Mosoru predstavljena klimazonalnim zajednicama Orno-Quercetum ilicis, Carpinetum orientalis croaticum, Seslerio-Ostryetum, kao i njihovim degradacijskim stadijima. U toku ovih istraživanja mogli smo zapaziti da su: zabrana koza, smanjeni stočni fond, prestanak sječe, kao i izmjenjeni način života čovjeka na tom području, djelovali u pravcu progresivnog razvoja šumske i ostale vegetacije. To je vrlo važno i korisno s obzirom na sve brži privredni industrijski i tehnološki razvoj splitskog i solinskog bazena u čijem je zaleđu Mosor. Poznato je da industrijalizacija i motorizacija svakim danom sve više zagađuju atmosferu, a zeleni pokrov apsorbiranjem štetnih sastojaka iz zraka vrši ulogu filtra i na taj način, osim estetskog ugođaja, vrši i vrlo važnu ulogu pročišćavanja zraka. Danas u vrijeme sve intenzivnije borbe za zaštitu čovjekovog okoliša, trebalo bi zaštiti šumskog potencijala kao i ozelenjavanju i pošumljavanju, kako Mosora tako i ostalih goleti našeg krša, posvetiti najveću moguću pažnju. Taj zahtjev postavlja pred naše društvo kako razvoj industrije tako i razvoj turizma, čemu sve više težimo. LITERATURA Be dal o v, M., 1973: Citotaksonomska i horološka istraživanja araceja u Jugoslaviji (disertacija), Zagreb. Bedalov, M., 1975: Cytotaxonomical and phytogeographical investigation of the species Arum italicum Mill, in Jugoslavia, Acta Bot. Croat. 34, 143—150. Grill, Esterbauer , 1972: Wasserlösliche Sulfhydryl-Verbindungen in Gesun den und SOa — geschädigten Fichtennadeln. Tagungsbericht der Gesellschaf ten für Ökologie, Giessen. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Härt e 1, Grill , 1972: Koniferenborken als Indikatoren für Luftverunreinigungen. Tagungsbericht der Gesellschaften, Giessen. H o r v a t i ć, S., 1963: Biljnogeografski položaj i rasčlanjenje našeg Primorja u svjetlu suvremenih fitocenoloških istraživanja. Acta Bot. Croat. 22, 27—81. Horvatić , S., 1967: Fitogeografske značajke i rasčlanjenje Jugoslavije. Analitička flora Jugoslavije I/l, Zagreb. Horvatić , S., 1971: Osnovne vegetacijske jedinice primorskog krša i pitanje njihove pojačane zaštite. »Simpozij o zaštiti prirode u našem kršu«, 109—144, Zagreb. H ruska , K. i Šegulja , N., 1971: Novo nalazište vrste Thymus illyricus Ronn. u Jugoslaviji. Acta Bot. Croat. 30, 127—130. Jürgen, Jäger, H. i Steubing, L., 1970: Fraktionierte Schwefelbestimmung in Pflanzenmaterial zur Beurteilung einer SGvEinwirkung. Angew. Botanik XLIV, 209—221, Giessen. Klimatski podaci SR Hrvatske 1971 (razdoblje od 1948—1960). Köhm, Lötschert, 1972: pH — Wert und S-Gehalt der Borken als Indikator für Luftverunreinigung im urban-industriellen Ökosystem um Frankfurt a. M., Tagungsbericht der Gesellschaften für Ökologie, Giessen. Kušan , F., 1969: Biljni pokrov Biokova. Prirodosl. istr., 37. LaisIUšić, R., 1974: Prirodni sistem populacij´ai virsta roda Bdraiantus DC. Godišnjak biološkog instituta, Sarajevo. M a r i n č i ć, S., 1974: Geološka karta Mosora (mscr.) Zagreb. M e š t r o v i ć, &., 1976: Značaj šumskih kultura na smanjenje zagađenosti okoliša, (u tisku). P e 11 er, F., 1832: Botanischer Wegweiser in der Gegend von Spalato in Dalmatien. Zara. SUMMARY The importance of the wood protection, on the Mosor mountain for the industrial zone of Split The configuration, geographical position, geological substratum and the climate conditioned the development of the mediterranean type of vegetation orn the mountain of Mosor. This vegetation is represented by climax associations Orno-Queroetum iliois, Carpineturn Orientalis oroaticum, SesieriojOstiryetum and their degration stages. During the investigations ist became obvious that prohibition of goat pasture, decreased cattle breeding, stopping of felling and changed mode of human life have been taken effect on the progressive development of wood and other types of vetetatiom on this area. This is very important because of intensive economic, industrial and technological development of Split and Soliin basins situatetd at the foot of Mosor. In addition´ to its estatic feature the green cover also reacts as the air filter, clarifying the cornstanitly more and more polluted air. Nowadays, during the intensive efforts on the environment protection it would be necessary to pay special attention to the protection of the woods and plantations, both on the Mosor mountain and other open areas of our Karst, particularly taking into consideration the development of the industry and tourist traffic. Ovaj rad je referat sa savjeto-Dr NEDELJKA ŠEGULJA, vanja »Uloga šume i šumske ve-Dr MARIJA BEDALOV, getacije u zaštiti čovjekove oko-Prirodoslovno-matematički fakultet, Une u odnosu na Jadransko po-Zavod za botaniku, dručje« održanog 4—6. III 1976. Zagreb, Marulićev trg 20. u Zadru. |