DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 88 <-- 88 --> PDF |
IZ STRANOG ŠUMARSTVA JEDNOMJESEČNI STUDIJSKI BORAVAK U ŠUMAMA SSSR U okviru međudržavne Sveučilišne razmjene između Univerziteta u Lenjingradu i Sveučilišta u Zagrebu obavljen je jednomjesečni studijski boravak u SSSR-u po prof, dr Đuri Raušu i mr inž. Slavku Maticu. Tema studijskog boravka bila je: OBNOVA HRASTOVIH ŠUMA U SSSR-u. Naš boravak se odvijao u Katedri za geobotaniku PMF i Biološkom institutu Lenjingradskog Univerziteta i Laboratoriju za eksperimentalnu ekologiju, kao i na njihovim pokusnim stanicama širom SSSR a. Predmet naših istraživanja bio je Quercus robur var. tardissima, tj. kasni hrast lužnjak koji se pokazao otporniji na sadašnja sušenja koja se dešavaju u cijeloj našoj Posavini. Kasni hrast je porijeklom iz SSSR-a pa je bilo korisno proučiti njegove osobine u optimalnim uvjetima. Osim toga sve hrastove šume SSSR-a su nas interesirale jer su to kod nas najvrednije šume, a koje su se počele naglo sušiti i propadati. Surađivali smo s Dr. Tamara K. Goryshina , koja radi na tom problemu u SSSR-u, a posjetila je našu zemlju 1974. godine i održala predavanje o hrastovim šumama SSSR-a. Na Lenjingradskom univerzitetu bili smo raspoređeni na Katedru za geobotaniku PMF koji u svom sastavu ima laboratorij za eksperimentalnu ekologiju. Predstojnik Katedre prof, dr Ilija Hristoforović Bliimentha l bio je direktno zadužen za sastav i provođenje programa našeg studijskog boravka u SSSR-u. Na temelju toga programa upoznati smo sa strukturom i radom slijedećih institucija: 1. Katedrom za geobotaniku PMF Lenjingrad — Laboratorijem za eksperimentalnu ekologiju i Laboratorijem za geobotaniku 2. Botaničkim institutom Akademije nauka SSSR-a — Botaničkim vrtom i staklenicima — Bibliotekom instituta 3. Šumarskim institutom u Lenjingradu 4. Šumarskom Akademijom u Lenjingradu — Katedrom za botaniku — Botaničkim vrtom — Katedrom za uzgajanje šuma — Muzejom Morozova Program je predviđao obilazak terenskih objekata i to: 1. Stacionar »Les na Vorskle« — zaštićena stara hrastova šuma od 1.035 ha na jugu SSSR-a u Belgorodskoj oblasti, a služi kao fakultetsko dobro za izobrazbu studenata Lenjingradskog universiteta; 2. Strelecka stepa — zaštićeni dio stepe od cea 5.000 ha u blizini grada Kurska; 3. Pokusna šumska stanica u Ukrajini kod mjesta Trstenjec; 4. Šume i močvare u okolici Lenjingrada (100 km u krugu); 5. Rezervat Lindološka Rošćina, stara šuma ariša i borova; 6. Parkov i u mjestim a Lomonosov, Stari Petergof, Puškinovo i Lenjingrad; 7. Novgorod, staro sjedište nekadašnje Rusije. 374 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Posebno smo bili primljeni kod akademika Leonida E. Rodin a koji obavlja dužnost predsjednika Biološkog odjela na institutu Akademije nauka SSSR-a, gdje smo u dvosatnom razgovoru razmjenili iskustva u vezi s istraživanjima po međunarodnom biološkom programu i programu »Čovjek i biosfera«. Kontaktirali smo sa slijedećim znanstvenicima: 1. Prof. dr I. Ch. Blümenthai — Leningrad University 2. Prof. dr Leonid E. Rodin — USSR Acad, of Sc. i dr. 3. Dr. Tamara K. Goryshina — Leningrad University 4. Prof, dr Victor S. Ipatov — Biological Institute 5. Dr. Victor P. Botshantzev — Botanical Institute Academy of USSR 6. Stanislav A. Dyrenkov — Leningrad forestry research Institute Stari hrast lužnjak na »sukačevljevoj poljani« u zaštićenom objektu »Les na Vorskle«. Univerzitetski znanstveno-istraživački centar »Les na Vorskle« se nalazi na jugu SSSR-a oko 1500 km južnije od Lenjingrada u Belgorodskoj oblasti uz samu granicu Ukrajine. To je Zakonom zaštićeni kompleks hrastovih šuma u površini od 1035 ha. Njegova zaštita teče još od Petra I tako da je to jedna od najsačuvanijih šumskih površina toga dijela SSSR-a (vidi kartu). Na tom objektu je V. N. Su kace v još 1928. godine postavio svoju teoriju o BIOGEOCENOZI kao profesor na Šumarskoj akademiji u Lenjingradu. Svake godine se na tom objektu izvodi terenska nastava i obavlja znanstveno istraživački rad te se studenti uvode u znanstveni rad. TRAJNE PLOHE, koje je postavio još V. N. Sukačev 1928. godine, stalno se prate i istražuju. Stacionarna istraživanja šuma toga objekta, u vezi s programom MAB »ČOVJEK I BIOSFERA«, obavljena su od 1966. — 1971. godine. U vezi s tim istraživanjima podignut je drveni toranj visok 25 m oko jednog hrasta lužnjaka starog cea 300 godina. U sklopu te sastojine nalazi se i kasni hrast lužnjak no u manjoj primjesi. Rezultati provedenih stacionarnih istraživanja objavljeni su u knjizi: BIOLOŠKA PRODUKTIVNOST I EKOLOŠKI FAKTORI U LESOSTEPNOJ DUBRAVI »Les na Vorskle«, Lenjingrad 1974. Dubrava »Les na Vorskle« ima nadmorsku visinu od oko 135 m, reljef valovit, geološka podloga les, te černozem i smeđe šumsko tlo. Izrađena je geobotanička karta po J. V. Nešatajev u u sistemu dominacije biljaka u sloju prizemnog rašća (Švedska škola) te je izdvojeno oko 200 asocijacija, dok su formacije izdvojene na temelju dominacije u sloju drveća. |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Hrastova — lipova šuma u toj Dubravi ima slijedeći sastav: Quercus robur Tilia cordata Acer pseudoplatanus Ulmus montana Acer campestre Evonymus europaea Pyrus pyraster Aegopodium podagraria Carex pilosu Asarum europeum Polygonatum multiflorum Polygonatum latifolium Pulmonaria obscura Glechoma hirsuta i dr. KARTA NASTAVNO POKUSNOG OBJEKTA „LES NA VORSKLE" STANJE 1976 GOD. MJERILO 1-20000 Klima dubrave »Les na Vorskle« ima ove— srednja godišnja temperatura— srednja siječanjska temperatura— srednja julska temperatura.— apsolutni godišnji minimum— apsolutni godišnji maksimum— srednja godišnja količina oborina— debljina sniježnog pokrivača na polju— debljina sniježnog pokrivača u šumi osobine: 6,0«C — 8,1°C 19,9oC —37,00C 40,0uC 537 mm 20—25 mm 50—60 mm 376 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 91 <-- 91 --> PDF |
Dubravom »Les na Vorskle« kao ZAPOVEDANIM LESOM upravlja samostalna uprava, a cijeli kolektiv se sastoji od: 2 šumarska inženjera 2 poslovođe 5 čuvara šuma i 25 radnika, što je prema našim mjerilima jako puno za površinu od 1.035 ha šuma. Direktor Zapovedanog lesa je inž. S. J. Samiljak . Osim spomenutog objekta posjetili smo i Pokusnu šumsku stanicu u mjestu Trstenjec — Ukrajina. U toj stanici radio je P. S. Pogrebnja k i tu razvio svoju teoriju o Tipologiji ukrajinskih šuma. Naš zadatak da proučimo kasni hrast lužnjak i obnovu hrastovih šuma u SSSR-u obavili smo na objektu »Les na Vorskle« i u Ukrajinskim hrastovim šumama, pa će nam stečena iskustva i uvid u rad znanstvenih i stručnih radnika na polju šumarstva u SSSR-u veoma dobro poslužiti u našem daljnjem radu. Prof. dr Đuro RAUŠ Mr inž. Slavko MATIĆ Katedra za uzgajanje šuma Šumarski fakultet Zagreb, U PRODAJI! 1. Povijest Šumarstva Hrvatske — Zagreb 1976 250.— 2. Spomenica Saveza IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske (1846—1976) — Zagreb 1976 30.— 3. Kauders: Šumarska bibliografija II (1946—1955) . . . 20.— 4. Horvat-Krpan: Drvno-ind. priručnik — Zagreb 1967 g. . . 100.— 5. Šafar: Uzgajanje šuma — Zagreb 1963. g 50.— 6. Savjetovanje: Uloga šuma i šumske vegetacije u zaštiti čovjekove okoline u odnosu na jadransko područje — Zadar 1976. g 5—, 7. Savjetovanje o kršu — Split 1958. g 30.— 8. Kompleksna monografija o Kršu — komplet od 5 knjiga, 96 stručnih referata na 1.400 stranica — obrađena čitava SFRJ — Split 1958. g 100.— 9. Ugrenović: Trsteno-arboretum, Zagreb 1958. g. . . . 30.— 10. Tablice za kubiciranje trupaca — Zagreb 1975. g. . . . 50.— 11. Dnevnik rada — službena knjižica terenskog osoblja . . 35.— 12. Društvena značka Saveza IT šumarstva i drvne industrije . 15.— Narudžbe prima: SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE — ZAGREB, Mažuranićev trg 11 — Telefoni: 444-206 i 449-686 |