DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 84 <-- 84 --> PDF |
ništa i sortimentima — sveden na jedinicu površine (1 ha). Nije dakle obuhvaćen samo onaj dio prirasta što se, putem etata, realizira; to znači da u šumi ostaje još oko 20—25% neposječenog godišnjeg prirasta drvne mase. On služi za proširenu biološku reprodukciju u šumarstvu. Stoga je taj iznos potencijalan u smislu kategorije rente, jer renta rezultira iz robno-novčanih odnosa verificiranih na tržištu, a drvna masa toga dijela prirasta još se ne nalazi na tržištu. Dakle, diferencijalne rente plodnosti i položaja I u šumarstvu, odnosno »dohodak bez rada«, nastaju isključivo iz iskonskih razlika između bonitetnih razreda staništa, vrsta drveća i udaljenosti šumskih sastojina od tržišta. Diferencijalne rente pak plodnosti i položaja II u šumarstvu nastaju iz razlika u količini uloženog, dakle i utrošenog, opredmećenog ili materijaliziranog rada i sredstva u proizvodnji drva na panju (podizanje, uzgajanje, zaštita i uređivanje šumskih sastojina), te od količine utrošenog rada i sredstava za njihovo otvaranje (prometnicama), tehničko melioriranje, odvodnju, tehničku zaštitu (bujice) i si. Cilj svih tih radova je svjesna proizvodnja prirasta drvne mase, koji se — u okviru etata — putem iskorištavanja šuma realizira kao roba na tržištu, te se tako podmiruju potrebe društva na tim proizvodima koje ono (društvo) potražuje i priznaje. Ostavimo zasad pitanje koliki su apsolutni iznosi tih renti i da li ih je moguće razlučiti (I od II). U referatu je istaknuto da su one pomiješane. I polit-ekonomisti u takvim situacijama upotrebljavaju taj izraz. Drugo je opet pitanje kamo će zakonodavac usmjeriti te izračunate iznose i to kako onu I, koja nastaje »bez rada«, tako i onu II, koja je rezultat opredmećenog minulog (a i sadašnjeg) rada radnog kolektiva ili društva kao cjeline. Ustav je odredio zakonodavcu tri mogućnosti, a na njemu je da izabere najpogodniju u određenom momentu i prilikama. Drugi je pak referat o rentama u šumarstvu bio referat prof, dra Z. Potočića pod naslovom »Renta u šumskoj proizvodnji« (Izvori, utvrđivanje, privredna funkcija i privredno-političke dileme u vezi raspodjele rente od korištenja šuma)«. Na strani 11. tog referata autor ističe: Dvije su osnovne grane proizvodnj e (podvukao U. G.) u šumarstvu: eksploatacija šuma (koja je, historijski gledano, prva nastala) i uzgajanje šuma (koje se počelo primjenjivati kao stalniji sistem rada tek prije kojih 200 godina). Iz dosadašnjih razmatranja potpuno nam je jasan višak vrijednosti koji se postiže u eksploataciji šuma: sastoji se iz profita od sredstava koja su bila uložena u eksploataciju šuma i iz postignute rente ili (šumske takse), koja se u graničnom slučaju sastoji samo od apsolutne rente, a u svim povoljnijim položajima još i od diferencijalne rente položaja, odnosno monopolskih renta. Renta, odnosno šumsk a taks a (podcrtao U. G.), samo je dio viška vrijednosti iznad profitne stope, a rezultat je uloženog rada u eksploataciji šuma«. Na stranici 10. istog referata autor piše: »Držimo da je iz naprijed izloženog jasno vidljivo kako je rentu u šumskoj proizvodnji lako izračunati, lakš e neg o i u jednoj drugoj djelatnosti (podvukao U. G.). Osim toga ta renta živi u stvarnosti, u širokoj je ´upotrebi´ opipljiva je, i zaista je teško shvatljivo da se ne nalazi nigdje u udžbenicima političke ekonomije, odnosno da je teoretičari političke ekonomije uopće i ne poznaju.« Poznato je piscu ovih redaka da nije u svakom slučaju dopustivo vađenje pojedinih pasusa (citata) iz konteksta cijelog napisa, a pogotovu ne onda kada ti pasusi ne mogu stajati sami za sebe. Međutim, kako se u navedenim citatima apodiktički iznose neki vitalni pojmovi i problemi struke, to je na njih nužno osvrnuti se pa i uz riziko da se povrijede određena pravila pisanja i javnog istupanja. Neosporna je činjenica, koju autor iznosi, da je jedna od dvije osnovne grane proizvodnje u šumarstvu uzgajanje šuma, koje »kao stalniji sistem rada« datira od prije 200 godina. Poznato je iz političke ekonomije da je proizvodnja proces svjesnog i organiziranog djelovanja čovjeka na prirodu (predmete rada) pomoću sredstava za proizvodnju sa svrhom stvaranja materijalnih dobara za dh-ektno ili indirektno podmirenje njegovih potreba. 370 |