DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 9 <-- 9 --> PDF |
VRIJEME I ZAPALJIVOST GORIVOG MATERIJALA Cjelokupna služba preventivnih prognoza o stupnju opasnosti od požara bazira se na jednoj činjenici, a to je vlažnost gorivog materijala. Sadržina vode u gorivu, pod kojim smatramo u širem smislu riječi svaku organsku tvar — živu ili mrtvu — u tlu, na površini tla ili u zraku, ne ovisi samo o njemu samome već o vremenskim prilikama, kako sadašnjeg trenutka, tako i onih vremenskih stanja, koja su sadašnjem prethodila, pa prema tome kumulacijom tih efekata u prošlosti i sadašnjosti možemo zaključiti o neposrednoj budućnosti. Nama nisu više dovoljni pokazatelji prosječnih vremenskih stanja, već aktuelne vrijednosti određenih meteoroloških elemenata, na temelju kojih stvaramo svoj sud o stupnju zapaljivosti goriva koje već prema svome karakteru ima svoj »indeks zapaljivosti« kod određene sadržine vode. Egzaktna istraživanja su utvrdila da procjenjivanje vlažnosti goriva gledamo kroz prizmu njegove zapaljivosti odnosno mogućnosti prognoziranja stupnja opasnosti od požara nisu objektivno moguća bez poznavanja vrijednosti ostalih meteoroloških elemenata, budući o njihovim međusobnim interakcijama ovisi zapaljivost odnosno vlažnost gorivog materijala. Naime, vlažnost u gorivu ovisi ne samo o količini palih oborina, već također o relativnoj vlažnosti zraka, temperaturi prizemnog sloja zraka, o smjeru i brzini kretanja zraka u makro i mikro smislu (vjetar), te također o vlažnosti tla, mrtvog i živog gorivog materijala. Pored toga razvojni stadiji šumske sastojine (misli se u ovome slučaju na feno-faze) od velike su važnosti, kada se šuma gleda kao gorivi materijal. Svi ti činioci utječu jedan na drugoga jer veća količina oborina uzrokom je većoj sadržini vodene pare u zraku, smanjuje se gubitak vode evapotranspiracijom, dakle umanjuje isušivanje gorivog materijala, djeluje indirektno na temperaturu zraka i tla i raznog gorivog materijala u smislu nepovoljnosti za zapaljivost istoga. S druge strane dugotrajni sušni periodi imaju suprotni učinak, jer u središte pažnje dolazi temperatura zraka (tla, mrtvog gorivog materijala), te su evapotranspiracioni procesi intenzivniji, a relativna vlažnost zraka niska, tako da dolazi u te dane do sve većeg gubitka vlage (vode) u gorivom materijalu i njegovoj podlozi. Pridodamo li tome fenomen vjetra čije se djelovanje reflektira ovisno o smjeru, brzini, učestalosti i trajanju na svim vrijednostima meteoroloških elemenata dobijamo zaokruženu sliku o tome, da je vlažnost gorivog materijala odnosno stupanj opasnosti od požara rezultat kompleksnog djelovanja svih tih faktora. Upravo iz ovih razloga nužno se nameće potreba raspolaganja aktuelnim vrijednostima: — količine oborina, — relativne vlažnosti zraka, — temperature zraka (tla), — vjetra, te — razvojnog stadija vegetacije, ali se mora decidirano reći da ti podaci mogu biti samo tada upotrebivi ukoliko se mjerenja vrše na području za koje se preventivne prognoze daju. To dakle zahtjeva određenu mrežu meteoroloških stanica specijalne namjene. |