DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 59     <-- 59 -->        PDF

VAŽNOST ZAŠTITE ŠUMA NA MOSORU
ZA SPLITSKI INDUSTRIJSKI BAZEN


N. ŠEGULJA i M. BEDALOV
SAŽETAK. Nakon pregleda prirodnih osobina planine Mosor
i vegetacije na njoj, autorice konstatiraju progresivni razvoj šumske
i ostale vegetacije kao posljedice »zabrane (držanja) koza,
smanjenog stočnog fonda, prestanka sječe kao i izmjenjenog načina
života čovjeka na tom području«, a što je od velike važnosti
za bolju životnu sredinu solinsko-splitskog industrijskog i
stambenog bazena, (op)


UVOD


Za vrijeme kartiranja vegetacije Mosora u toku 1967. i 1968., pružena
nam je prilika da bolje upoznamo floru i vegetaciju ovog planinskog masiva.
Podaci o biljnom pokrovu ovog područja vrlo su oskudni, što nije
slučaj s većinom planina koje se pružaju duž Jadranske obale.


Prema dostupnoj nam literaturi, za Mosor je zabilježeno samo nekoliko
vrsta (PETTER, 1832; KUŠAN, 1969; HRUŠKA i ŠEGULJA, 1971; BEDALOV,
1973 i 1975; LAKUŠIĆ, 1974). Stoga je bilo interesantno upoznati bolje floru
i vegetaciju ovog područja. Padine Mosora gledane s morske strane izgledaju
potpuno gole, jer su strmi i izloženi brežuljci pokriveni samo kamenjarskom
vegetacijom, međutim veliki dio platoa na Mosoru kao i njegove
sjeverne padine pokrivene su šumom. Šumska vegetacija na Mosoru predstavljena
je klimazonalnim zajednicama eumediteranskog i submediteranskog
područja te mediteransko-montanog pojasa.


Iako je vegetacija na Mosoru stoljećima jako utjecala i na niz lokaliteta
do krajnjih stadija degradirana ipak se u novije vrijeme zapaža obraštanje
terena i progresivni razvoj šume. To ohrabruje i treba sve poduzeti
za njen daljnji razvoj i zaštitu. Danas je to naročito važno jer smo sve više
svjesni koliko je neophodan zeleni pokrov za normalni život čovjeka u industrijom
sve više zagađenim i ugroženim centrima. Stoga vegetacija Mosora,
koji se nalazi u neposrednoj blizini Splita, uz onu na Marjanu, igra
danas značajnu ulogu a u buduće će još i veću u filtriranju i pročišćavanju
zagađenog zraka u ovom području.


OPĆI PODACI


Planina Mosor nalazi se sjeveroistočno od Splita. Pruža se u dinarskom
smjeru od sjeverozapada prema jugoistoku, na površini od oko 200 km2.
Najviši vrhovi su Mosor (1330 m/nm) i Ljuto Kame (1340 m/nm).


489




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 60     <-- 60 -->        PDF

Prema geološkim podacima (MARINČIĆ, 1974) Mosor je građen od vapnenaca,
dolomita i flišnih lapora.


Uz geografski položaj i geološku podlogu, klima je jedan od vrlo važnih
i značajnih faktora za razvoj biljnog svijeta i čitave vegetacije nekog područja.
Prema podacima meteorološke stanice na Mosoru (Klimatski podaci
SR Hrvatske 1971), koja se nalazi na nadmorskoj visini od 853 m, vidi se da
na Mosoru padne godišnje 1665 mm oborina (tabela 1, si. 1). Najveća količina
oborina padne u studenom (253 mm) i prosincu (217 mm). Izrazito
mala količina oborina padne u ljetnjim mjesecima srpnju (40 mm) i kolovozu
(51 mm). Srednja godišnja temperatura zraka je 10,8 °C. Najtopliji su
mjeseci srpanj (20,1 °C) i kolovoz (20,2 °C), dok je najhladniji mjesec siječanj
(2,4 *>Ć). Srednja temperatura zraka u doba vegetacijskog perioda na
Mosoru (od travnja do rujna) je između 12 i 14 °C, a srednja količina oborina
u tom periodu iznosi 600 mm.


I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God
srednjaoborine
temp.DC
(mm)
24
164
28
133
4,9
III
8,5
133
134
107
17 2
112
201
40
20,2
51
167
104
11,8
172
7,4
253
47
217
10,8
1565
Split
srednja temp, °C
oborine (mm)
8,0
79
8,2
67
10,4
47
14,3
57
18,9
58
228
51
25,7
33
255
28
217
72
170
77
12,4
H0
1Q0
123
16.2
802
srednja temp. °C
oborine (mm)
3,9
105
45
90
7,3
64
11,5
8!
´60
97
196
94
224
56
22,0
48
180
108
129
127
80
154
58
179
1271203
!


Tab. 1. Klimatski podaci za Mosor—Ljuvač, Split i Sinj.
Climatic data of Mosor—Ljuvač, Split i Sinj.


Iako podaci navedene stanice, s obzirom na nadmorsku visinu (853
m/nm), ne mogu dati pravu sliku klimatskih prilika na Mosoru, jer najviši
djelovi ovog masiva, kao što je navedeno su znatno viši, ipak mogu
nam poslužiti da dobijemo barem donekle sliku klimatskih prilika ovog
područja, pogotovo ako se usporede s podacima Splita i Sinja (tabela 1).


Geografski položaj, nadmorska visina, geološka podloga kao i klimatske
prilike uvjetovali su razvoj mediteranskog tipa šumske vegetacije i njenih
degradacijskih stadija.


PRIKAZ VEGETACIJE


A. Eumediteranska zona. Vegetacijski klimaks ove zone je šuma crnike
(Omo-Quercetum ilicis, HORVATIĆ 1963, 1967 i 1971). Prilikom kartiranja
vegetacije na Mosoru utvrđeno je da zajednica Orno-Quercetum ilicis na
južnim padinama Mosora dopire do visine 350—400 m/nm. Ona nije na padinama
Mosora razvijena u svom tipičnom obliku, već kao garig Erico-
Cistetum cretici. Samo neznatne površine na zapadnim padinama Mosora
pripadaju garigu drače — Paliuretum adriaticum osyretosum.
Zajednica Cisto-Ericetum cretici razvijena je kod mjesta Kučine, Jerkovac
i Amižić, kao i na padinama brda Sredivič i Perun, koje se spuštaju
prema Žrnovici. Zajednica je razvijena na strmim i kamenitim površinama
s plitkim tlom, kao i na zaravnima s debljim naslagama zemlje. Visina i
sklop vegetacije je u skladu s prilikama na staništu, pojavljuje se u vidu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 61     <-- 61 -->        PDF

jako otvorenih sastojina gariga kao i onih koje čine gusti sklop s jakom
obraslošću terena. U sastavu ovog gariga dominiraju vrste: Erica verticillata,
Cistus creticus, Cistus salviifolius, Erica arborea, Myrtus communis, Spartium
juncewn i dr.


Na podlozi otvorenih sastojina gariga Cisto-Ericetum cretici, kao i na
njegovom degradacijskom stadiju kamenjarskoj zajednici Brachypodio-Trifolietum
stellati, sađen je mjestimično alepski bor (Pinus halepensis).


Snažan utjecaj čovjeka i životinja na šumu crnike (Orno-Quercetumilicis) i bijelog graba (Carpeinetum orientalis croaticum) favorizirao je razvoj
zajednice Paliuretum adriaticum, koja je sastavljena velikim dijelom
od bodljikavih vrsta: Paliurus australis, Rhamnus intermedia, Crataegus monogyna,
Asparagus acutifolius, zatim Osyris alba, Spartium junceum i niz
drugih. Ova zajednica je na zapadnim padinama Mosora, prema Klisu, razvijena
u obliku subasocijacije Paliuretum adriaticum osyretosum.


B. Submediteranska zona. Na eumediteransku nastavlja se submediteranska
zona. Ona je karakterizirana klimazonalnom zajednicom bijelog graba
(Carpinetum orientalis croaticum), kojoj pripadaju najveće površine Mosora.
Ta zajednica se na ovom području razvija do visine 900 m/nm (negdje čak
do 950 m/nm). Njezine sastojine često su vrlo utjecane i jako degradirane
MOSOR-LJUVAC (853) 1665 mm


[7]
°C
30


2 U


I! III IV VI VII VIII IX X XI XII


SI. 1. Klimadiagram (po Walteru) Mosor—Ljuvač.
Fig. 1. Climate diagram (after Walter) of Mosor—Ljuvač.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 62     <-- 62 -->        PDF

(sječom i preintenzivnom pašom), pa predstavljaju više manje otvorene šikare.
Glavni i dominantni element u florističkom sastavu bjelograbovih šuma
je bijeli grab (Carpinus orientalis) kojeg stoka (uglavnom ovce i koze) stalno
brštenjem podržavaju u obliku grma.


U svom tipičnom sastavu zajednica Carpinetum orientalis croaticum
razvijena je na području Mokrice i na sjevernim padinama Mosora koje se
spuštaju prema mjestu Putišić. Na ostalom dijelu Mosora (Peričić staje,
Mihanović stan, Plato iznad Kučina, područje Vickove staje i sjeverne padine
Mosora od Dugopolja preko Čosića, Smajića i Osoja) razvijena je kao
više manje otvorena šikara na položi kamenjarskih zajednica Festuco-Koelerietum
splendentis i Stipo-Salvietum officinalis.


Asocijaciju Carpinetum orientalis croaticum karakteriziraju vrste: Carpinus
orientalis, Acer monspessulanum, Fraxinus ornus, Juniperus oxycedrus,
Asparagus acutifolius i dr. Otvorenije sastojine ove zajednice prelaze mjestimično
u garig drače Paliuretum adriaticum carpinetosum orientalis, za
koju je (uz vrstu Carpinus orientalis) karakteristična i dominantna vrsta
Paliurus australis.


C. Mediteransko-montani pojas. Vegetacija najviših predjela Mosora pripada
klimazonalnoj zajednici crnog graba i šašike (Seslerio-Ostryetum). Ona
se u vertikalnom pogledu nadovezuje na bjelograbove šume i čini najviši
granični pojas vegetacije mediteranske regije prema eurosibirskoj regiji.
Ova zajednica je također na području Mosora jako utjecana, pa je na najvećem
dijelu terena razvijena kao otvorena šikara na podlozi kamenjarske
zajednice Festuco-Koelerietum splendentis. Zajednica Seslerio-Ostryetum javlja
se na Mosoru na visini od 900—950 m/nm. Ova granica uvjetovana je
blizinom mora a s tim u vezi i jakim utjecajem toplih struja. Spomenuta
zajednica je razvijena oko Korita, Debelog brda, na padinama brda Plišivac,
Mokrice, na padinama kote Mosor, te Kose, Kobilja, kao i na Sjevernim
padinama brda Botajna prema mjestu Putešić. Na području Mokrice i Botajne
razvijene su guste i lijepe sastojine ove šumske vegetacije. Ovu zajednicu
karakteriziraju vrste: Ostrya carpinifolia, Sesleria autumnalis, Saturea
montana, Carex humilis, Juniperus oxycedrus, Prunus spinosa i dr.
Kultura crnog bora. Na gornjoj granici zajednice Carpinetum orientalis
croaticum, odnosno na donjoj granici asocijacije Seslerio-Ostryetum, sađen
je na Mosoru, na području oko planinarskog doma, crni bor (Pinus nigra).
Najstariji nasadi šume crnog bora na Mosoru stari su oko pedeset godina.
Crni bor se ovdje, kao i u sličnim ekološkim uvjetima u mediteranskom
području i samostalno obnavlja.


SINDINAMIKA VEGETACIJE


Najveći stepen degradacije doživjela je šumska vegetacija submediteranskog
dijela južnih padina Mosora (zajednice Carpinetum orientalis croaticum).
Tu je najveći dio ogoljelih površina obrastao kamenjarskom zajednicom
Stipo-Salvietum officinalis fades Inula Candida. To je čini se krajnji
stadij degradacije kamenjarskog tipa vegetacije. Tome je prvenstveno razlog
vjekovima preintenzivno iskorišćivanje vegetacije (sječa šume i preintenzivna
paša) ovog od davnine najgušće naseljenog dijela Mosora. Ovome




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 63     <-- 63 -->        PDF

mnogo doprinosi i niz abiotskih faktora kao što su obilne oborine koje
padnu često u obliku jakih pljuskova, tvoreći nagle bujice koje sa sobom
odnose i onako oskudno tlo.


Da je intenzivna paša jedan od primarnih i glavnih uzroka degradacije
na području Mosora, potvrđuje i vidni progresivni razvoj svih tipova vegetacije
nakon zabrane koza, smanjenog stočnog fonda i prestanka sječe.


Tako je alepski bor (Pinus halepensis), na podlozi gariga Erico-Cistetum
cretici, postao dominantna vrsta i daje posebni aspekt ovom području. Iako
sađen samo mjestimično on se samoniklo proširio i dominira u vegetaciji
eumediteranske zone na ovom području. Tome je uvelike pridonio otvoreni
sklop vegetacije, pa se Pinus halepensis kao heliofilna vrsta u ovakvim uvjetima
klime i staništa sam širi i obnavlja.


Isto je tako uočljiv i progresivni razvoj šumske zajednice Carpinetumorientalis croaticum na području platoa Peričić staje i Mihanović stan (zapadni
dio Mosora), gdje sada predstavlja guste i neprohodne šumske sa-
s toj ine.


Progresivni razvoj može se zapaziti i u sastojinama šumske zajednice
Seslerio-Ostryetum, naročito na sjevernim padinama Mosora.


VAŽNOST ZAŠTITE ŠUMSKOG POKROVA NA MOSORU


Vjerujemo da će izmjenjeni način života čovjeka na ovom području i
dalje djelovati u pravcu progresivnog razvoja šumske i ostale vegetacije
na Mosoru, čijoj zaštiti i daljnjem progresivnom razvoju treba posvetiti svu
moguću pažnju. To tim više što sve brži privredni, industrijski kao i tehnološki
razvoj splitskog i solinskog bazena uvjetuje sve veću zagađenost
ovog područja, a brži i veći priliv stanovništva zahtjeva sve veću potrebu
zelenog pokrova. Industrijalizacija (tvornice plastičnih masa, brodogradilište,
tvornice cementa, razne mehaničke radionice, promet u luci) i motorizacija
veliki su zagađivači zraka. To naročito dolazi do izražaja u sjevernom
dijelu Splita i solinskom bazenu, gdje je koncentriran najveći dio industrije.
Konfiguracija ovog područja onemogućava jače strujanje zraka, pa
vrlo često od dima, prašine i nusprodukata izgaranja nastaje sloj poput
oblaka, koji kao gusta maglena kapa visi nad Splitom, Solinom i dijelom
Kaštela. To naročito impresivno djeluje gledano s Mosora. Samo jača bura
uspijeva da rastjera ove naslage i omogući ovom industrijskom području
da slobodno diše.


Prema podacima iz literature (JÜRGE, JÄGER i STEUBING, 1970,
GRILL i ESTERBAUER, 1972), kao i prema nekim vlastitim istraživanjima,
prvo mjesto u zagađenosti zraka u gradskoj sredini zauzimaju sumporni
dioksid (SO2), olovo i njegovi spojevi, aktivni klor (Cl—) i niz drugih. Novija
istraživanja su pokazala da biljke apsorbiraju ove elemente i njihove spojeve
i na taj način služe kao pročišćivači zraka. Istraživanja takve vrste
provode se naročito kod nekih vrsta četinjača, koje su kao zimzelene biljke
pogodan objekt istraživanja u toku cijele godine. Osim toga, zbog minimalne
izmjene tvari u vrijeme prekida vegetacijske sezone, veće je nagomilavanje
štetnih spojeva u njihovom tkivu (JÜRGEN, JÄGER i STEUBING, 1970;
KÖHM i LÖTSCHERT, 1972; HÄRTEL i GRILL, 1972; GRILL i ESTER




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 64     <-- 64 -->        PDF

BAUER, 1972). Prema istim autorima najveća je koncentracija otrovnih i
štetnih sastojaka u zraku (radi atmosferskih prilika) od mjeseca studenog
do konca veljače, kada je i vrijeme mirovanja najvećeg dijela vegetacije.
Stoga su, čini se, četinjače i druge zimzelene biljke, kao pročišćivači zraka,
najznačajniji dio zelenog pokrova u industrijskim centrima i njihovoj okolini.
Danas u vrijeme sve intenzivnije borbe za zaštitu čovjekove sredine,
trebalo bi i kod nas ovakvim istraživanjima posvetiti više pažnje, iako
ohrabruje konstatacija da su istraživanja takve vrste krenula (MEŠTROVIĆ,
1976). Rezultati takvih istraživanja mogli bi poslužiti kao putokaz šumarima,
urbanistima i hortikulturcima kod pošumljivanja i ozelenjavanja
industrijskih predjela.


Vjerujemo da će izmjenjeni način života čovjeka i suvremenije shvaćanje
vrijednosti zelenog pokrova, ponukati stanovnike ispod Mosora kao
i širu društvenu zajednicu, na sustavniju i organiziraniju zaštitu šume te
proširenje šumskog potencijala na Mosoru i na ostalim goletima našeg krša.


ZAKLJUČAK


Konfiguracija Mosora, njegov geografski položaj, geološka podloga i
klimatske prilike uvjetovali su razvoj mediteranskog tipa vegetacije na
ovom planinskom masivu. Ova vegetacija je na Mosoru predstavljena klimazonalnim
zajednicama Orno-Quercetum ilicis, Carpinetum orientalis croaticum,
Seslerio-Ostryetum, kao i njihovim degradacijskim stadijima.


U toku ovih istraživanja mogli smo zapaziti da su: zabrana koza, smanjeni
stočni fond, prestanak sječe, kao i izmjenjeni način života čovjeka
na tom području, djelovali u pravcu progresivnog razvoja šumske i ostale
vegetacije.


To je vrlo važno i korisno s obzirom na sve brži privredni industrijski
i tehnološki razvoj splitskog i solinskog bazena u čijem je zaleđu Mosor.
Poznato je da industrijalizacija i motorizacija svakim danom sve više zagađuju
atmosferu, a zeleni pokrov apsorbiranjem štetnih sastojaka iz zraka
vrši ulogu filtra i na taj način, osim estetskog ugođaja, vrši i vrlo važnu
ulogu pročišćavanja zraka.


Danas u vrijeme sve intenzivnije borbe za zaštitu čovjekovog okoliša,
trebalo bi zaštiti šumskog potencijala kao i ozelenjavanju i pošumljavanju,
kako Mosora tako i ostalih goleti našeg krša, posvetiti najveću moguću pažnju.
Taj zahtjev postavlja pred naše društvo kako razvoj industrije tako i
razvoj turizma, čemu sve više težimo.


LITERATURA


Be dal o v, M., 1973: Citotaksonomska i horološka istraživanja araceja u Jugoslaviji
(disertacija), Zagreb.
Bedalov, M., 1975: Cytotaxonomical and phytogeographical investigation of the
species Arum italicum Mill, in Jugoslavia, Acta Bot. Croat. 34, 143—150.


Grill, Esterbauer , 1972: Wasserlösliche Sulfhydryl-Verbindungen in Gesun


den und SOa — geschädigten Fichtennadeln. Tagungsbericht der Gesellschaf


ten für Ökologie, Giessen.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 65     <-- 65 -->        PDF

Härt e 1, Grill , 1972: Koniferenborken als Indikatoren für Luftverunreinigungen.
Tagungsbericht der Gesellschaften, Giessen.
H o r v a t i ć, S., 1963: Biljnogeografski položaj i rasčlanjenje našeg Primorja u
svjetlu suvremenih fitocenoloških istraživanja. Acta Bot. Croat. 22, 27—81.
Horvatić , S., 1967: Fitogeografske značajke i rasčlanjenje Jugoslavije. Analitička
flora Jugoslavije I/l, Zagreb.


Horvatić , S., 1971: Osnovne vegetacijske jedinice primorskog krša i pitanje
njihove pojačane zaštite. »Simpozij o zaštiti prirode u našem kršu«, 109—144,
Zagreb.


H ruska , K. i Šegulja , N., 1971: Novo nalazište vrste Thymus illyricus Ronn.
u Jugoslaviji. Acta Bot. Croat. 30, 127—130.


Jürgen, Jäger, H. i Steubing, L., 1970: Fraktionierte Schwefelbestimmung
in Pflanzenmaterial zur Beurteilung einer SGvEinwirkung. Angew. Botanik
XLIV, 209—221, Giessen.


Klimatski podaci SR Hrvatske 1971 (razdoblje od 1948—1960).
Köhm, Lötschert, 1972: pH — Wert und S-Gehalt der Borken als Indikator
für Luftverunreinigung im urban-industriellen Ökosystem um Frankfurt a. M.,


Tagungsbericht der Gesellschaften für Ökologie, Giessen.
Kušan , F., 1969: Biljni pokrov Biokova. Prirodosl. istr., 37.
LaisIUšić, R., 1974: Prirodni sistem populacij´ai virsta roda Bdraiantus DC.


Godišnjak biološkog instituta, Sarajevo.
M a r i n č i ć, S., 1974: Geološka karta Mosora (mscr.) Zagreb.
M e š t r o v i ć, &., 1976: Značaj šumskih kultura na smanjenje zagađenosti okoliša,


(u tisku).
P e 11 er, F., 1832: Botanischer Wegweiser in der Gegend von Spalato in Dalmatien.
Zara.


SUMMARY


The importance of the wood protection, on the Mosor mountain
for the industrial zone of Split


The configuration, geographical position, geological substratum and the
climate conditioned the development of the mediterranean type of vegetation
orn the mountain of Mosor. This vegetation is represented by climax associations
Orno-Queroetum iliois, Carpineturn Orientalis oroaticum, SesieriojOstiryetum and
their degration stages.


During the investigations ist became obvious that prohibition of goat pasture,
decreased cattle breeding, stopping of felling and changed mode of human life
have been taken effect on the progressive development of wood and other types
of vetetatiom on this area.


This is very important because of intensive economic, industrial and technological
development of Split and Soliin basins situatetd at the foot of Mosor.
In addition´ to its estatic feature the green cover also reacts as the air filter,
clarifying the cornstanitly more and more polluted air.


Nowadays, during the intensive efforts on the environment protection it
would be necessary to pay special attention to the protection of the woods and
plantations, both on the Mosor mountain and other open areas of our Karst,
particularly taking into consideration the development of the industry and
tourist traffic.


Ovaj rad je referat sa savjeto-Dr NEDELJKA ŠEGULJA,
vanja »Uloga šume i šumske ve-Dr MARIJA BEDALOV,
getacije u zaštiti čovjekove oko-Prirodoslovno-matematički fakultet,
Une u odnosu na Jadransko po-Zavod za botaniku,
dručje« održanog 4—6. III 1976. Zagreb, Marulićev trg 20.
u Zadru.