DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 131 <-- 131 --> PDF |
DRUŠTVENE VIJESTI NOVI MAGISTRI S PODRUČJA ISKORIŠĆIVANJA ŠUMA TOMISLAV HESKI, dipl. inž. šum. »OVISNOSTI UČINKA I TROŠKOVA PRIJEVOZA KAMIONA S UGRAĐENIM DIZALICAMA O VRSTI CESTE, NOSIVOSTI KAMIONA I SNAGE MOTORA NA RAZLIČITIM UDALJENOSTIMA OD PRIJEVOZA« bila je tema rada Tomislava HESKIJA, dipl. inž. šumarstva, na osnovu koje je 14. travnja 1978. godine odlukom Znanstvenog vijeća Šumarskog fakulteta u Zagrebu promoviran za magistra šumarskih nauka.i Mr Tomislav Heski rodio se u Vrbovskom 13. srpnja 1931. godine, gimnaziju je apsolvirao u Ogulinu, a šumarske nauke u Zagrebu 1956. Po završetku studija odmah se zapošljava u svom rodnom mjestu, u Šumskom gospodarstvu Vrbovsko, koji već duži niz godina rukovodi kao direktor. T. Heski rodio se i odrastao ne samo u jednom izrazito šumskom kraju nego i u kraju u kojem se tako rekuć odvajkada vodi racionalno šumsko gospodarstvo. To posebno vrijedi za šume b. zemljišne zajednice Vrbovsko, koje su ovlaštenioi pretežno živjeli od šume (za razliku od ovlaštenika ZZ Srpske Moravice, koji su znatnim dijelom bili zaposleni na željeznici, jer je, do elektrifikacije pruge, u Sirpskim Moravicama bio jaki željeznički »čvor«). Segregacijom su obje zemljišne zajednice dobile dobre sastojine, te je i od prihoda normalnih etata ostajala znatna svota. Taj višak mogli su ovlaštenici podijeliti između sebe, ali to se nije događalo, nego su ga redovno koristili za infrastrukturu svoga mjesta i područja, za zamjenu drvenih krovova crijepom i si., ali su također ulagali i u šumu, u gradnju izvoznih puteva, cesta. Dakako, da su to bile ceste za kolni promet, ali su trasirane 1) Naslov magistarskog rada glasi: Mogućnosti primjene i ekonomičnost rada kamiona s hidrauličnom dizalicom na prijevozu drvnih sortimenata s obzirom na relaciju prijevoza i nosivosti kamiona. tako, da se većim dijelom mogu koristiti i za kamionski prijevoz (te ceste trasirali su kotarski šumarski referenti, koji su imali i stručnu upravu u šumama zem. zajednica). Tako T. Heski u stvari nastavlja tradiciju svojih očeva i djedova, jer se prije racionalizacije izvoza drva iz šume sastojala u gradnji dobrog izvoznog puta, a danas, pored toga, treba računati i s prijevoznim sredstvom — kamionom. Predmet istraživanja (jer ta i nisu morala biti samo za izradu magistarskog rada) T. Heski je, kako je i uvod no već navedeno, jest ovisnost prijevoz a (izvoza) drva iz šume o vrsti ceste, nosivosti kamiona i snazi motora. Prema tome ostaje da se istraži ekonomičnost, ili neekonomičnost, rekonstrukcija postojećih makadamskih šumski cesta, ili gradnja novih, u kvalitet |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 132 <-- 132 --> PDF |
nije, jer ekonomičnost u gradnju uloženih sredstva ne ovisi samo o troškovima retonstrukoije ili gradnje nego i o masama, koje će se takvom cestom i u određnom vremenu prevoziti.2 Da li je autor računao i s troškovima održavanja šumskih cesta, to iz priloženih »kalkulacija cijena koštanja prijevoza kamionima « nije vidljivo. Doduše, postoji »stavka kalkulacije — cestarina«, ali je to, vjerojatno, doprinos za korištenje javnih cesta. Rezultat i autorovih istraživanja? U prvom redu konstatiramo, da su istraživanja vršena na cestama, koje je autor podijelit) na tri kategorije: prva kategorija su ceste I reda (u konkretnom slučaju cesta Rijeka — Zagreb), droga kategorija su javne ceste II i III reda a treća kategorija šumske makadamske ceste. »Istraživanja su vršena«, citiramo autora, »s četiri vrste kamiona nosivosti 8, 12, 16 i 18 tona te jakosti motora 150 i 230 KS. Svi kamioni su opremljeni hidrauličniim dizalicama za utovar. Prijevoz je vršen na brdskim terenima Vrbovskog područja s padom u smjeru izvoza od približno 600 do 380 metara nadmorske visine«. 2) Smatram, da bi u tu svrhu trebalo´ koristiti, kao što su ovlaštenici poj ediinih zemljišnih zajednica, i dio čistog dohotka kao besikamatou i nepovratnu investiciju. Nepovratnu u čisto računskom smislu, jer će se uložena sredstva vraćati u vidu smanjenih troškova prijevoza i troškova održavanja, kako ceste tako i vozila. Rezultati su orvi: — Učina k prijevoza istom vrstom kamiona na cestama različitih kategorija bio je: na cesti I kategorije veći za 21% od učinka na cesti II reda a za 33°/o nego na cesti III reda; — troša k prijevoza na cesti I reda bio je, u prosjeku, manji za 13´% od troška prijevoza na cesti II reda a za 18°/o nego na cesti III reda; — učinak i trošak su proporcionalni s nosivosti kamiona: s kamionima većih nosivosti postiže se veći učinak, a prema tome i troškovi su manji (na relaciji od 10 km između 13 i 23°/o, dok je snaga motora kamiona bez nekog zakonitog utjecaja u uslovitma terena na kojem su vršena ispitivanja, na kojem nema većih uspona u smjeru izvoza; — obzirom na udaljenost p r i j evoz a utvrđeno je, da je ekonomičniji s kamionima veće nosivosti. Sigurno je da svaki magistarski rad, kao i ovaj, sadrži spoznaje i rezultate o kojima bi trebala biti obavještena cjelokupna stručna javnost. To će biti ostvareno, ako se rezultati saopće ne samo u listu pojedinog gospodarstva, nego i u ŠUMARSKOM LISTU. Zašto ne bi svaki canid. mag. smatrao svojom dužnošću da za Šumarski list pripremi sažetak (3, 4 pa i više stranica)? Time bi u Šumarskom listu bilo i »radova koje pišu i stručnjaci iz privredi e«. Oskar Piškorić GAJO PETROVIĆ, dipl. inž. šum. Na svojoj redovnoj sjednici održanoj dne 26. svibnja 1977. g. Znanstveno vijeće Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prihvatilo je pozitivnu ocjenu magistarske radnje dipl. inž. šum. Gaje Petrovića pod naslovom: »KOMPARATIVNI STUDIJ UČINKA KOD IZVLAČENJA JELOVE OBLOVINE TRAKTORIMA IMT-558, Fe-35 I KONJSKOM VUČOM U GOSPODARSKOJ JEDINICI VIDINA GREDA« i promoviralo ga u aka demski stupanja magistra iz znanstvenog područja iskorišćivanja šume. Mr Gajo Petrović rođen je u Srpskim Moravicama 19. travnja 1927. g. gdje je pohađao i završio u Ogulinu. Diplomirao je na Poljoprivredno Šumarskom fakultetu u Zagrebu 1954. g. Nakon diplomiranja radi kao pripravnik u ŠG »Javornica«, Ogulin i kao upravitelj Šumarije Ogulin do 1957. g. Dužnost upravitelja Šumarije Drežnica obavlja do 1958. god., kada odlazi na dužnost tehničkog direktora Drvne industrije Bosansko Grahovo gdje je do 1960. g. Kao šumarski inspektor Kotara Ogulin radi |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 133 <-- 133 --> PDF |
do 1961. god. kada odlazi za upravitelja Šumarije Novi Vinodolski gdje se i danas nalazi. Njegov bogat stručni rad pretežno u neposrednoj operativi na radnom mjestu upravitelja šumarije rezultirao je zavidnim prosperitetom šumarija kojima je on rukovodio. Svoje dugogodišnje stečeno iskustvo u šumarskoj proizvodnji omogućilo mu je, da uz dopunsko učenje ovlada i postdiplomski studij iz iskorišćivanja šuma. Magistarska radnja mr Petrovića sadrži 64 stranice teksta s 11 odgovarajućih tabela i grafikona te 2 strane izvora domaće i strane literature. U svojoj radnji autor je obradio za praksu neobično važno područje rada, koje proizlazi iz konkretne situacije sada u šumarstvu, kad se u isto vrijeme za vuču drvenih sortimenata koriste još konji i uvađaju traktori raznih tipova. Poseban problem kod ovih pitanja u praksi su predstavljali specifični tereni kraškog područja sa svim fenomenima koji se javljaju, posebno su to vrtače. Još uvijek nedovoljno istraženi učinci na vuči različitim sredstvima ovisno o uvjetima, u ovoj radnji su istraženi i date konkretne veličine normativu za vuču u konkretnim uvjetima sa traktorima i konjima te njihova komparacija. Tom radnjom mr G. Petrović dokazao je, da posjeduje visoka teoretska i praktična znanja i iskustva za postavljanje i rješavanje naučno i stručne pro blematike osobito aktualne za praksu iz područja iskorišćivanja šuma. Ova radnja i u njoj obrađena problematika dragocjen je prilog nauci i praksi u oblasti šumarstva, pa je stoga i jedna pažnje. Inž. Tomislav Heski Vrbovsko |