DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 36 <-- 36 --> PDF |
PRETHODNI IZVJEŠTAJ O ISTRAŽIVANJIMA VELIČINE ŠTETA OD JELENSKE I SRNEĆE DIVLJAČI U ŠUMAMA ŠUMSKOG GOSPODARSTVA »HRAST« U VINKOVCIMA D. ANDRAŠIĆ SAŽETAK. U Spačvanskom šumskom bazenu Šumskog gospodarstva »HRAST« u Vinkovcima osnovano je 7 stalnih eksperimentalnih površina za ispitivanje šteta koje su posljedica odgrizanja pupova te nagrizanja ili guljenja kore na stablima raznih vrsta drveća po jelenskoj i srnećoj divljači. U ovom izvještaju autor je prikazao rezultate istraživanja u 1977. godini, (op) UVOD Mnoga naša lovišta nalaze se i na područjima veoma vrijednih šuma , koje nisu samo izvor elementiranja potreba na drvu kao sirovini, nego su od bitnog značaja kao ekološka komponenta za stabilnost biocenotske ravnoteže bez koje nema čuvanja čovjekova okoliša. U šumama kao dijelu prirodne sredine — lovišta obitavaju razne vrste dlakave i pernate, zaštićene i nezaštićene, divljači, od kojih su neki uzročnici šteta na šumskoj vegetaciji. Svako lovišt e u SRF Jugoslaviji mor a imat i lovno-gospodarsku osnovu, koja u generalnoj liniji mora biti tako koncipirana da se lovnim gospodarenjem ne sprječava prosperitet šumskog i poljoprivrednog gospodarenja, ali to isto mora važiti i za generalne koncepcije tih dviju djelatnosti u odnosu na lovnu djelatnost. Danas postoje neusklađenonsti generalnih koncepcija, pa su nesporazumi i sukobi uz sudske intervencije česta pojava, pogotovo između poljoprivredne i lovne djelatnosti. Problem u vezi šteta od divljači je u tome, kako uskladiti prosperitet šumske i lovnoprivredne djelatnosti ili, preciznije rečeno, kakove bi gustoće trebale biti prirodne populacije onih vrsta divljači, koja prouzrokuje štete na šumskoj vegetaciji odgrizanje m aksijalnih i terminalnih izbojaka te zimskim nagrizanjem ili ljetnim guljenjem kore a da se veličinom šteta ne bi sprječavali najbolji rezultati uzgajanja šuma. U rješavanju te problematike usklađivanja prosperiteta šumarske i lovne djelatnosti može i treba da pomogne znanost, mogu pomoći znanstvena istraživanja. Takova istraživanja osigurao je Zavod za istraživanja u šumarstvu JOUR-a Šumarskog fakulteta u Zagrebu, a provodio ih Katedra za lovstvo. Istraživanja će se izvršiti tokom pet godina počam od 1976. godine pod naslovom »LOVNOEKONOMSKI KAPACITETI LOVIŠTA ZA JELENSKU DIVLJAČ U ODNOSU NA HRASTOVE SASTOJINE NA PODRUČJIMA NIZINSKIH SUMA. « |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 37 <-- 37 --> PDF |
U kompleksu obimne problematike zaštite šuma od šteta po divljači potrebnon je: 1. Utvrditi parametre godišnjih i prosječnih intenziteta šteta tokom razdoblja istraživanja na krošnjicama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), kasnog hrasta (Quercus robur tardissima Mat.), poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Wahl.), nizinskog brijesta (Ulmus carpinifolia Gleditsch) i običnog graba (Carpinus betulus L.) odgrizanje m aksijalnih i terminalnih izbojaka te zimskim nagrizanjem i ljetnim guljenjem kore jelenske i srneće divljači; 2. utvrditi parametre gustoć e prirodnih populacija jelenske i srneće divljači kao uzročnika šteta; i 3. p r e d 1 o ž i t i, na temelju provedenih istraživanja gustoću prirodn e populacij e jelenske i srneće divljači lovnoekonomskog kapaciteta, posebno za svako lovište makrolokacije istraživanja. LOKALITET ISTRAŽIVANJA I STANJE JELENSKE I SRNEĆE DIVLJACI Za makrolokaciju istraživanja uzeta su lovišta na području Šumskog gospodarstva »HRAST« u Vinkovcima a Šumarija Mikanovci, Cerna, Vinkovci, Spačva, Lipovac i Otok. Lovišta su: »Sjeverno Merolino«, »Merolino jug«, »Vinkovci«, »Spačva jug« i »Spačva sjever«. Na području makrolokacije istraživanja nalaze se lovišta različitih veličina za koje postoje lovnogospodarske osnove, iz kojih su uzeti razni podaci, kao i podaci o veličinama, što se vidi iz talile 1. Tabela 1. — Vrste i veličine površina lovišta na području makrolokacije istraživanja 1977. g. Lovišt e Vrst površina Površina ha »Sjev. Merolino« Ukupna 2662 lovnoproduktivna za: — jelene 1997 — srne 799 »Merolino Jug« Ukupna 2656,88 lovnoproduktivna za: — jelene 2600 — srne 1500 »Vinkovci« Ukupna 8151 lovnoproduktivna za: — jelene i lopatare 2500 — srne — ŠG »Hrast« 1243 — srne — LD »Sloga« 1450 »Spačva Jug« Ukupna 13632 lovnoproduktivna za: — jelene 13632 — srne 4000 »Spačva Sjever« Ukupna 11485 lovnoproduktivna za: — jelene 11723 — srne 4720 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Prema ovim podacima LOVNOGOSPODARSKIH OSNOVA istraživanje je obuhvatilo ukupnu površinu: 38.586,88 ha. Na područjima navedenih lovišta sagrađeni su razni lovnotehnički objekti, no ovdje se navode oni, koji su uže povezani s jelenskom i srnećom divljači, koji uzrokuju štete (tab. 2). Tabela 2. — Rekapitulacija stanja lovnotehničkih objekata na područjima lovišta kao makrolokacije istraživanja sa stanjem 1977. g. Vrsta lovnotehničkog objekta Jedinica mjere Količina Spremišta za hranu kom 3 Hranilišta za jelene i srne kom 54 Solila kom 69 Jednogodišnja remiza ha 28,50 Osmatračnica kom 141 Napominje se da lovnotehnički objekti nisu ravnomjerno raspoređeni po lovištima, a na područjima nekih lovišta ih i nema, a relevantni su za obitavanje i razmnožavanje jelenske i srneće divljači, kod čega se ne smije zaboraviti na princip: što je niži stupanj tehničkog uređenja lovišta to su veće vjerovatnoće za pojavu šteta na šumskoj vegetaciji. Na područjima lovišta makrolokacije istraživanja postoje podaci iz LOVNOGOSPODARSKIH OSNOVA O LOVNOEKONOMSKIH KAPACITETIMA JELENSKE I SRNEĆE DIVLJACI te GUSTOĆE POPULACIJA sa stanjem 1. IV 1977. g. Oni su dani u tab. 3. Tabela 3. Lovnoekonomski kapaciteti i gustoća populacije jelenske i srneće divljači 1. IV 1977. g. Lovište Lovnoekonomski kapacitet Gustoća populacije lovišta 1. IV jelena srnjaka jelena srnjaka »Sjev. Merolino« 20 70 20 70 »Merolino Jug« 20 45 20 45 »Vinkovci« 25 140 25 + 140 lop. 140 lop. 140 »Spačva Jug« 70 160 70 160 »Spačva Sjever« 60 200 60 200 Veličine lovnogospodarskih kapaciteta lovišta korelativno su proporcionalne s veličinom lovnoproduktivnih površina lovišta, i boniteta, no jedino nešto od tog principa odskače lovište »SPAČVA SJEVER« u odnosu na srneću divljač, jer je iskazan veći lovnogospodarski kapacitet iako je manja lovnogospodarska površina nego u lovišta »SPAČVA JUG«. Iz tabele br. 4 može se razabrati kolike su gustoće populacija jelenske i srneče divljači na 100 ha na bazi utvrđenog lovnogospodarskog kapaciteta lovišta i prema lovnogospodarskoj osnovi: 324 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Tabela 4. — Gustoća populacije na 100 ha lovnogospodarskog kapaciteta i lovnogospodarske osnove u 1977. godini Gusto ć a p o p u 1 a c i j e n a 100 ha Lovište Jeleni Srnjaci u rt rt I A , i-tu E C ft t/l o Ep! tu g & tu > 2 b o tu s o « S a tu 5 o. **u o O rt v. ^ e rt h E^ O 0+BM a< Ü to-a o ĐH-9^ n-— w MI koma da »Sjeverno Merolino« 4,00 0,75 9,00 9,00 »Merolino Jug« 2,10 0,75 6,00 3,00 »Vinkovci« ŠG »Hrast« 1,00 1,00 6,00 6,00 Lopatar 8,00 8,00 »Vinkovci« LD. »Sloga« 5,00 5,00 »Spačva Jug« 0,50 0,50 4,00 4,00 »Spačva Sjever« 0,50 0,50 4,00 4,00 Ako se analiziraju ovi podaci o gustoćama populacije jelena običnog vidi se da je najveće odstupanje od podataka dobivenih bonitiranjem kod lovišta »SJEVERNO MEROLINO« tj. od 4,00 grla na 100 ha reducirano je na 0,75 grla/100 ha, manje je nego kod lovišta »MEROLINO JUG« tj. od 2,10 grla/ 100 ha reducirano na 0,75 grla na 100 ha, dok se je kod ostalih lovišta respektiralo parametar gustoće populacije na 100 ha utvrđen bonitiranjem . Prema lovnogospodarskim osnovama kreću se gustoće populacije jelena običnog na 100 ha od 1,00 grla/100 ha kod lovišta »VINKOVCI« SG. »HRAST« do 0,50 grla/100 ha kod lovišta »SPAČVA JUG« i »SPAČVA SJEVER « što se može smatrati veoma maloj gustoći. Kod srneće divljači kreću se gustoće populacija od 9,00 grla kod lovišta »SJEVERNO MEROLINO« do 3,00 grla/100 ha kod lovišta »MEROLINO JUG«. METODA RADA Za istraživanja osnovano je 9 stalnih EKSPERIMENTALNIH POVRŠINA (EP) i to 7 za utvrđivanje šteta odgrizanje m aksijalnih i terminalnih izbojaka i 2 za utvrđivanje šteta zimskim nagrizanje m i ljetnim guljenjem kore sa stabala. Svaka od tih površina kao mikrolokacij a istraživanja reprezentira izvjesnu specifičnost u odnosu na način kako su osnovane. Za utvrđivanje intenziteta oštećivanja biljčica ili stabalac primjena je metoda totalnog prebrojavanja. Na eksperimentalnim površinama EP 1—7 tj. na plohama na kojima se utvrđuju štete od odgrizanja aksijalnih i terminalnih izbojaka posebno su izbrojene biljčice, koje su: — totalno (letalno) oštećene, — djelomično oštećene i koje su — neoštećene. |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Na eksperimentalnim površinama EP 9 i 10 tj. na plohama na kojima se utvrđuje oštećivanje mladih stabala, također su razlučena tri stupnja oštećivan ja kore zimskim nagrizanjem ili ljetnim guljenjem tj. totalno (letalno) oštećena stabalca, djelomično oštećena i neoštećena. Oštećivanja su utvrđena u apsolutnim iznosimastabala. Dobiveni podaci satraživanja koriste se zakoju EP reprezentira. te u postotcima od ukupnog broja biljčica ili mladih svake eksperimentalne površine tj. mikrolokacije isizračunavanje šteta na 100 ha površine tj. površine REZULTATI ISTRAŽIVANJA U 1977. GODINI Analizom rezultata istraživanja stanja šteta kao posljedica stanja u lovištima u odnosu na jelensku i srneću divljač kao uzročnika štete utvrđeno je: 1. Na 7 stalnih eksperimentalnih površina bile su tokom VI—VIII mj. 1977. godine odgrizanjem aksijalnih i terminalnih izbojaka utvrđene štete iskazane u tabelarnom pregledu br. 5. Tab. 5. — Veličina intenziteta šteta odgrizanjem aksijalnih i terminalnih izbojaka Vrst podataka Ukupno biljakaDjelomično oštećenih Neoštećenih Ukupno biljakaDjelomično oštećenih Neoštećenih Ukupno biljakaDjelomično oštećenih Totalno oštećenihNeoštećnih tokom VI—VIII mj. 1977. god. EksperimentalneEP-1 EP-2 EP-3 EP-4 1. HRAST, LUŽNJAK I KASNI 2206 13173 10188 3278 2203 5 17 3599,87% 0,04% 0,16% 1,07 % 3 13168 10171 32430,13% 99,96 %> 99,84 o/o 98,93% 2. POLJSKI JASEN 33 — 3 1969 33 — — 134100 B/O — — 6,80 »/o — — 3 1835— — 100% 95,20% 3. BRIJEST NIZINSKI 16 — — 1625 16 — — 26100% — — 1,60% — — — — — — — 1597 — — — 98,40 % površine EP-5 EP-6 EP-8 1780 1008 6761 — 903 6587 — 89,58 / 97,71 % 1780 105 168 100% 10,42% 2,21 % 944 1911 — — 1392 — — 72,85% — 944 519 — 100 % 27,15 % — 1096 215 1863 — 183 1827 — 85,11 % 98,06»/» — — — 1096 32 36 100 °/o 14,89 % 1,94% |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 41 <-- 41 --> PDF |
4. OBIČNI GRAB Ukupno biljaka 4 — 141 64 126 688 131 Djelomično oštećenih 4 — — — — 613 129 100 «Vo — — — — 89,09 % 98,47% Totalno oštećenih — — — — — — 1 — — — — — — 0,76% Neoštećenih — — 141 64 126 55 1 — — 100 % 100 »A» 100 °/o 10,91 «Vo 0,77 °/o 2. Na dvije stalne eksperimentalne površine tokom VI—VII mj. 1977. godine utvrđene su štete zimskim nagrizanjem ili ljetnim guljenjem kore iskazane u tab. 6. Tab. 6. Intenzitet šteta zimskim nagrizanjem ili ljetnim guljenjem kore 1977. godine Vrst podataka Ek< ;peri mental ne površine Zimsko na grizanje kore Ljetno guljenje kore EP-9 EP-10 EP-9 EP-10 Ukupno biljaka 958 1305 Djelomično oštećenih 693 939 — — 72,32 «Vo 71,95 % Totalno oštećenih 153 — 2 — 11,72% — 0,16% Neoštećenih 265 211 — — 27,68 »/o 16,71 % 2. NIZINSKI BRIJEST Ukupno biljaka 28 98 Djelomično oštećenih 15 — — 15,31% Totalno oštećenih 35 — — — 35,72% Neoštećenih 28 48 — — 100% 48,97 % 3. HRAST, LUŽNJAK I KASNI Ukupno biljaka 15 6 Djelomično oštećenih — — Totalno oštećenih — 1 16,67 % Neoštećenih 15 5 100% 83,33% 327 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 42 <-- 42 --> PDF |
3. Na temelju podataka istraživanja stanja štet a kao posljedic e — koje uzrokuje jelenska i srneća divljač na području 7 stalnih eksperi mentalnih površina tj. mikrolokacija istraživanja izračunate su veličine parametara šteta na 1 ha odgrizanje m aksijalnih i terminalnih izbojaka i to za područja lovišta makrolokacije istraživanja. Eksperimentalne površine EP-1-2-3 reprezentiraju privredno lovište »Sjeverno Merolino« Šumskog gospodarstva.»Hrast« — Vinkovci, eksperimentalne površine EP-4 i 5 reprezentiraju privredno lovište »Merolino Jug« Šumskog gospodarstva »Hrast« Vinkovci, eksperimentalna površina EP-6 reprezentira privredno lovište »Vinkovci« Šumskog gospodarstva »Hrast« Vinkovci i Lovačkog društva »Sloga« Vinkovci, eksperimentalna površina EP-8 reprezentira privredno lovište »Spačva Jug« Šumskog gospodarstva »Hrast« Vinkovci, s napomenom da te eksperimentalne površine (EP-1, 2, 3, 4, 5, 6 i 8) prikazuju stanje šteta odgrizanje m aksijalnih i terminalnih izbojaka, a slijedeće dvije (EP-9 i EP-10) zimsko nagrizanj e ili ljetno guljenje kore. Računanje štete po 1 ha površine ima svoje opravdanje, jer se na osnovi takovog parametra lako izračuna kolika je veličina štete na konkretnoj površini izvjesnog lokaliteta istraživanja, a ako se znade troškovnu vrijednost svake biljčice ili mladog stabalceta, može se izračunat i koliko je velika šteta izražena u novčanim pokazateljima. Usporedbom novčanih pokazatelja svih šteta na području nekog lovišta, može se korelativno-komparativnom metodom utvrditi lovnoekonomskog opravdanja držanja izvjesne vrste divljači na oštećenom području u konkretnom stanju gustoće prirodne populacije. Tabela 7. Veličina intenziteta šteta odgrizanjem aksijalnih i terminalnih izbojaka po 1 ha na EP-1 do 6 i 8, mikrolokacija istraživanja uzrokovanih jelenskom i srnećom divljači u razdoblju VI—VIII mjeseca 1977. godine Vrst podataka Eksperimentalne površine EP-1 EP-2 EP-3 EP-4 EP-5 EP-6 EP-8 1. HRAST, LUŽNJAK I KASNI, kom Ukupno biljaka Djelomično oštećenih Totalno oštećenih 1764817624 19901 8 16858 28 32750 350 17800 2519 2257 25014 24371 22 Neoštećenih 24 19893 16830 32400 17800 262 621 2. JASEN POLJSKI Ukupno biljaka 264 — 5 19690 9440 4747 Djelomično oštećenih 264 — — 1340 3480 — Totalno oštećenih Neoštećenih — — 5 18350 9440 1267 3. NIZINSKI BRIJEST Ukupno biljaka 128 — — 16230 10960 537 6767 Djelomično oštećenih 128 — — 260 457 6759 Totalno oštećenih 4 Neoštećenih _ _ _ 15970 10960 80 4 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 43 <-- 43 --> PDF |
4. OBIČNI GRAB Ukupno biljaka 32 430 234 640 1260 1669 496 Djelomično oštećenih 32 — — — — 1532 490 Totalno oštećenih — — — — — — 3 Neoštećenih — 430 234 640 1260 137 3 Velika šteta zimskim nagrizanjem ili ljetnim guljenjem kore po 1 ha eksperimentalne površine iskazan je u tab. 8. Tabela 8. Intenzitet šteta zimskim nagrizanjem ili ljetnim guljenjem kore prema stanju u VI—VIII mj. 1977. godine. Vrst podataka Eksperimentalne površine EP-9 EP-10 EP-9 EP-10 Zimsko nagrizanje kore Ljetno guljenje kore 1. JASEN POLJSKI Ukupno biljaka 9580 2878 Djelomično oštećenih 6930 1784 Totalno oštećenih— 29 29290 00 4 Neoštećenih265 2652650 00 40 40400 00 — 400 2. BRIJEST NIZINSKI Ukupno biljaka 291 185 Djelomično oštećenih — 28 Totalno oštećenih — 66 Neoštećenih 291 91 3. HRAST LUŽNJAK I KASNI Ukupno biljaka 156 14 — 14 Djelomično oštećenih — — — — Totalno oštećenih — — — 2 Neoštećenih 156 12 — 12 Ovo su podaci o štetama kao posljedici, koju uzrokuje jelenska i srneć a divljač, nužno je utvrditi kako se s lovištima gospodari, tj. kakove su gustoće prirodne populacije divljači koja uzrokuje štete i pod kakovim uvjetima obitava i razmnožava se. KOMPARACIJA GUSTOĆE POPULACIJE DIVLJACI I INTENZITETA OŠTEClVANJA Ako se analizira i komparira gustoće populacija na 100 ha i postotaka djelomično i totalno oštećenih krošnjica, dobivaju se podaci prikazani u tab. 9. 329 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Tabela 9. Komparacija gustoća populacija na 100 ha i postotka djelomično i totalno oštećenih krošnjica 1977. g. te oštećenja kore Lovišt e Broj EP Gustoća populacije Djelomična i totalna oštećenja i Vo jelen srna jasen brijest hrast grab 1. OŠTEĆENJA KROŠNJICA »Sjeverno Merolino« 1 0,75 9,00 100 Vo 100 Vo 99,87 Vo 100 V» 2 0,04 Vo 100 Vo 3 100 Vo 0,16 Vo »Merolino Jug« 4 0,75 3,00 6,80 Vo 1,60 Vo 1,07 Vo — 5 u ogradi »Vinkovci« Š. G. 6 1,00 6,00 72,85 Vo 85,11% 89,58 Vo 89,09 Vo »Vinkovci« L. D. 6 1,00 6,00 72,85 «Vo 85,11 Vo 89,58 Vo 89,09 Vo »Spačva Jug« 8 0,50 4,00 98,06´% 97,78 Vo 9,23 Vo 2. OŠTEĆIVANJE KORE »Spačva Sjever« 9 0,50 4,00 72,32 Vo — 10 83,83% 51,03 «Vo 16,67 Vo Na temelju ovih podataka zapaža se da su oštećivanja krošnjica odgrizanjem lateralnih i terminalnih izbojaka kod gustoće populacije 0,75 grla/100 ha jelena i 9,00 grla/100 ha srna ili ukupno 9,75 grla/100 ha uzročnika šteta oštećenja maksimalnog intenziteta i iznose 99,87% (Sjeverno Merolino) a uz najmanj u gustoću populacije uzročnika šteta, tj. 0,75 grla jelena/100 ha i 3,00 grla/100 ha srna ili ukupno 3,75 grla/100 ha da je oštećenje minimalnog intenziteta i to odgrizanjem lateralnih i terminimalnih izbojaka kod jasena 6,80´%, hrasta lužnjaka i kasnog 1,07% i nizinskog brijesta 1,60 % (Merolino Jug). Utvrđena je interesantna pojava, da na području lovišta »Vinkovci« makar pored srneće divljači i običnog jelena ima i jelena lopatara gustoće populacije na 100 ha : 8,00 grla, da intenzitet oštećivanja nije maksimalan. Nadalje je utvrđeno, da ograđivanje ugroženih biljaka zaštitnim ogradama djeluje 100%, a dokaz je tome, da na površini eksperimentalne površine br. 5 (EP-5) koja je unutar nis u bila utvrđena oštećenja krošnjica niti 1977. g. a niti ranijih godina od osnivanja te površine. Što se tiče oštećivanja kor e zimskim nagrizanjem i ljetnim gulje nje m tokom 1977. g. utvrđen je maksimaln i parametar intenziteta oštećivanja kod jasena poljskog (83,83%) aminimalni kod hrasta lužnjaka i kasnog (16,67%), što je utvrđeno na eksperimentalnim površinama br. 9 i br. 10. 330 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 45 <-- 45 --> PDF |
ZAKLJUČCI 1. Deve t eksperimentalnih površina reprezentiraju konkretne specifičnosti načina osnivanja sastojina. 2. Oštećivanja su istraživana na: jasenu poljskom (Fraxinus angustifoliaVahl), hrastu lužnjaku (Quercus robur L.), kasni hrast (Quercus tardissima Mat.), nizinskom brijestu (Ulmus carpinifolia Gleditsh.) i običnom grabu (Carpinus betulus L.). 3. Štete kao posljedice uzrokuju: obični jelen (Cervus elaphus L.), jelen lopatar (Cervus dama L.) i srna obična {Capreolus capreolus L.). 4. Štete su utvrđivane metodom totalnog prebrojavanja biljčica i mladih stabala. 5. Na svakoj eksperimentalnoj površini utvrđivan je ukupni broj biljaka, djelomično i totalno (letalno) oštećenih te neoštećenih, i na 100 ha lovnoproduktivne površine. 6. Na području makrolokacije istraživanja postoji pet lovišta od kojih je još i jedno Lovačkog društva »Sloga« — Vinkovci. Maksimalnu površinu ima privredno lovište »Spačva Jug« i to 13632 ha a minimalnu privredno lovište »Merolino Jug« i to 2656,88 ha. 7. Tehničko uređenje lovišta područja makrolokacije istraživanja je neravnomjerno po broju hranilišta za jelensku i srneču divljač, kojih ima maksimalno po broju na najmanjem lovištu, i to 13 kom., na području privrednog lovišta »Merolino Jug«, a na području maksimalnog lovišta »Spačva Jug« ima najmanji broj takovih lovnotehničkih objekata. P r eporuča se korisniku prava lova da tu neravnomjernost što prije izmjeni, jer je dodatna prehrana jedna od komponenata smanjivanja intenziteta šteta. 8. Na područjima najmanjeg i najvećeg lovišta za sada nema jednogodišnjih remiza, pa je nužno da se ih čim prije osnuje kao komponentu dodatne hrane za jelensku i srneću divljač, kao jednu od komponenata smanjivanja intenziteta šteta. 9. Kvantitativno-kvalitativna neravnomjernost rasporeda i strukture hrane u prirodnoj sredini utvrđena je na područjima svih lovišta, zato je nužno da se svake godine osigura na vrijeme dovoljne količine kvalitetne hrane i soli te pitke vode (za jelene i za kaljužanje), što sve čini jednu od komponenata smanjenja intenziteta šteta. 10. Analizom i komparativnom metodom utvrđene su izvjesne korelativne zakonitosti proporcionalnosti gustoće prirodne populacije i broja uzročnika šteta na 100 ha lovnoproduktivne površine prirodne sredine i to: a) Kod gustoće prirodne populacije jelenske i srneće divljači uzevši ih kao cjelinu maksimalno 9,75 grla na 100 ha lovnoproduktivne površine utvrđeno je istraživanjem maksimalni intenzitet oštećivanja na krošnjicama jasena poljskog, hrasta lužnjaka i kasnog, brijesta nizinskog i običnog graba i to 100%; b) uz minimalnu gustoću prirodne populacije uzevši u cjelinu broj jelenskih i srnećih grla na 100 ha lovnoproduktivne površine istraživanjem je utvrđen minimalni intenzitet oštećivanja krošnjica ako je minimalna gustoća 3,75 grla na 100 ha; |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1978 str. 46 <-- 46 --> PDF |
c) na ograđenoj površini nije se moglo utvrditi nikakovo oštećivanje krošnjica odgrizanjem lateralnih i terminalnih izbojaka. 11. Maksimalni intenzitet oštećivanja kore zimskim nagrizanjem ili ljetnim guljenjem utvrđen je uz gustoću prirodne populacije jelena 0,50 grla na 100 ha na poljskom jasenu i to 83,83% djelomično oštećenih stabala a minimalni na hrastu lužnjaku i kasnom i to 16,67´%. 12. Uz gustoću prirodne populacije jelena lopatara 8,00 grla na 100 ha lovnoproduktivne površine nije se pojavilo povećanje intenziteta oštećivanja krošnjica odgrizanjem lateralnih i terminalnih izbojaka. Primljeno 2. II 1978. Prof. Dr Drago ANDRAŠIĆ dipl. inž. šum., predstojnik Katedre za lovstvo Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Šimunska cesta br. 25. SUMMARY Preliminary report on the investigations of the extent of damage by red deer and roe deer in the forests of the Forest Enterprise »Hrast« in Vinkovci In the Spačva forest basin of the Forest Enterprise »Hrast« in Vinkovci 7 permanent experimental plots were laid out for determining damage being the consequence of gnawing off buds and biting or stripping off bark on stems of various different tree species (Oak, Ash, Elm). In this paper the author presents the results obtained in 1977. »U zaštiti protiv šteta od divljači na vegetaciji koriste se mehanička, kemijska i biološko-ekonomska sredstva . . . Neki autori, kao npr. KNOBLOCH (1891) preporučuje kemijsko sredstvo tzv. ´Schubertovo mazivo´, sastavljenb od petroleja i katrana, koje svojim neugodnim mirislom repelentno djeluj´e na divljač.« (POVIJEST ŠUMARSTVA HRVATSKE 1846—1976 kroz stranice Šumarskog lista, Zagreb, 1976. — str. 291) |