DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 79 <-- 79 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI STO GODINA »ZEMLJOZNANSTVA« MIJE KIŠPATIĆA Poznati naš i istaknuti mineralog, petrograf, sveučilišni profesor i član JAZU, Mij o Kišpatić , napisao je 1877. godine udžbenik pedologije: »ZEMLJOZNANSTVO OBZIROM NA ŠUMARSTVO I GOSPODARSTVO«. U želji da se obilježi stota godišnjica ovog udžbenika, Zavod za pedologiju Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu, zatim Društvo za proučavanje zemljišta SR Hrvatske, tj. Komisija za genezu, kartografiju i klasifikaciju zemljišta u Zagrebu, kao i Viša poljoprivredna škola u Križevcima, organizirali su Znanstveni skup od 6. — 7. III. 1978. godine u Križevcima. Pokrovitelj skupa bio je rektor zagrebačkog Sveučilišta, akademik profesor dr Drago Grdenić. U okviru programa rada ovoga skupa otvorena je izložba udužbenika i priručnika iz pedologije koji su objavljeni u periodu od 1877. do 1977. godine. Učesnici skupa i posjetioci imali su tada prilike da pregledaju knjigu »ZEMLJOZNANSTVO « Mije Kišpatića, kao i knjige i priručnike naših uvaženih profesora A. Stebuta, M. Gračanina i drugih. Poslije otvorenja izložbe izvršena je promocija monografije »TLA SLAVONIJE I BARANJE« koju su napisali profesor A. Škorić i saradnici. U prostorijama Skupštine općine Križevci, ovaj je naučni skup pozdravio akademik, rektor i pokrovitelj skupa, profesor dr Drago Grdenić. Poslije pozdrava, učesnici su saslušali predsjednika Skupštine općine Križevci, druga Marijana Erhatića. Uvodnu riječ o jubileju dao je prorektor Sveučilišta u Zagrebu profesor dr Ars o Škorić . Tim povodom profesor Škorić je veoma iscrpno i interesantno prikazao značaj, vrijednosti i sadržaj knjige Mije Kišpatića. Istovremeno, profesor Škorić je istakao izvanredno Kišpatićevo poznavanje, ne samo mineralogije i petrologije, kao njegove uže specijalnosti, već i dobro poznavanje karakteristika različitih zemljišta. U programu drugog dijela ovo naučnog skupa održani su referati sa temama iz predmeta, odnosno, iz savremene problematike KOMISIJE ZA GENEZU, KLASIFIKACIJU I KARTOGRAFIJU ZEMLJIŠTA. Tako su G. Antonovi ć iŽ. Vi da ček referirali o osnovnim principima procjene zemljišnog prostora, kao i načina klasifikacije zemljišnog prostora prema novom internacionalnom sistemu procjene. Sadržaj referata akademika profesora M. Ć i r i ć a »PALEOPEDOGENI ELEMENTI U ZEMLJIŠTIMA JUGOSLAVIJE I NJIHOV TAKSONOMSKI ZNAČAJ«, odnosio se na razmatranja o reliktnim (autohtonim, alohtoniim i kriptoreliktnim zemljištinama i o slojevitim poligenetičkim zemljištima. U referatu su prikazana zemljišta sa reliktnim pedogenim elementima i utjecajem reliktnih kora trošenja M savremenu pedogenezu. Autor je također prikazao probleme klasifikacije zemljišta, jer paleogeni znakovi u zemljištu, koji nisu rijetki, ukazuju na nesklad između svojstva zemljišta i savremenih procesa u njima. Ove pojave narušavaju tako teorijske osnove genetičke klasifikacije. Stoga one upućuju na traženje novih osnova klasifikacije, na numeričku, koordinatnu ili konstitucionu klasifikaciju. Ostajući, međutim, na genetičkim osnovama klasifikacije zemljišta, potrebno je ipak, kako navodi autor, naći rješenje i za probleme koje uzrokuju ovi paleopedogeni znakovi. Srodnu materiju obrađuje i referat V. J a k š i ć : »PALEOPEDOLOGIJA, STANJE I RAZVOJ U SVIJETU I KOD NAS I PERSPEKTIVE DALJNJEG RAZVOJA U JUGOSLAVIJI«. 365 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Kao predstavnik pedološkog društva iz Skopja, prisustovao je akademik i profesor Gj. Filipovski. On je referirao o mineraloškom sastavu glin e nekih zemljišta Makedonije. O svim referatima raspravljalo je iscrpno, na kraju drugog dijela programa rada ovoga skupa. Ovom prilikom, učesnici skupa posebno su razmatrali proble m udžbe nik a iz pedologije u reformiranom visokom školstvu. U vezi toga referirao je docent Č. Bu r lic a iz Sarajeva. Poslije datog prikaza i analize sadržaja pedoloških praktikuma u svim našim univerzitetskim centrima, prikazane su današnje potrebe u priručničkoj i udžbeničkoj literaturni. Isto tako, razmatran je prijedlog novih sadržaja obzirom na potrebe specijalista za zemljište i specijalista za biljnu proizvodnju, te obzirom na stepen studija. Nakon korisnih mišljenja i predloga svih učesnika skupa, doneseni su odgovarajući zaključci. Time je završen rad ovog naučnog skupa. Najzad, učesnici skupa imali su prilike da obiđu Muzej poljoprivrednog školstva, praktikuma, pokusnih površina i prostorija Više poljoprivredne škole u Križevcima. Također, učesnici su pregledali Gradski muzej i druge znamenitosti grada Križevci. Dr Mirjana KALINIĆ »Iako Šumarski list nije jedino glasilo koje je prertosilo razvoj pedološke misli, ipak se na njegovim stranicama već od prvih brujeva mogu naći znanstvena dostignuća u tloznanstvu i spoznaja o našim tlima, naročito onim koja služe ili su pp svojoj prfirodi n\amij´enjeria šumskoj proizvodnji. I upravo izlaskom iz tiska priiog broja Šumarskog lista (1. siječnja 1877) bilježimo pojavu, rriože se reći, prve naše pedologije nü hrvatskom jeziku, M. KIŠPATIČ: ´Zemljoznanstvo obzirom na šumarstvo i gospodarstvo´, Zagreb, 1977, — namijenjene slušačima Gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcima. « (POVIJEST ŠUMARSTVA HRVATSKE 1846—1976 kroz stranice Šumarskog lista, Zagreb, 1976. — str. 47) |