DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 5 <-- 5 --> PDF |
METEOROLOGIJA KAO INTERGRALNI DIO ORGANIZACI/E ZAŠTITE ŠUMA OD POŽARA ž. CINDRIĆ SAŽETAK. U uvodnom dijelu ukazuje se na sve veću učestalost požara na priobalnom području, te na dosadašnja nastojanja i savjetovanje u odnosu na protupožarnu zaštitu šuma. Kao osnovni problem članka navodi potrebu uključivanja hidrometerološke službe u kompleksnu djelatnost u toj oblasti. Pri tome naglašava prvenstveni značaj osnivanja posebne službe za prognoziranje stupnja opasnosti nastanka požara. Dalje prikazuje komponente koje utječu na zapaljivost materijala u šumama i to: količina oborina, temperatura zraka i tla, vlažnost zraka, te mrtvog i živog biljnog pokrivača i smjer i brzina vjetra, kao i njihove međusobne utjecaje. Na temelju tih komponenata kao i drugih (orografija, karakter biljnog pokrova, stanje vegetacije, naseljenost područja itd.) utvrđuju se »klimatska požarna područja«. Na kraju autor podvlači potrebu poznavanja »klime požara« prilikom gašenja i lokaliziranja požafa* Posljednjih godina šumski požari nemilice smanjuju ionako više nego skroman fond šuma na priobalnom području. Svake smo godine svjedoci većeg broja šumskih požara, koji se sad s većim, a sad s manjim intenzitetom pojavljuju na našem priobalnom području od Istre do Crnogorskog primorja. Osjeća se nužna potreba organizirane akcije u borbi protiv šumskih požara, koja bi obuhvatila i sinhronizirala sve one faktore, koji mogu doprinjeti smanjenju broja požara i veličinu nanesenih šteta. U tome smislu održano je niz savjetovanja, neka kompleksnija (Split 1974), neka parcijalna, međutim sve to nije do danas, unatoč donesenim zaključcima, rezultiralo u stvaranju jedne stalne organizacije zaštite šuma od požara, koja bi djelovala permanentno i sinhronizirano, a zadatak bi joj bio »kako sprečiti pojavu požara, kako ga što prije otkriti i što brže ugasiti«. Upravo ovakovo stanje stvari nužno nalaže, da se iskoristi svaka mogućnost, da se krene u organiziranu akciju, pa sam ponukan time koristeći ovo glasilo našao za shodno, da iznesem neke osnovne informacije o udjelu meteorologije u zaštiti šuma od požara. * Autor: Željko Cindrić, dipl. inž. — agrometeorolog — Republički hidrometeorološki Zavod, Zagreb, Grič br. 3. 291 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 6 <-- 6 --> PDF |
< or < o 0 o o :* 3 >ai UJ l/l _J Ol* _ > Dl 3 -l 0_ W 53 o tu 2 < zee 3z l/l W,5 o fM l/l i/i g o UJ SS a J O o a: i i l/l -2. , — O i/i < M UJ Z UJ l/l -U -i —* o čc o < 2 2 N 1 UJ or o o UJ tu * >l/l O i/i 3 < O > i« S< UJ Iz z < < Qi/i < ^ —* r* r» gs p--. o m a: 2t/> o a. Q-ess ELATIVNAVLAŽNC MRTVO GORIVO SADRŽINA VODE |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Osnovna i glavna uloga meteorologije u toj oblasti je preventivnog karaktera, dakle glavna svrha i namjena je spriječiti da do požar a uopć e n e dođe , odnosno pravovremeno upozoriti na mogućnost njegove pojave. Postoji čitav niz faktora (uzroka), koji stvaraju uslove za mogućnost pojave požara, od kojih je čitav niz relativno stalnog (trajnog) karaktera, dok je stanovit broj tih faktora varijabilan — promjenljiv. Bez sumnje je da je jedan od presudnih faktora koji uslovljava mogućnost pojave požara »klimatološko-vremenski faktor«, koji po svome karakteru nestalan i vrlo promjenljiv, ali je neprestano u središtu pažnje budući su vladajuće vremenske prilike od prvorazrednog značenja prilikom procjenjivanja uslova za mogućnost pojave požara, njegovog daljnjeg širenja ili bolje rečeno od vremenskih prilika ovisiti će uveliko hoće li ili može li do požara uopće doći. SL 2. Već je sam karakter šumskog vegetacijskog pokrivača indikator većih ili manjih povoljnosti zapaljivosti istoga (četinjače — listopadno drveće), pa ako znamo da su šumsko-vegetacijska područja rezultat i vladajućih klimatskih prilika na stanovitom području nameće se sam po sebi zaključak da prvi ozbiljni koraci u organiziranju protupožarne zaštite, prvenstveno preventive moraju krenuti s toga aspekta, što stavlja u prvi plan suradnju šumara i meteorologa, a zatim svih onih faktora kojima je zadatak da našim šumama požari nanesu što manju štetu. |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Prvi zajednički zadatak bile bi prema tome regionalna podjela naših šumskih površina po njihovom sastavu u smislu šumskih vrsta, njihovom horizontalnom i vertikalnom rasprostiranju, njihovom karakteruznačenju u uzgojno-gospodarskom smislu, gledajući to s aspekta starosti šumskih sastojina, njihove gustoće, visine i sastava, te njihove rekreativno- turističke uloge. Paralelno s time nužno je izraditi klimatsku podlog u za to područje pri čemu treba detaljno razraditi sve one klimatske pokazatelje nužno potrebne za rasuđivanje, u kojim je područjima opasnost za pojavu požara veća ili manja. Na taj način dolazimo do pojma »požarni h klimatskih područja« što predstavlja bazu za daljnje operativno djelovanje, a da pri tome ne zaboravimo voditi računa o mezo-mikro reljefu (konfiguracija terena — područja), što je neobično važno prilikom rasuđivanja o mogućnosti izbijanja požara, njegovog širenja odnosno mogućnosti uspješnog gašenja i lokalizacije. ORGANIZACIJA HIDROMETEOROLOŠKE SLUŽBE ZA PROGNOZU STUPNJA OPASNOSTI OD ŠUMSKIH POŽARA METEOR. STANICE SPECUAL.ŠUMSKE HMZ SLUŽBE METEOR. STANICE PODRUČNI ISTRAŽIVAČKI CENTAR SLUŽBA PROGNOZE HMZ PROGNOZA STUPNJA OPASNOSTI ŠTAMPA VATROGASNA ŠUMSKO RADIO SLUŽBA GOSPODARSTVO TELEVIZIJA SL. 3 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 9 <-- 9 --> PDF |
VRIJEME I ZAPALJIVOST GORIVOG MATERIJALA Cjelokupna služba preventivnih prognoza o stupnju opasnosti od požara bazira se na jednoj činjenici, a to je vlažnost gorivog materijala. Sadržina vode u gorivu, pod kojim smatramo u širem smislu riječi svaku organsku tvar — živu ili mrtvu — u tlu, na površini tla ili u zraku, ne ovisi samo o njemu samome već o vremenskim prilikama, kako sadašnjeg trenutka, tako i onih vremenskih stanja, koja su sadašnjem prethodila, pa prema tome kumulacijom tih efekata u prošlosti i sadašnjosti možemo zaključiti o neposrednoj budućnosti. Nama nisu više dovoljni pokazatelji prosječnih vremenskih stanja, već aktuelne vrijednosti određenih meteoroloških elemenata, na temelju kojih stvaramo svoj sud o stupnju zapaljivosti goriva koje već prema svome karakteru ima svoj »indeks zapaljivosti« kod određene sadržine vode. Egzaktna istraživanja su utvrdila da procjenjivanje vlažnosti goriva gledamo kroz prizmu njegove zapaljivosti odnosno mogućnosti prognoziranja stupnja opasnosti od požara nisu objektivno moguća bez poznavanja vrijednosti ostalih meteoroloških elemenata, budući o njihovim međusobnim interakcijama ovisi zapaljivost odnosno vlažnost gorivog materijala. Naime, vlažnost u gorivu ovisi ne samo o količini palih oborina, već također o relativnoj vlažnosti zraka, temperaturi prizemnog sloja zraka, o smjeru i brzini kretanja zraka u makro i mikro smislu (vjetar), te također o vlažnosti tla, mrtvog i živog gorivog materijala. Pored toga razvojni stadiji šumske sastojine (misli se u ovome slučaju na feno-faze) od velike su važnosti, kada se šuma gleda kao gorivi materijal. Svi ti činioci utječu jedan na drugoga jer veća količina oborina uzrokom je većoj sadržini vodene pare u zraku, smanjuje se gubitak vode evapotranspiracijom, dakle umanjuje isušivanje gorivog materijala, djeluje indirektno na temperaturu zraka i tla i raznog gorivog materijala u smislu nepovoljnosti za zapaljivost istoga. S druge strane dugotrajni sušni periodi imaju suprotni učinak, jer u središte pažnje dolazi temperatura zraka (tla, mrtvog gorivog materijala), te su evapotranspiracioni procesi intenzivniji, a relativna vlažnost zraka niska, tako da dolazi u te dane do sve većeg gubitka vlage (vode) u gorivom materijalu i njegovoj podlozi. Pridodamo li tome fenomen vjetra čije se djelovanje reflektira ovisno o smjeru, brzini, učestalosti i trajanju na svim vrijednostima meteoroloških elemenata dobijamo zaokruženu sliku o tome, da je vlažnost gorivog materijala odnosno stupanj opasnosti od požara rezultat kompleksnog djelovanja svih tih faktora. Upravo iz ovih razloga nužno se nameće potreba raspolaganja aktuelnim vrijednostima: — količine oborina, — relativne vlažnosti zraka, — temperature zraka (tla), — vjetra, te — razvojnog stadija vegetacije, ali se mora decidirano reći da ti podaci mogu biti samo tada upotrebivi ukoliko se mjerenja vrše na području za koje se preventivne prognoze daju. To dakle zahtjeva određenu mrežu meteoroloških stanica specijalne namjene. |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Svakog dana izračunava se na temelju vrijednosti meteoroloških elemenata, poznavajući indeks zapaljivosti goriva, stupanj opasnosti od pojave požara za svako »požarno-klimatološko područje« posebno. Putem sredstava informacija obavještava se centar za protupožarnu zaštitu o realnim mogućnostima pojave požara kako bi se putem sredstava informacija upozorila javnost o pojačanim mjerama opreznosti kako za stanovništvo, tako i za službu otkrivanja i gašenja požara. Postoji čitav niz metoda kojima je svrha i cilj što točnije prognoziranje stupnja opasnosti od požara, međutim sve one se baziraju na vrijednostima spomenutih meteoroloških elemenata i stupnjeve opasnosti izražavaju u vidu raznih numeričkih pokazatelja. Nužno je napomenuti, da uloga meteorologa nije iscrpljena isključivo davanjem preventivnih prognoza o stupnju opasnosti od požara, već je prisustvo meteorologa potrebno i za vrijeme dok požar bjesni i dok traju napori za njegovo što brže gašenje i lokalizaciju. Naime, čim je neki požar većih razmjera to su promjene i međuodnosi u vrijednostima meteoroloških elemenata izrazitije, dolazi do promjene temperature zraka (tla, gorivog materijala), sadržine vodene pare u zraku, do promjene gibanja zraka u prizemnom sloju, kako u smislu smjera, tako i njegove brzine, te do pojave turbulencije, jednom riječi govorimo o »klim i požara « odnosno »vremenskim stanjima« u mikro-mezo smislu za vrijeme trajanja požara na nekom području, što opet uvelike ovisi o orografiji i karakteru same šumske površine zahvaćene požarom. Poznavajući sve te elemente akcija gašenja požara biti će najoptimalnije usmjerena. U vrijeme trajanja požara i njegovog gašenja hidrometeorološka služba treba da sudjeluje u tome procesu »snimanjem klime požara«, kako bi akcija gašenja bila što uspješnija. Bez svake je sumnje, da postoji nužnost uklapanja meteorologije odnosno hidrometeorološke službe u protupožarnu zaštitu. Nažalost moramo konstatirati, da je kod nas danas sva pažnja usredotočena na problem gašenja nastalih požara, dok je preventiva još uvijek nedovoljno definirana i shvaćena, iako upravo na području zaštite šuma od požara u svijetu se njoj posvećuje puna pažnja. Na kraju rezimirati ćemo svrhu i korist organizirane službe za prognozu stupnja opasnosti od požara: 1. Pravovremeno upozoravanje na stupanj požarne opasnosti za svako »požarno klimatsko područje«; 2. objektivno saznanje, da ne postoji neposredna opasnost nastanka požara, omogućuje korištenje ljudstva i opreme i za druge svrhe i područja, na koji način dolazi do znatnog smanjenja troškova; 3. snimanje »klime požara« dovodi do sigurnijeg i efikasnijeg gašenja požara i njegove lokalizacije; 4. za postizanje što boljih rezultata u protupožarnoj zaštiti šuma potrebna je čvrsta i stalna suradnja šumara i meteorologa naročito u oblasti preventive. |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 11 <-- 11 --> PDF |
LITERATURA 1. Cindrić , Ž.: Sistem i organizacija meteorološke prognoze za potreoe tijela za zaštitu šuma od požara — Zagreb, 1973. 2. Cindrić , Ž.: Preventivne prognoze stupnja opasnosti od šumskih požara, Simpozij Meteorologija-gospodarstvo, Ljubljana, 1974, Društvo meteorologov Slovenije, Razprave, pos. štev. 1975, str. 261—268. 3. Cindrić , Ž.: Klima istočne jadranske obale, biljni pokrivač i učestalost šumskih požara — Tehničko savjetovanje o šumskim požarima mediteranskog područja. 9—18. V 1977 — Francuska. 4. Crome r O. P.: Weather and forest fire behavior quarterly, Boston, 1954, National. 5. Countryman, C. M., F o s b e r g, M. A., Rodhermal, R. C, Schroed e r, M. J.: Firewether and fire behaviour in the 1966 »Loop fire«, fire technology, May 1968, str. 126—141, Boston. 6. Deeming, J. E., Lancaster, J. W.: National fire danger rating system, fire, 1971/2, str. 4—8. 7. Fischer, C. W., Hardy, E. C: Fire — Weather Observers Handbock, USDA Forest service. 1972. 8. G a 1 k a, S.: Oslona lesnictwa, Gazeta Obserwatora, PIHM, Warszawa, 1956, Nr. 11. 9. Geiger , R.: Neue Unterlagen für eine Waldbrandbekämpfung. II Teil — Witterungsbedingungen für Waldgrossbrände. 10. Kurbacki , N. P.: Tehnika i taktika gašenja šumskih požara, VSJ, Biblioteka »Protivpožarna zaštita, Beograd, 1966, prijevod. 11. Me Arthur , A. G.: Fire danger rating systems, FAO UNESCO Technical consultation on forest fires in the mediteranean region — 9—18. V 1977 — France. 12. Niestierow , W. G.: Goriwost lesa i metody jeje opriedielenja — Moskwa, 1949. 13. Reneuve , P.: Les methodes d´evaluation des dangers d´incendie forestier en Amerique du Nord, Revue forestiere francais, Nancy Nr. 6, 1950. 14. Svorcek , A. J.: 50 years of fire weather service, Fire, 1965/2, str. 8—9. 15. Tham s von, J. C: Zur Meteorologie der Waldbrände, »Leben und Umwelt«, 1953, Nr. 5. 16. Tikkala , W. R.: Technology transfer — a process for improving fire management in North America FAO/UNESCO technical consultation on forest fires in the Mediterranean region, France, 9—18. V 1977; Š. list 1—3/78. 17. Vajda , Z.: Zaštita šuma, Zagreb, 1965. 18. Wilson , C. C: Protecting conifer plantations against fire in the Mediterraemean region, FAO/UNESCO Technical consultation on forest fire in the mediterraenean region, 9—18. V 1977, France. 19. Ž u n k o, O. - C i n d r i ć, Ž.: Tehničko savjetovanje o protupožarnoj zaštiti šuma na mediteranskom području, Francuska 9—18. V 1977, Zasreb 1977, str. 1—55. 20. Žunko , O.: Protupožarna zaštita šuma, Šumarski institut Jastrebarsko, Radovi, God. 1976, br. 27. SUMMARY Meteorology as an integral part of the organization of forest protection against fire In the article are discussed the necessity and need for including the hydrometeorological service in the general efforts for protecting forests against fire. This is manifested in the formation and determination of »fire climatic regions«. Further on the influence of the corresponding parameters significative of the origin and spreading of forest fires are described, as wel as a need for meteorologists to take part on the occasion of extinguishing of forest fires for the purpose of checking the »climate of fire«. |