DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1978 str. 121 <-- 121 --> PDF |
LOHMAN, J. i BENiDOVA, E.: Rozvoj intenzivniho chovu zvefe v oboräch. — Razvoj intenzivnog uzgoja divljači u zvjerinjacima Opisni i analitički dio sadrži rezultate gospodarenja u 36 zvjerinjaka u češkim pokrajinama u posljednjih 10 godina i podrobnu analizu ove djelatnosti u 1973. Opisuje se pregled količina i stanja divljači, pregled programiranih i stvarnih stanja, odnos spolova i udio odstrela iz proljetnih stanja i vrsta, prostranosti čiste plohe zvjerinjaka i površina za ishranu, sastav pokrova, raspoređivanje zvjerinjaka u razrede prema mogućnosti ishrane, potrošnja hranjiva i bodovne vrijednosti ulovljene trofejne divljači. U dijelu prijedloga je naveden prijedlog za jedinstvenu evidenciju gospodarenja u zvjerinjacima i za jedinstveni pristup kod provođenja lovnih istraživanja zvjerinjaka. Daljnji prijedlog se bavi kategorizacijom zvjerinjaka, koji su prema svom zadatku, postizavanim rezultatima i uslovima prehranjivanja raspoređivani u četiri glavne skupine. TESAR, V.: Prve vysletky z vychovy smrkovych tyckovim ovlivnenych imisemi. Prvi rezultati iz uzgoja smrekovih letvenjaka pod utjecajem iinisija. Kod toplinske električne centrale, u pogonu od 1957. godine, osnovane su od 1963. do 1967. komparativne plohe postepene niske prorede u dvije sastojine stare 25 godina na tri pokusna reda. Nakon pet odnosno 10 godina ustanovljeni povoljni rezultati nakon prvog vrlo jakog zahvata — stupanj D (uklonjeno je 25 do 40% G), koji se izravnava sa stupnjem C (10—15% G) i B (3 *V„ GV t. j. trajno sklopljenom sastojinom. U varijanti D snižen je sadržaj slučajnih užitaka i sušenje krošanja se prelazno umanjivalo sve do obnove sklopa. Prirast početne zalihe je bio razmjeran oslobađanju sklopa. Preporučuje se kod stabilizovanog i ne previše jakom imisionom opterećenju intenzivna njega krošnje u slobodnom a s uzgajanjem započeti najkasnije u starosti 25 godina. SOBOTKA, A.: Vliv imisi na tvorbu kofenu s omezenym rüstem u smrku. Utjecaj iinisija na stvaranje korijenja s ograničenim rastom kod smreke. Tokom 16 godina bilo je proučavan utjecaj imisija na stvaranje korijenja s ograničenim rastom kod smreke U Kruš nim gorama, Slavskoj šumi i u susjednim područjima. Utjecaj imisija bio je ustanovljivan iz razlike korijenja, u zrelim sastojinama i u dozrijevanju, u sastojinama intaktnim i s raznim stupnjem oštećenja. Isključene su bile razlike ekoloških i drugih razlika. Osnovne razlike među kratkim korijenjem s ograničenim rastom u oštećenim i neoštećenim sastojinama jesu: Oštećene sastojine imaju plašt od gljiva koji nekada potpuno manjka a Hartigova mrežica je snažnija; korijenovi u simbiozi s Cenococcum graniforme se povlače u oštećenoj sastojim sve do minimalne zastupljenosti. MACHANiCEK, J.: Hodnoceni jakosti lesniho osiva renitgenologiökymi metodami. Vrednovanje kakvoće šumskog sjemena rentgenološkim metodama. Na osnovi opsežnih pokusnih radova koji su istraživali mogućnost upotrebe rentgenske kontrastme metode za određivanje klijavosti sjemenja gospodarski važnog šumSkog drveća, prije svega sjemenja s ograničenom klijavosti, bila je izrađena i provjerena rentgenska kontrastna metoda određivanja klijavosti sjemena jasena. Kao kontrastna tvar u metodi upotirebljena je 30-postotna otopina jodida natrijevog ili kalijevog. Kod aplikacije navedene metode na sjeme ariša, jele, bora, limbe, graba, lipe, bukve i javora metoda se pokazala nezadovoljavajućom, jer sjeme nekih od ovih vrsta imaju nepropustan omot, a kod nekih vrsta se kontrastnom .tvari impregniralo mrtvo i živo tkivo. Pokusima se dokazala upotreba specifične kontrastne tvari za pojedine vrsti sjemena. KADLER, J. i LYSENKO, O.: K otazce vyuziti entomogenich bakterii v komvinaci se subletalnimi dävkami syntetickeho pyrethirinu v boji proti hmyzim škudcum. K pitanju upotrebe entomogenih bakteriia u kombinaciji sa subletalnim dozama sintetičkog piretrina u borbi protiv štetnih kukaca. Eksperimentalno je bilo utvrđeno, da je sporulirajuće bakterije Bacillus thuringiensis i B. cereus moguće miješati a da ne bude ograničena njihova aktivnost s emulzijama sintetičkog piretra oznake Bioresmethrin, koji sadržavaju manje od 0,3 mg djelotvorne tvari/ml. Gramnegativne bakterije Seratio marcescens, Pseudomonas aeruginosa i Levinea amanolica su manje osjetljive na 551 |