DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Intenzivno gaženje i obrada tla praktično reduciraju sve razlike u infiltracijskoj sposobnosti istraživanih tipova tala unatoč poznatim razlikama u njihovim fizikalnim i drugim svojstvima. Nema sumnje da utvrđene promjene-razlike u infiltracijskoj sposobnosti tala imaju veliki praktični značaj. Smanjenje infiltracijske sposobnosti tla za vodu povećava (pri istim ostalim stanišnim uslovima) intenzitet površinskog oticanja vode i s tim u vezi povećava se i intenzitet erozije tla vodom. Tako uvjetovan proces erozije tala potpomognut je na poljoprivrednim površinama i drugim oborinskim režimom, ovdje izostaje zadržavanje oborina u krošnjama stabala-intercepcija, produžavanje vremena doticanja oborina na tlo i smanjenje energije kapi kiše. U razmatranju dobivenih podataka i njihovoj interpretaciji treba imati pred očima činjenicu da se ovi rezultati odnose na mjerenja provedena u uvjetima vlažnosti tla koja je jednaka ili bliska poljskom vodnom kapacitetu. U ovim uvjetima infiltracijska sposobnost relativno brzo poprima svoju stalnu i minimalnu vrijednost. Razumljivo je stoga što su u ovom radu utvrđene vrijednosti infiltracije općenito niže od vrijednosti koje su za iste tipove tla u uslovima manje vlažnosti (bliska vlažnosti venjenja) dobili ĆIRIĆ (1966) i BURLICA (1972). b) Istraživanja strukture Infiltracijska sposobnost tla za vodu ovisi o nizu njegovih osobina. Prema ranijim istraživanjima istih tipova tala provedenih u šumama Bosne (BURLICA, 1972) infiltracijska sposobnost je u korelacijskoj vezi s mehaničkim sastavom tla, stabilnosti strukturnih agregata, količinom pora određene veličine (zavisno od oblika agregata) i kontinuitetom ove kategorije pora. U ovom se radu predspostavilo da se razlike u infiltracijskoj sposobnosti tla mogu u krajnjem slučaju objasniti i promjenama strukturnog sastava i stabilnosti agregata, kao posljedice različitog načina korištenja zemljišta. Te su se predpostavke i obistinile. Utvrđeni su ovi odnosi: U strukturnom sastavu očuvanog šumskog zemljišta su najmanje zastupljene najsitnije frakcije agregata. S promjerom frakcije raste i njihovo postotno učešće. Frakcija agregata većih od 10 mm, koji predstavljaju na ovim tipovima tala »agregatne druže« (BURLICA, 1972) ima u rendzini očuvanog šumskog zemljišta manje nego u drugim tipovima tala. Smanjenje frakcije agregatnih druza konstatirano je i za poljoprivredna zemljišta. Nasuprot tome utvrđeno je znatno postotno povećanje agregatnih druza na intenzivnije gaženim površinama. Poljoprivredna zemljišta karakterizira povećavanje sitnih agregatnih frakcija u svim istraživanim tipovima tala. Dobiveni podaci za stabilnost strukturnih agregata prema klasifikaciji DE LEENHEER-a i DE BOOTD (1959) pokazuju da se istraživani tipovi tala i načini korištenja zemljišta nalaze u zanimljivom odnosu. Rendzina pod očuvanom šumskom vegetacijom ima izvrsn u stabilnost strukturnih agregata a na poljoprivrednom zemljištu slabu do nezadovoljavajuću . Slični odnosi vrijede i za kambisol. Očuvano šumsko zemljište pokazuje vrl o dobru , a poljoprivredno slab u stabilnost strukturnih agregata. Za luvisole bili smo u prilici uporediti stabilnost strukturnih agre |