DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 92 <-- 92 --> PDF |
SAJAM ŠUMSKE OPREME »ELMIA LOGGING 77« U JÖNKÖPING-u U ŠVEDSKOJ 1. UVOD U zemljama s razvijenim šumarstvom postoji veoma uska suradnja između institucija za istraživanje, proizvođača i korisnika opreme. Ta povezanost se manifestira na cijelom putu od ideje, preko projektiranja, izrade i proučavanja prototipa nekog stroja — sve do njegova šireg uvođenja u praksu. Osim toga institucije za istraživanja izdaju mnoštvo pisanih materijala. Oni obrađuju stručne probleme, koji su šumarskim stručnjacima u praksi dobar oslonac i vodič pri projektiranju i primjeni nove tehnologije ili pri uvođenju nove opreme. Demonstracije i sajmovi samo dopunjuju ta saznanja. Njihova prvenstvena namjena je osiguravanje kontakata između proizvođača opreme i potrošača. U Evropi se održava više specijaliziranih sajmova iz oblasti šumarstva. Među najpoznatije spadaju sajmovi šumske opreme u Miinchenu, Klagenfurtu, Jönköpingu, itd. Na većini tih sajmova izložena oprema odgovara tehnologiji i uvjetima rada zemlje u kojoj se sajam održava. To znači da se u većini slučajeva izlaže oprema namijenjena domaćim kupcima. Zbog toga navedena tri sajma ne izlažu veliki broj istih strojeva. Najviše raznovrsnosti u tom pogledu vidi se na sajmu u Jönköpingu, gdje se prikazuje tehnologija iskorišćivanja četinjača u nizini i prigorju. Ostala dva sajma više obrađuju iskorišćivanje šuma na brdskim terenima. 2. NEKOLIKO ČINJENICA O ŠVEDSKOJ 2.1 Osnovne informacije Švedska ima oko 8 milijuna stanovnika.* U šumarstvu radi oko 1%, a u drvnoj industriji 2—3% stanovnika Švedske. Ukupna površina Švedske je 450.000 km2. Na skicama 1 i 2 prikazali smo podjelu ukupne površine Švedske, kao i značaj koji ta zemlja ima u svjetskim razmjerima. Osnovne podatke o strukturi etata, strukturi vlasništva, učešću posjeda, itd. prikazali smo na grafikonima 3—7. 2.2 Stanje i razvoj tehnologije iskorišćivanja šuma Nagli porast nadnica posljednjih nekoliko desetaka godina, uvjetovao je mehaniziranje radova. Već 40-tih godina počelo je privlačenje drva poljoprivrednim traktorima. U 50-tim godinama uvode se jednoručne motorne pile. Specijalizirani šumski traktori za privlačenje drva pojavljuju se 60-tih godina. Danas se više od 80% drvne mase privlači specijaliziranim šumskim traktorima i to uglavnom ekipažama (forvarder). Na grafikonu 8 prikazali smo stanje i trendove razvoja mehanizacije u šumarstvu Švedske od 1930. do 1980. godine. Na grafikonu 9 prikazali smo brojno stanje šumskih strojeva koji su bili u radu 1975. godine i onih koji se predviđaju uvesti u rad do 1980. godine. * Podaci uzeti iz publikacije Logging in Sweden. 378 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 93 <-- 93 --> PDF |
GRAFIKON 1 RAZDIOBA TLA U ŠVEDSKOJ POLJ. TLA JEZERA ŠUMSKA TLA OSTALA TLA GRAFIKON 2 UDIO ŠVEDSKE U SVJETSKOM ŠUMARSTVU UKUPNA POVRŠINA ŠUMSKA TLA STANOVNIŠTVO PROIZVODNJA: - GRAĐE - CELULOZE IZVOZ : - PLOČE , PAPIR GRAĐE 1 1 - CELULOZE - PLOČE , PAPIR 10 15 20 25 % GRAFIKON 3 STRUKTURA DRVNE ZALIHE PO VRSTAMA DRVEĆA 50 50 40 30 20 10 7o BOR ´SMREKA TVRDO DRVO 1—1 1—— |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 94 <-- 94 --> PDF |
GRAFIKON U GRAFIKON 5 GRAFIKON 6 GRAFIKON 7 70 60 50 UO 30 20 10 % 60 50 40 30 20 10 °/o 60 50 40 30 20 10 7. 60 50 40 30 20 10 7o STRUKTURA SJEČIVE MASE PO VRSTAMA SJEČA — — — PROREDE ČISTA SJEC A STRUKTURA ETAP/ \ PO DEBUINSKIM RAZR EDIMA - L 15 15-25 25 ppfcm) STRUKTURA SJEČIVE MASE PO DRVNIM SORTAMA 1 ´ — TRUPCI CELULOZA OSTALO STRUKTURA VLASNIŠTVA ŠUMSKOG POSJEDA I i FARMERI PODUZEĆA DRZ.VLAS OSTALO |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 95 <-- 95 --> PDF |
GRAFIKON 8 KORIŠTENJE MOTORNIH PILA OBARANJE STROJEVIMA MEHANIZIRANO KRESANJE MEHANIZIRANO PREREZIVANJE PRIVLAČENJE KONJIMA PRIVLAČENJE POLJ. TRAKTORIMA PRIVLAČENJE SPECIJALIZIRANIM ŠUMSKIM TRAKTORIMA MEHANIZIRANO KORANJE NA CESTI MEHANIZIRANO KORANJE NA PILANI PRIJEVOZ MASE RIJEKAMA PRIJEVOZPRIJEVOZ KAMIONIMA ŽELJEZNICOM MEHANIZIRANJE UZGOJNIH RADOVA 1930 1940 19S0 1960 1970 1980 GRAFIKON 9 f975 1980 m STROJ ZA OBARANJE OBARAČ KRESAČ OBARAČ KRESAČ KROJAČ OBARAČ SKIDDER KRESAČ KRESAČ KROJAČ EKIPAŽA SKIDDER SKIDDER SA KLIJEŠTIMA 100 300 500 700 3100 3300 K6M. 2990 200 400 600 3000 3200 3400 Grafikon 8. Trendovi razvoja mehanizacije šumskih radova u Švedskoj 1930—1980. godine Grafikon 9. Brojno stanje šumskih strojeva u radu |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 96 <-- 96 --> PDF |
U iskorišćivanju šuma prevladava sortimentna metoda, koja se koristi u približno 95% slučajeva. Radna operacija kresanje grana predstavljala je veliki problem u švedskim uvjetima, zbog velikog broja grana na stablu. Stoga je kresanje grana najprije mehanizirano. Danas se već i obaranje stabala sve više obavlja strojevima za obaranje (feller). Upotreba motornih pila se napušta. Teško je tvrditi, da je uvođenje strojeva za obaranje rezultat ekonomske nužnosti. Prije bi se moglo reći, da je nedostatak radne snage osnovni razlog uvođenja teških strojeva za obaranje stabala. Način iskorišćivanja šuma koji se najčešće primjenjuje u Švedskoj, mogao bi se ukratko prikazati ovako: Radna operacija Vrsta stroja Obaranje stabla motorna pila ili stroj za obaranje Kresanje PrepiljivanjeSabiranje i slaganje processor Privlačenje sortimenata iz sječine do ceste forvarder Uobičajena dužina izrađenih trupaca iznosi 4 i 5 m, a celuloznog drva 3 m. Te dužine drvnih sortimenata utvrđuje processor automatski. Osim toga, processor slaže celulozno drvo, kako bi se olakšao kasniji utovar tog drva u ekipaže. 2.3 Istraživanje i razvoj iskorišćivanja šuma Švedska je zemlja bogata šumama. Njezino drvo je nekad korišteno kao gorivo u domaćinstvu i u topionicama čelika. Proizvodi iskorišćivanja šuma omogućili su razvoj ostalih grana privrede. Još 30-tih godina ovog stoljeća oko 80% površina šuma obnavljano je prirodnim putem. Danas je šumsko bogatstvo baza veoma razvijene industrije za mehaničku i kemijsku preradu drva. Obnova šuma vrši se umjetnim putem, sadnjom sadnica. Takav brzi razvoj i napredak u korištenju drvne sirovine, rezultat je istraživanja, kome se posvećuje velika pažnja. Prva ozbiljnija istraživanja u cilju poboljšanja tehnike i tehnologije iskorišćivanja šuma, počela su 1938. godine. Danas postoji više istraživačkih jezgri koncentriranih u većim šumskim organizacijama. Znatan istraživački rad obuhvaćen je u Visokoj šumarskoj školi. Vjerojatno najveći praktični rezultati ostvaruju se u trokutu: — Skogsarbeten (Institut za istraživanje iskorišćivanja šuma) — Proizvođači šumske opreme — Korisnici šumarske opreme Pri tom postoje jasna razgraničenja poslova. Nastoji se da se istraživanja obavljaju funkcionalno, a ne radi prestiža. Od razvoja ideje, pa do serijske izrade i primjene nekog stroja, postoji jasno razgraničenje odgovornosti između Skogsarbetena, proizvođači šumske opreme i korisnika te opreme. Osim navedenog, ne treba potcijeniti široku osnovicu malih šumovlasnika praktičara, koji svojom sposobnošću za poboljšanje tehnike i tehnologije sudjeluju u njihovu razvoju. Njihova djelatnost dolazi do posebnog izražaja u poboljšanju postojećih, i konstrukciji novih rješenja kod tzv. »male« (farmerske) opreme. 3. SAJAM U JÖNKÖPINGU Sajam se održava svake druge godine u Jönköpingu (Južna Švedska), pod nazivom ELMIA LOGGING. Na tom tradicionalnom sajmu može se ocijeniti sadašnje stanje i razvojni put tehnologije i opreme u šumarstvu Švedske. |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 97 <-- 97 --> PDF |
Kratka usporedba protekla tri sajma bila bi: — »Elmia 73« pokazala je da sortimentna metoda prevladava u iskorišćivanju šuma u Švedskoj. Zbog toga je i najvažnija oprema na privlačenju bila ekipaža (forvarder). — »Elmia 75« potvrdila je orijentaciju na metode iz 1973. godine. Tada je već bio uočljiv razvoj strojeva za obaranje, kresanje, trupljenje, sabiranje i slaganje te privlačenje (feller processor forvarder). — Osim toga razvijaju se strojevi za iverenje, što će pridonijeti poboljšanja iskorišćivanja drvne mase. — »Elmia Logging 77« prikazala je nove strojeve za vađenje panjeva te adaptirane ekipaže (forvarder) i kamione. Oni čine tehnološku cjelinu za privlačenje drva do ceste i odvoz panjevine do tvornice za preradu. Time je učinjen daljnji važni korak potpunijem iskorišćivanju cijelog stabla. Vađenje panjeva nije uzgojna radnja. Ono pada u iskorišćivanje šuma. To znači, da ono ima puno ekonomsko opravdanje. Osim toga, proizvođači hidrauličnih dizalica pokazali su dva nova rješenja. Jedno rješenje je konstrukcija dizalica velike nosivosti (11 i 13 tona/metara). Takve se dizalice ugrađuju na posebne kamione nosače. Zadaća tih dizalica je utovar velikih kamiona. Ideja nije nova, jer posebnih hidrauličnih dizalica, ali manjeg kapaciteta, ima dosta u šumarstvu. Novost je u tome, da velika dizalica, u optimalnim uvjetima većih stovarišta, znatno smanjuje vrijeme utovara pa može ugroziti već uvedenu i priznatu koncepciju »svako vozilo — svoju dizalicu.« Drugu novinu predstavlja produženje ruke dizalice na 10 i 15 metara, kod već poznatih dizalica od 6 i 7 tona/metara. Takva dizalica se ugrađuje na zglobnu ekipažu (forvarder), a koristi se za privlačenje u proredama. Ekipaža se kreće po vlaki. Pri tom izvlači ručno složene složajeve celuloznog drva iz sječine pomoću duge dizalice. Time se smanjuju troškovi privlačenja, jer otpada primjena drugog sredstva za izvlačenje do vlake, a radnici koji rade na sječi rade racionalnije. — »Elmia Logging 77« održana je od 6—8. V 1977. godine u šumama nedaleko mjesta Jönköping. Do sada uobičajeni način izlaganja opreme na sajmu zamijenjen je demonstracijama rada i primjene opreme u šumi. Oprema koju smo vidjeli mogla bi se podijeliti u dva dijela: a) Mala, laka oprema, namijenjena malim šumo-posjednicima. Tu se radi o priključcima, koji se ugrađuju na poljoprivredne traktore, kao i o specijaliziranim šumskim traktorima manje snage (ispod 70 KS). b) Teška oprema, namijenjena velikim šumo-posjednicima. Tu spadaju veliki specijalizirani strojevi za rad u šumi. 3.1 Mala oprema Gotovo polovinu izloženog prostora zauzimala je mala oprema. Izloženi strojevi i priključci izazvali su veliki interes, što je razumljivo, jer mali privatni vlasnici posjeduju približno 50% švedskih šuma. Interesantno je da tu opremu proizvodi veći broj proizvođača, te da se tu može naći mnoštvo interesantnih detalja te veoma originalnih rješenja. Proizvođači su uglavnom iz Švedske, Danske i Finske. Iz toga dijela bilo bi vrijedno spomenuti: — Priključak za kresanje grana i krojenje oblog drva u prorednim sječama Trima »Stripper« (Danska). Stroj se priključuje na poljoprivredni traktor snage oko 60 KS. Rad je organiziran tako, da se taj »mini processor« kreće po vlaci, prihvaća oborena i privučena stabla, kreše ih, propiljuje i slaže. Budući da se pri tom proizvodi celulozno drvo stroj automatski prepiljuje deblo u komade dužine 3 metra. Taj stroj namijenjen je za četinjače prsnog promjera do najviše 23 cm. 333 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 98 <-- 98 --> PDF |
— Mali traktor za privlačenje i slaganje, sortimenata ili debala u prorednim sječama nizine i brda »Drabant« norveške proizvodnje (vidi sliku 2). Zovu ga i »Čelični konj«, zbog njegovih izvrsnih manevarskih sposobnosti i malih dimenzija. Njegovi osnovni podaci su: motor diesel 18 KS (SAE) težina 980 kg dužina 250 cm, širina 120 cm visina 205 cm Posjeduje vitlo kapaciteta 1200 kg i polugusjenice. Jednostavan je i njime rukuje sjekač. Od izloženih malih ekipaža sa hidrauličnom dizalicom opisat ćemo ekipažu ödbjör n (Švedska) vidi sliku 3. Njezine su osnovne karakteristike: motor: diesel 47 KS din Perkins nosivost: 6 tona dužina: 705 cm, širina 218 cm kotača 6 (svi po potrebi pogonski) hidraulična dizalica cranab 2515 Prvenstveno je namijenjena za privlačenje celuloznog drva u prorednim i čistim sječama. Koristi se i za privlačenje ostalih sortimenata. 384 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 99 <-- 99 --> PDF |
Slika 2. »Drabant« mini traktor za izvlačenje i slaganje drvne mase iz proreda (presnimijeno sa prospekta) i/V: Slika 3. ödböjörn — mala ekipaža za privlačenje u proredama. Prijenos na zadnje kotače (boggie ovjes) obavlja se pomoću lanaca (presnimljeno sa prospekta) |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 100 <-- 100 --> PDF |
Veliku pažnju posjetilaca izazvala je mal a ekipaža , sastavljena od mehaničke dizalice, poljoprivrednog traktora snage 35 KS, i šumske prikolice nosivosti 3,5 tone. Namijenjena je za privlačenje drva u proredama. Ta već odavno poznata i pomalo zaboravljena ekipaža, koja se u sličnoj verziji primjenjujeu nas, u novoj verziji osposobljena je za rad sam o s jedni m čovjetkom. U dosadašnjoj organizaciji rada s tom ekipažom radili su traktorist i pomoćnik. Pomoću jednostavnog posebnog užeta koji traktorist, nosi na leđima, traktorist je u stanju sam upravljati vitlom na udaljenosti do 30 metara (vidi sliku 4). Umjesto kliješta za hvatanje jednog trupca, koristi se posebna naprava, kojom se može obuhvatiti i privući više tanjih komada oblovine odjednom (vidi skicu 1). Slika 4. Leđni uređaj za upravljanje vitlom s povratnim uzetom Skica 1. Naprava za vezanje snopa |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 101 <-- 101 --> PDF |
Obadva navedena uređaja vjerojatno bi se mogla koristiti i pri radu traktora s vitlom. Time bi se mogao pojednostavniti i ubrzati rad, jer bi traktorist obavljao i zadaću pomoćnika. Od radiokontrolirEtnih vitlova, prikazan je već poznati Radiotir (Švedska). Kao novost prikazano je radio kontrolirano vitlo kapaciteta 3 i 5 tona »Trima« (Danska), koje je ugrađeno na poljoprivredni traktor. U cilju bočne stabilizacije dodane su mu hidraulične stabilizacione papuče. Osim spomenute opreme, izloženo je i nekoliko malih pokretnih strojeva za iveranje, koji rade u sječini. Interesantni su i priključci (Scarifer) za razrahljivanje neuređenog šumskog tla pred sadnju. 3.2 Teška oprema U tešku opremu spadaju specijalizirani strojevi za rad u šumi. Ti strojevi obično se proizvode u malim serijama. Oni su robusni, snažni i skupocjeni. Najveći dio te opreme proizvodi slijedećih 5 proizvođača: — Kockums industri — Švedska — Lokomo — Finska — Österbergs fabriks (OSA) — Švedska — Valmet — Finska — Volvo — Švedska Najviše izložaka na sajmu imali su Kockums i OSA. Oni su izložili komplet n e linij e strojev a za obaranje, izradu i privlačenje drva. Svih 5 proizvođača, izložilo je jedan ili više tipova forvardera. Na slici 5 prikazali smo takav stroj. To je zglobna konstrukcija, na čijem je prvom dijelu smještena kabina a na drugom tovarni prostor sa dizalicom. Današnje ekipaže imaju motor jačine 120—180 KS, hidrauličnu dizalicu 5—6 tona/met. i nosivost 10—14 tona. Težina agregata je od 12—14 tona. Slika 5. Forvarder (ekipaža) Kockums 850 (Foto Slabak) |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 102 <-- 102 --> PDF |
Postoje razlike u izvedbama ekipaža. Većina proizvođača primijenila je mehanički pogon. Jedino je OSA ugradila hidrostatični pogon. Kod većine ekipaža osnovna vuča je prednja, a dodatna vuča je na »bogie« ovjesu. Prema tome, svih 6 kotača su po potrebi pogonski. U teškim uvjetima rada (duboki snijeg, blato ili pri radu u brdu) stavljaju se lanci na prednje kotače. Na zadnje kotače stavljaju se polugusjenice. Ekipaža je namijenjena za izvoz (privoženje) trupaca i složenog celuloznog drva od panja ili sa vlake, do ceste. Ekipaža se koristi u nizini i u brdu. Šasija ekipaže služi kao osnovica za nekoliko drugih strojeva i to: — stroj za obaranje (slika 6) — processor (slika 7) — clam bunk skidder (slika 8) Slika 6. Stroj za obaranje (feller) 4. MOGUĆNOSTI PRIMJENE U NAŠIM SUMAMA Razvoj tehnologije u sječi, izradi i privlačenju drva svodi se na uvođenje strojeva za sve dijelove procesa, bez obzira da li je riječ o sortimentnoj, debalnoj ili stablenoj metodi rada. Iskorišćivanje šuma obavlja se tako, da radnik gotovo ne dolazi u priliku da stane nogom na tlo. Navedena tehnološka rješenja teško bi se mogla primijeniti kod nas. Osim već uvedenih velikih zglobnih ekipaža, vjerojatno bi trebalo razmisliti o probnom uvođenju skiddera s kliještima (clam bunk skidder) u dovršnim (čistim) sječama za privlačenje na kratkim udaljenostima, uz uvjet da je moguće prići strojem do panja. Strojevi za obaranje za sada mogu raditi na stablima do 56 cm prsnog promjera, a processori i slična oprema efikasno krešu grane četinjača. Kod debljih grana listača (CLI — 214) u intenzivnim nasadama topola njihov kvalitet rada nije provjeren. Primjena strojeva za obaranje, kao i processora, teško će danas doći u obzir kod listača (plantaže topola) u većem obujmu zbog ekonomskih razloga. Kalkulacije troškova, za intenzivne nasade topola koje smo izradili 1976. godine na području SPP »Slavonska šuma«, pokazuju da je za sada u nas sjekač s motornom pilom na tom poslu znatno jeftiniji. |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 103 <-- 103 --> PDF |
Slika 7. Processor \\ Slika 8. Skider s kliještima |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 104 <-- 104 --> PDF |
5. UMJESTO ZAKLJUČKA Prateći sajmove Elmia 73, 75 i 77. godine vidi se vrlo brzi razvoj tehnologije iskorišćivanja šuma i šumske opreme. Na sajmu »Elmia Logging 77« prikazani su strojevi za obaranje, kresanje, slaganje i privlačenje drva, koji rade lančanim sistemom. Linije strojeva za iveranje te vađenje panjeva otvaraju mogućnost racionalnijeg korištenja drvne mase. Očito, napredak u razvijenim zemljama ide veoma brzo. Njih prati nagli porast cijena svakog stroja. Tako na primjer cijena jedne zglobne ekipaže stoji u nas oko 2,500.000 dinara, dok je ostala teška oprema (processor, veliki strojevi za iveranje itd.) još znatno skuplja. Njihova ekonomična primjena moguća je samo pod uvjetom rada u više smjena, uz solidnu organizaciju i dobar servis. U Skandinaviji se smatra normalnim da zglobna ekipaža godišnje privuče od panja do ceste više od 20.000 ms tehničkog ili celuloznog drva. U Švedskoj na primjer, u jednom poduzeću jedan kamion preveze 70.000 m3 drvne mase godišnje na srednjoj relaciji od 45 km. Sigurno je da je tu prisutna besprijekorna priprema, organizacija rada, servis itd., kao i činjenica da kamion radi u 3 smjene, odnosno 22 sata dnevno. Vjerojatno za takav brzi napredak u tehnologiji i organizaciji Švedska može zahvaliti već spomenutoj uskoj povezanosti između istraživača, proizvođača opreme i korisnika. Razvoj tehnologije u nas ide znatno sporije. Isto tako, organizacija korištenja najskuplje opreme u nemalom broju slučajeva svodi se na rad u jednoj smjeni. Tomu treba dodati i poteškoće oko pravodobne nabave rezervnih dijelova, pogotovo za uvoznu opremu. Zbog toga se dešava da veliki, skupni strojevi ne daju učinak koji bi se morao očekivati. Ako tome dodamo veoma brzi porast nabavnih cijena uvoznih strojeva u posljednjih nekoliko godina (npr. zglobna ekipaža u 1970. godini koštala je 580.000 dinara, a u 1977. godini oko 2,500.000 dinara) nabava takvog velikog stroja donosi sve veći rizik. U ŠPP »SLAVONSKA ŠUMA« u razdoblju 1970—1977. godine, nabavljeno je 13 zglobnih ekipaža. Bez obzira što su se ti strojevi veoma dobro uklopili u postojeću tehnologiju, usporena je nabava novih, jer visoke nabavne cijene ugrožavaju ekonomičan rad. Obzirom na veliko učešće prorednih sječa u godišnjem etatu, kao i s obzirom na stupanj organiziranosti, mogla bi se u većem omjeru primijeniti mala oprema koja bi ponegdje unaprijedila dosadašnji način rada. Želimo li brži razvoj tehnologije iskorišćivanja šuma, bit će potrebno otvarati vlastitu proizvodnju velikih specijaliziranih šumskih strojeva. To će biti moguće ako razvijemo suradnju u trokutu: istraživač-proizvođač opreme-korisnik. LITERATURA Forsegren : Die Leistungen und Unkosten des las Twagen Transportes, Hudiks wall 1977. g. Leskovi ć — Slabak : Prijedlog racionalnije sječe privlačenja i otpreme u intenzivnim nasadama topola, Osijek, 1976. g. Neidhardt : O šumarstvu Švedske, Šum. list 2, 3, 4/1932. g. Skogsarbeten : Logging in Sweden, Stockholm 1975. g. Slabak Miroslav, dipl. inž. šumarstva |