DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 5     <-- 5 -->        PDF

METEOROLOGIJA KAO INTERGRALNI DIO ORGANIZACI/E
ZAŠTITE ŠUMA OD POŽARA


ž. CINDRIĆ


SAŽETAK. U uvodnom dijelu ukazuje se na sve veću učestalost
požara na priobalnom području, te na dosadašnja nastojanja i savjetovanje
u odnosu na protupožarnu zaštitu šuma. Kao osnovni
problem članka navodi potrebu uključivanja hidrometerološke
službe u kompleksnu djelatnost u toj oblasti. Pri tome naglašava
prvenstveni značaj osnivanja posebne službe za prognoziranje
stupnja opasnosti nastanka požara. Dalje prikazuje komponente
koje utječu na zapaljivost materijala u šumama i to: količina oborina,
temperatura zraka i tla, vlažnost zraka, te mrtvog i živog
biljnog pokrivača i smjer i brzina vjetra, kao i njihove međusobne
utjecaje. Na temelju tih komponenata kao i drugih (orografija,
karakter biljnog pokrova, stanje vegetacije, naseljenost područja
itd.) utvrđuju se »klimatska požarna područja«. Na kraju
autor podvlači potrebu poznavanja »klime požara« prilikom gašenja
i lokaliziranja požafa*


Posljednjih godina šumski požari nemilice smanjuju ionako više nego
skroman fond šuma na priobalnom području. Svake smo godine svjedoci većeg
broja šumskih požara, koji se sad s većim, a sad s manjim intenzitetom
pojavljuju na našem priobalnom području od Istre do Crnogorskog primorja.
Osjeća se nužna potreba organizirane akcije u borbi protiv šumskih požara,
koja bi obuhvatila i sinhronizirala sve one faktore, koji mogu doprinjeti smanjenju
broja požara i veličinu nanesenih šteta.


U tome smislu održano je niz savjetovanja, neka kompleksnija (Split
1974), neka parcijalna, međutim sve to nije do danas, unatoč donesenim zaključcima,
rezultiralo u stvaranju jedne stalne organizacije zaštite šuma od
požara, koja bi djelovala permanentno i sinhronizirano, a zadatak bi joj bio
»kako sprečiti pojavu požara, kako ga što prije otkriti i što brže ugasiti«.


Upravo ovakovo stanje stvari nužno nalaže, da se iskoristi svaka mogućnost,
da se krene u organiziranu akciju, pa sam ponukan time koristeći ovo
glasilo našao za shodno, da iznesem neke osnovne informacije o udjelu meteorologije
u zaštiti šuma od požara.


* Autor: Željko Cindrić, dipl. inž. — agrometeorolog — Republički hidrometeorološki
Zavod, Zagreb, Grič br. 3.


291




ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 6     <-- 6 -->        PDF

<


or
<


o


0


o


o


:*


3
>ai


UJ


l/l


_J Ol* _
>


Dl


3


-l 0_


W

53


o tu
2 < zee 3z l/l


W,5


o
fM l/l


i/i g


o


UJ


SS a


J O
o


a: i i l/l
-2.


, — O


i/i <


M
UJ


Z UJ


l/l


-U -i


—*


o čc
o <
2


2 N


1


UJ


or
o


o


UJ
tu


*


>l/l
O i/i 3


<


O > i« S<
UJ Iz z < < Qi/i <


^ —* r* r» gs


p--. o


m a:


2t/> o a. Q-ess


ELATIVNAVLAŽNC


MRTVO GORIVO
SADRŽINA VODE




ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Osnovna i glavna uloga meteorologije u toj oblasti je preventivnog karaktera,
dakle glavna svrha i namjena je spriječiti da do
požar a uopć e n e dođe , odnosno pravovremeno upozoriti na mogućnost
njegove pojave.


Postoji čitav niz faktora (uzroka), koji stvaraju uslove za mogućnost pojave
požara, od kojih je čitav niz relativno stalnog (trajnog) karaktera, dok
je stanovit broj tih faktora varijabilan — promjenljiv.


Bez sumnje je da je jedan od presudnih faktora koji uslovljava mogućnost
pojave požara »klimatološko-vremenski faktor«, koji po svome karakteru
nestalan i vrlo promjenljiv, ali je neprestano u središtu pažnje budući su
vladajuće vremenske prilike od prvorazrednog značenja prilikom procjenjivanja
uslova za mogućnost pojave požara, njegovog daljnjeg širenja ili bolje
rečeno od vremenskih prilika ovisiti će uveliko hoće li ili može li do požara
uopće doći.


SL 2.


Već je sam karakter šumskog vegetacijskog pokrivača indikator većih ili
manjih povoljnosti zapaljivosti istoga (četinjače — listopadno drveće), pa ako
znamo da su šumsko-vegetacijska područja rezultat i vladajućih klimatskih
prilika na stanovitom području nameće se sam po sebi zaključak da prvi
ozbiljni koraci u organiziranju protupožarne zaštite, prvenstveno preventive
moraju krenuti s toga aspekta, što stavlja u prvi plan suradnju šumara i
meteorologa, a zatim svih onih faktora kojima je zadatak da našim šumama
požari nanesu što manju štetu.




ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Prvi zajednički zadatak bile bi prema tome regionalna podjela
naših šumskih površina po njihovom sastavu u smislu šumskih vrsta, njihovom
horizontalnom i vertikalnom rasprostiranju, njihovom karakteruznačenju u uzgojno-gospodarskom smislu, gledajući to s aspekta starosti šumskih
sastojina, njihove gustoće, visine i sastava, te njihove rekreativno-
turističke uloge. Paralelno s time nužno je izraditi klimatsku podlog
u za to područje pri čemu treba detaljno razraditi sve one klimatske pokazatelje
nužno potrebne za rasuđivanje, u kojim je područjima opasnost za
pojavu požara veća ili manja. Na taj način dolazimo do pojma »požarni h
klimatskih područja« što predstavlja bazu za daljnje operativno
djelovanje, a da pri tome ne zaboravimo voditi računa o mezo-mikro reljefu
(konfiguracija terena — područja), što je neobično važno prilikom rasuđivanja
o mogućnosti izbijanja požara, njegovog širenja odnosno mogućnosti uspješnog
gašenja i lokalizacije.


ORGANIZACIJA HIDROMETEOROLOŠKE SLUŽBE


ZA PROGNOZU STUPNJA OPASNOSTI OD ŠUMSKIH POŽARA


METEOR. STANICE


SPECUAL.ŠUMSKE
HMZ SLUŽBE


METEOR. STANICE


PODRUČNI
ISTRAŽIVAČKI
CENTAR


SLUŽBA


PROGNOZE HMZ


PROGNOZA


STUPNJA


OPASNOSTI


ŠTAMPA VATROGASNA ŠUMSKO


RADIO SLUŽBA GOSPODARSTVO
TELEVIZIJA


SL. 3




ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 9     <-- 9 -->        PDF

VRIJEME I ZAPALJIVOST GORIVOG MATERIJALA


Cjelokupna služba preventivnih prognoza o stupnju opasnosti od požara
bazira se na jednoj činjenici, a to je vlažnost gorivog materijala.


Sadržina vode u gorivu, pod kojim smatramo u širem smislu riječi svaku
organsku tvar — živu ili mrtvu — u tlu, na površini tla ili u zraku, ne ovisi
samo o njemu samome već o vremenskim prilikama, kako sadašnjeg trenutka,
tako i onih vremenskih stanja, koja su sadašnjem prethodila, pa prema tome
kumulacijom tih efekata u prošlosti i sadašnjosti možemo zaključiti o neposrednoj
budućnosti. Nama nisu više dovoljni pokazatelji prosječnih vremenskih
stanja, već aktuelne vrijednosti određenih meteoroloških elemenata, na
temelju kojih stvaramo svoj sud o stupnju zapaljivosti goriva koje već prema
svome karakteru ima svoj »indeks zapaljivosti« kod određene sadržine vode.


Egzaktna istraživanja su utvrdila da procjenjivanje vlažnosti goriva gledamo
kroz prizmu njegove zapaljivosti odnosno mogućnosti prognoziranja
stupnja opasnosti od požara nisu objektivno moguća bez poznavanja vrijednosti
ostalih meteoroloških elemenata, budući o njihovim međusobnim interakcijama
ovisi zapaljivost odnosno vlažnost gorivog materijala. Naime, vlažnost
u gorivu ovisi ne samo o količini palih oborina, već također o relativnoj
vlažnosti zraka, temperaturi prizemnog sloja zraka, o smjeru i brzini kretanja
zraka u makro i mikro smislu (vjetar), te također o vlažnosti tla, mrtvog
i živog gorivog materijala. Pored toga razvojni stadiji šumske sastojine (misli
se u ovome slučaju na feno-faze) od velike su važnosti, kada se šuma gleda
kao gorivi materijal.


Svi ti činioci utječu jedan na drugoga jer veća količina oborina uzrokom
je većoj sadržini vodene pare u zraku, smanjuje se gubitak vode evapotranspiracijom,
dakle umanjuje isušivanje gorivog materijala, djeluje indirektno na
temperaturu zraka i tla i raznog gorivog materijala u smislu nepovoljnosti
za zapaljivost istoga. S druge strane dugotrajni sušni periodi imaju suprotni
učinak, jer u središte pažnje dolazi temperatura zraka (tla, mrtvog gorivog
materijala), te su evapotranspiracioni procesi intenzivniji, a relativna vlažnost
zraka niska, tako da dolazi u te dane do sve većeg gubitka vlage (vode) u
gorivom materijalu i njegovoj podlozi. Pridodamo li tome fenomen vjetra čije
se djelovanje reflektira ovisno o smjeru, brzini, učestalosti i trajanju na
svim vrijednostima meteoroloških elemenata dobijamo zaokruženu sliku o
tome, da je vlažnost gorivog materijala odnosno stupanj opasnosti od požara
rezultat kompleksnog djelovanja svih tih faktora.


Upravo iz ovih razloga nužno se nameće potreba raspolaganja aktuelnim
vrijednostima:


— količine oborina,
— relativne vlažnosti zraka,
— temperature zraka (tla),
— vjetra, te
— razvojnog stadija vegetacije, ali se mora decidirano reći da ti podaci
mogu biti samo tada upotrebivi ukoliko se mjerenja vrše na području za koje
se preventivne prognoze daju. To dakle zahtjeva određenu mrežu meteoroloških
stanica specijalne namjene.


ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Svakog dana izračunava se na temelju vrijednosti meteoroloških elemenata,
poznavajući indeks zapaljivosti goriva, stupanj opasnosti od pojave
požara za svako »požarno-klimatološko područje« posebno. Putem sredstava
informacija obavještava se centar za protupožarnu zaštitu o realnim mogućnostima
pojave požara kako bi se putem sredstava informacija upozorila javnost
o pojačanim mjerama opreznosti kako za stanovništvo, tako i za službu
otkrivanja i gašenja požara.


Postoji čitav niz metoda kojima je svrha i cilj što točnije prognoziranje
stupnja opasnosti od požara, međutim sve one se baziraju na vrijednostima
spomenutih meteoroloških elemenata i stupnjeve opasnosti izražavaju u vidu
raznih numeričkih pokazatelja.


Nužno je napomenuti, da uloga meteorologa nije iscrpljena isključivo
davanjem preventivnih prognoza o stupnju opasnosti od požara, već je prisustvo
meteorologa potrebno i za vrijeme dok požar bjesni i dok traju napori
za njegovo što brže gašenje i lokalizaciju. Naime, čim je neki požar većih
razmjera to su promjene i međuodnosi u vrijednostima meteoroloških elemenata
izrazitije, dolazi do promjene temperature zraka (tla, gorivog materijala),
sadržine vodene pare u zraku, do promjene gibanja zraka u prizemnom
sloju, kako u smislu smjera, tako i njegove brzine, te do pojave turbulencije,
jednom riječi govorimo o »klim i požara « odnosno »vremenskim
stanjima« u mikro-mezo smislu za vrijeme trajanja požara na nekom području,
što opet uvelike ovisi o orografiji i karakteru same šumske površine zahvaćene
požarom. Poznavajući sve te elemente akcija gašenja požara biti će
najoptimalnije usmjerena.


U vrijeme trajanja požara i njegovog gašenja hidrometeorološka služba
treba da sudjeluje u tome procesu »snimanjem klime požara«, kako bi akcija
gašenja bila što uspješnija.


Bez svake je sumnje, da postoji nužnost uklapanja meteorologije odnosno
hidrometeorološke službe u protupožarnu zaštitu.


Nažalost moramo konstatirati, da je kod nas danas sva pažnja usredotočena
na problem gašenja nastalih požara, dok je preventiva još uvijek nedovoljno
definirana i shvaćena, iako upravo na području zaštite šuma od
požara u svijetu se njoj posvećuje puna pažnja.


Na kraju rezimirati ćemo svrhu i korist organizirane službe za
prognozu stupnja opasnosti od požara:


1. Pravovremeno upozoravanje na stupanj požarne opasnosti za svako
»požarno klimatsko područje«;
2. objektivno saznanje, da ne postoji neposredna opasnost nastanka požara,
omogućuje korištenje ljudstva i opreme i za druge svrhe i područja,
na koji način dolazi do znatnog smanjenja troškova;
3. snimanje »klime požara« dovodi do sigurnijeg i efikasnijeg gašenja
požara i njegove lokalizacije;
4. za postizanje što boljih rezultata u protupožarnoj zaštiti šuma potrebna
je čvrsta i stalna suradnja šumara i meteorologa naročito u oblasti preventive.


ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 11     <-- 11 -->        PDF

LITERATURA


1.
Cindrić , Ž.: Sistem i organizacija meteorološke prognoze za potreoe tijela
za zaštitu šuma od požara — Zagreb, 1973.
2.
Cindrić , Ž.: Preventivne prognoze stupnja opasnosti od šumskih požara,
Simpozij Meteorologija-gospodarstvo, Ljubljana, 1974, Društvo meteorologov
Slovenije, Razprave, pos. štev. 1975, str. 261—268.
3.
Cindrić , Ž.: Klima istočne jadranske obale, biljni pokrivač i učestalost
šumskih požara — Tehničko savjetovanje o šumskim požarima mediteranskog
područja. 9—18. V 1977 — Francuska.
4.
Crome r O. P.: Weather and forest fire behavior quarterly, Boston, 1954,
National.
5.
Countryman, C. M., F o s b e r g, M. A., Rodhermal, R. C, Schroed
e r, M. J.: Firewether and fire behaviour in the 1966 »Loop fire«, fire technology,
May 1968, str. 126—141, Boston.
6.
Deeming, J. E., Lancaster, J. W.: National fire danger rating system,
fire, 1971/2, str. 4—8.
7.
Fischer, C. W., Hardy, E. C: Fire — Weather Observers Handbock, USDA
Forest service. 1972.
8.
G a 1 k a, S.: Oslona lesnictwa, Gazeta Obserwatora, PIHM, Warszawa, 1956,
Nr. 11.
9.
Geiger , R.: Neue Unterlagen für eine Waldbrandbekämpfung. II Teil —
Witterungsbedingungen für Waldgrossbrände.
10.
Kurbacki , N. P.: Tehnika i taktika gašenja šumskih požara, VSJ, Biblioteka
»Protivpožarna zaštita, Beograd, 1966, prijevod.
11.
Me Arthur , A. G.: Fire danger rating systems, FAO UNESCO Technical
consultation on forest fires in the mediteranean region — 9—18. V 1977 —
France.
12.
Niestierow , W. G.: Goriwost lesa i metody jeje opriedielenja — Moskwa,
1949.
13.
Reneuve , P.: Les methodes d´evaluation des dangers d´incendie forestier
en Amerique du Nord, Revue forestiere francais, Nancy Nr. 6, 1950.
14.
Svorcek , A. J.: 50 years of fire weather service, Fire, 1965/2, str. 8—9.
15.
Tham s von, J. C: Zur Meteorologie der Waldbrände, »Leben und Umwelt«,
1953, Nr. 5.
16.
Tikkala , W. R.: Technology transfer — a process for improving fire management
in North America FAO/UNESCO technical consultation on forest
fires in the Mediterranean region, France, 9—18. V 1977; Š. list 1—3/78.
17.
Vajda , Z.: Zaštita šuma, Zagreb, 1965.
18.
Wilson , C. C: Protecting conifer plantations against fire in the Mediterraemean
region, FAO/UNESCO Technical consultation on forest fire in the mediterraenean
region, 9—18. V 1977, France.
19.
Ž u n k o, O. - C i n d r i ć, Ž.: Tehničko savjetovanje o protupožarnoj zaštiti šuma
na mediteranskom području, Francuska 9—18. V 1977, Zasreb 1977, str.
1—55.
20.
Žunko , O.: Protupožarna zaštita šuma, Šumarski institut Jastrebarsko, Radovi,
God. 1976, br. 27.
SUMMARY


Meteorology as an integral part of the organization of forest protection
against fire


In the article are discussed the necessity and need for including the hydrometeorological
service in the general efforts for protecting forests against fire.
This is manifested in the formation and determination of »fire climatic regions«.
Further on the influence of the corresponding parameters significative of the
origin and spreading of forest fires are described, as wel as a need for meteorologists
to take part on the occasion of extinguishing of forest fires for the
purpose of checking the »climate of fire«.